"Imamo ton koji se u posljednje vrijeme nekako provlači kroz medije, a to je targetiranje učenika kao glavnih krivaca. Dobro bi bilo da razumijemo da je ono što se dešava reakcija na nešto što djeca dugo vremena trpe, nagomilavaju, reakcija na neke okolnosti", navela je Milić
Ministarstvo prosvjete uradilo je analizu situacija nasilja koja su evidentirana i izabrali skoro 80 škola koje smo razvrstali u četiri grupe u odnosu na to koje se forme nasilja najčešće dešavaju. Analizirajući katalog akreditovanih programa odabrali smo četiri koje ćemo sprovesti nakon što Zavod za školstvo završi savjetovanje.
To je u Bojama jutra najavila Tamara Milić iz Ministarstva prosvjete.
Očekuje se, kazala je, da se sa ovim aktivnostima krene u narednih 15 dana.
"Imamo ton koji se u posljednje vrijeme nekako provlači kroz medije, a to je targetiranje djece i učenika kao glavnih krivaca. Dobro bi bilo da razumijemo da je ono što se dešava reakcija na nešto što djeca dugo vremena trpe, nagomilavaju, reakcija na neke okolnosti", navela je Milić.
Poručuje da treba stvar posmatrati u malo širem kontekstu, a to je u kakvom ukupnom ambijentu djeca rastu i razvijaju se.
Milić je rekla i da su prema informacijama kojima Ministarstvo raspolaže školski timovi bili formirani u svim opštinama.
"Mi smo uveli još jedan modul kojim pratimo situaciju bilo koje forme nasilja koje se dešava u školama jer će bilo koja forma nasilja vjerovatno i rezultirati u jednom dijelu vršnjačkim nasiljem. Za ovo polugodište smo imali regionalne sastanke sa svim direktorima osnovnih škola. Ključna tema bila je prevencija nasilja i postupanje kada se nasilje desi", rekla je Milić.
Lepa Žunjić iz Udruženja Roditelji smatra da je bitno steći svijest da djeca nisu kriva.
"Svaki događaj nasilja je na neki način ogledalo porodice, a onda sistema i društva. Kakve poruke mi šaljemo djeci, kakav smo im primjer", kazala je Žunjić.
Ističe da je najveća prepreka to što smo mi kao društvo vrlo tolerantni na nasilje.
"Mi se trudimo da vrlo često kao odrasli zataškamo nasilje, ajde da se dogovorimo, ajde da nastavimo dalje. Poruka koju treba da pošaljemo djeci, prvo iz porodice, pa iz škole je da nećemo tolerisati nasilje, da će žrtve biti zaštićene, a da ćemo raditi sa počiniocima da im pomognemo da to ne čine više", objasnila je Žunjić.
Dodaje da se i porodica i roditelji, ali i cijeli sistem, moraju pozvati na odgovornost.
"Imamo preporuke, pravilnike, svi znamo korake, ali ih nešto ne radimo. U slučajevima kada se nasilje prijavi policiji, uključuju se centri za socijalni rad. Postoje i slučajevi gdje se uprava dogovara sa roditeljima da to ostane unutar škole, a onda eskalira pa nas roditelji zovu kada se ponovo desi", objasnila je Žunjić.
Kada je riječ o uvođenju zaštitara, Milić navodi da nije dobro da problem nasilja bude zaduženje samo jedne osobe.
"Svi moramo imati kulturu odgovornosti, fenomen svega što se tiče djece unutar škola. Zaštitar može biti prva izložena osoba, ali će i higijeničarke moći da primijete da se nešto u toaletima dešava. Treba da pratimo i osluškujemo pokazatelje koji mogu da nagovijeste da se sa djetetom nešto dešava", zaključila je Milić.
( A.B. )