Šteta koju će plaćati građani
Neuspjeh u stvaranju konsenzusa o ključnim pitanjima od državnog interesa onemogućava operativnost institucije i održivost rezultata koji mogu rezultirati promjenom stava Evropskog suda za ljudska prava o djelotvornosti ustavne žalbe, rekao je Budimir Šćepanović
Predsjednik Ustavnog suda Budimir Šćepanović ocijenio je da izostanak izbora sudija Ustavnog suda dovodi u pitanje održivost njegovih rezultata i može imati za posljedicu da Evropski sud za ljudska prava proglasi ustavnu žalbu u Crnoj Gori nedjelotvornim pravnim lijekom.
Suštinski to znači da će država podnosiocima predstavki plaćati štetu zbog prekomjernog trajanja postupaka pred Ustavnim sudom, kao i da će građani moći da preskoče taj sud u zaštiti svojih prava i direktno se obrate Strazburu. Odnosno pojednostavljeno, da US ne radi svoj posao i da građani zbog toga moraju biti novčano obeštećeni jer ne mogu da zaštite svoja prava.
”Izostanak konstruktivnog angažmana između političkih partija i neuspjeh u stvaranju konsenzusa o ključnim pitanjima od državnog interesa, kao što je to izbor sudija Ustavnog suda, onemogućavaju potpunu operativnost ove institucije, dovodeći u pitanje održivost postignutih rezultata, koji u krajnjem mogu rezultirati promjenom stava Evropskog suda za ljudska prava o djelotvornosti ustavne žalbe, na štetu prvenstveno države i efikasne zaštite 'ustavnosti i zakonitosti', zaštite prava i sloboda naših građanki i građana, a potom i međunarodnog ugleda Crne Gore”, rekao je predsjednik Ustavnog suda Budimir Šćepanović za “Vijesti”.
Da postoji mogućnost da Evropski sud promijeni stav o djelotvornosti ustavne žalbe upozorila je nedavno zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu Valentina Pavličić. Ona je skupštinskom Ustavnom odboru 3. novembra uputila dopis u kojem je upozorila na tu mogućnost, zbog, kako je navela, dugog perioda u kojem se procesuiraju i ne donose odluke pred Ustavnim sudom.
Zastupnica je upozorenje sličnog sadržaja uputila i Šćepanoviću.
”Dopis zastupnice Valentine Pavličić cijenim kao dobronamjeran, imajući u vidu da smo na istom zadatku očuvanja postignutih rezultata iz 2015. godine, kada je ustavna žalba, u principu, ocijenjena kao djelotvorno pravno sredstvo”, navodi se u pisanom odgovoru “Vijestima” predsjednika US.
On je podsjetio da djelotvornost pravnog sredstva Evropski sud za ljudska prava posebno procjenjuje u svakom konkretnom slučaju, u situacijama predugog trajanja postupka pred domaćim organima i da su mnoge države u regionu i Evropi bile suočene sa sličnim problemima gubitka, pa ponovnog uspostavljanja djelotvornosti određenog pravnog lijeka.
”Međutim, ovo ne treba da služi kao utjeha Crnoj Gori, već je poruka da se moraju preduzeti konkretne akcije u cilju prevazilaženja navedenog problema, a da odgovornost u tome ima crnogorska država, a građani to, s pravom, od nas očekuju”, kazao je Šćepanović.
Ustavni sud je posljednja instanca za žalbe prije obraćanja Strazburu, ali on ne funkcioniše od početka septembra, nakon što je ostao bez većine za odlučivanje. I prije toga mnogi predmeti ostali su neriješeni jer je sud radio na ivici kvoruma jer nije bilo saglasnosti sudija.
Pred Ustavnim sudom je prošlog mjeseca bilo preko 3.000 žalbi.
Pavličićeva je u dopisu Ustavnom odboru podsjetila i da je na opasnost da Evropski sud promijeni stav o djelotvornosti ustavne žalbe, ukazala i Evropska komisija u izvještaju za Crnu Goru za 2022.
Predsjednica Ustavnog odbora Simonida Kordić (DF) je na sjednici tog tijela prije dva dana kazala da je ova vrsta zabrinutosti iskazana i pred Ustavnim odborom, te da postoje bojni problemi u efikasnosti US i prije nego što se javilo pitanje kvoruma. Kazala je da je Odbor pozivao predsjednika suda da se razgovara o tome, ali da se on nije odazvao.
Opozicija je najavila da neće podržati izbor sudija US 28. novembra, za kada je zakazan drugi krug glasanja u Skupštini. Za izbor je potrebna podrška 49 poslanika, dok je trenutna parlamentarna većina 41.
Pavličićeva je na probleme koji su izbili u prvi plan nepostupanjem kvoruma za rad US, ukazivala u Izvještaju o radu Kancelarije zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava za prošlu godinu, koji je usvojila Vlada.
U njemu se Ustavnom sudu preporučuje da izmijeni akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji i stvore uslove za unapređenje kadrovskih kapaciteta za, kako se navodi, efikasno postupanje po ustavnim žalbama.
Preporučeno je i da US sačini program rješavanja zaostalih predmeta, naročito onih u kojima se odlučuje o ustavnoj žalbi i da spriječi buduće potencijalne povrede prava na pravično suđenje zbog dužine trajanja postupaka pred US.
Ustavnom sudu je zastupnica preporučila i da zbog postizanja adekvatnog stepena ažurnosti i efikasnosti svog rada po pitanju rješavanja predmeta po ustavnim žalbama, prilikom uzimanja u rad predmeta, ne uzima u obzir samo hronološki red po kojem se predmeti primaju, već i druga pitanja, kao što je značaj predmeta u političkom i socijalnom smislu i drugo, a sve u skladu sa kriterijumima Evropskog suda u tom smislu.
Šćepanović: Blokiran Ustavni sud nije naša odgovornost
Šćepanović je kazao da je Ustavni sud od januara 2021, do danas, i u nepotpunom sastavu, riješio oko 3.000 predmeta, “što je skoro trogodišnji priliv”.”Od kad sam izabran za predsjednika Ustavnog suda, broj riješenih predmeta na godišnjem nivou je značajno veći od broja primljenih predmeta, te su zaostaci iz prethodnih godina, do sada, smanjeni za oko 700 predmeta. Samo u periodu od 1. januara do 17. novembra 2022, Ustavni sud je primio 952 predmeta, a riješio ih 1483”.
On je kazao da ti podaci ukazuju na to da se Sud u okviru postojećih kadrovskih kapaciteta organizovao na način da obezbijedi najveću moguću efikasnost rada, a najveći apel za to bila je presuda Evropskog suda za ljudska prava, Siništaj protiv Crne Gore, od 23. septembra 2021. godine, kojom je utvrđena povreda prava na pravično suđenje podnosiocu predstavke zbog prekomjernog trajanja postupka pred Ustavnim sudom Crne Gore.
Istakao je da bi rezultati rada Ustavnog suda bili još bolji da rade u punom sastavu. “Neizborom sudija rad Ustavnog suda u plenumu je blokiran i to sigurno nije odgovornost Ustavnog suda. Ustavni sud je uredno obavještavao Skupštinu Crne Gore, još od 24. jula 2020. godine, o sticanju uslova za starosnu penziju sudija, čime je naša dužnost u tom postupku okončana. Do danas, kao što je poznato, nije okončan postupak izbora nijednog sudije”, kazao je Šćepanović.
( Željka Vučinić, Nikola Dragaš )