Građani najviše vjeruju vjerskim institucijama, najmanje partijama

Građani imaju najveće povjerenje prema vjerskim institucijama, a najmanje prema političkim partijama, pokazalo je istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO) i agencije DAMAR.

Tokom predstavljanja nalaza istraživanja u okviru zajedničke inicijative CG puls, navedeno je da građani smatraju da političari slabo preuzimaju odgovornost za svoje postupke.

Izvršna direktorica CGO-a Daliborka Uljarević kazala je da najveći broj ljudi smatra da je riječ o revanšizmu ili promociji partije, što pokazuju odgovori na pitanje kako vide borbu protiv korupcije koju zagovara Vlada Dritana Abazovića u tehničkom mandatu.

Na referendumu o državno-pravnom statusu za samostalnu Crnu Goru bi glasalo 61,6 odsto građana, a 20,3 odsto za državu sa Srbijom.

Na pitanje da li postoji podrška za proteste povodom izglasavanja Zakona o predsjedniku Crne Gore, 35,6 odsto građana se izjasnilo da ih podržava, 43,5 odsto ne, a 29,9 odsto nema stav.

Da mediji nisu objektivni i nezavisni smatra 50 odsto građana, a 28,6 da jesu takvi.

Izvršni direktor DAMAR-a Vuk Čađenović rekao je da je istraživanje rađeno od 10. do 18. novembra, na uzorku od 1.007 ispitanika.

Čađenović je rekao da istraživanje pokazuje ga građani izlaz iz krize vide u vanrednim parlamentarnim izborima.

Istraživanje je pokazalo da trećina građana smatra da njihovi prihodi ne mogu pokriti troškove domaćinstva.

Uljarević je kazala da je istraživanje pokazalo da je povjerenje u institucije nisko, iako nešto bolje u odnosu na oktobarskko istraživanje.

“Na skali od jedan do četiri nijedna institucija ne bilježi ni trojku, pri čemu je najveće povjerenje iskazano u odnosu prema vjerskim zajednicama - 2,65 odsto, a najmanje prema političkim partijama- 1,92 odsto”.

Istakla je da se u tom spektru kreću i ostale institucije, ali da je nešto izraženije povjerenje prema Tužilaštvu u odnosu na sudstvo, dok je u ranijim istraživanjima taj dio bio obrnut.

Ona je kazala da 76 odsto ispitanika smatra da političari uopšte ne preuzimaju odgovornost za svoje postupke ili to rade djelimično, a nešto manje od 18 odsto smatra da su političari u nekom obliku spremni da to učine.

“Ta neodgovornost se osobito opasnom cijeni u izvršnoj vlasti, a zatim u političkim partijama, pa u Skupštini”, kazala je Uljarević.

Ogromna verćina građana bi, kako pokazuje istraživanje, podržala inicijativu da se mjesečno objavljuju službeni putni troškovi javnih funkcionera, posebno članova Vlade.

“Mi ćemo pokušati dalje procesuirati i zagovarati prema donosiocima odluka i vidjećemo kakva će biti njihova refleksija u tom dijelu”, kazala je Uljarević.

Rezultati istraživanja pokazuju da bi na eventualnom referendumu o državno-pravnom statusu, za samostalnu Crnu Goru glasalo 61,6 odsto građana, 20,3 odsto za državu sa Srbijom, a manje od petine nije opredijeljeno.

Uljarević je kazala da je očekivano da su oni koji se nacionalno opredjeljuju kao Crnogorci, ali i pripadnici manjinskih zajednica - Albanci, Muslimani, Bošnjaci dominantno na poziciji da bi glasali za nezavisnu Crnu Goru, dok je taj broj značajno manji kod nacionalno opredijeljenih Srba.

“Ove brojke opominju na posljedice podjela na čijem se prevazilaženju nije posvećeno radilo posljednjih 16 godina, već su shodno potrebama donosilaca odluka iz različitih struktura održavane i nerijetko naglašavane”, kazala je Uljarević.

Ona je istakla da su građani podijeljeni oko pitanja izglasavanja izmjena Zakona o predsjedniku, te je 37,9 stava da se radi o neustavnim izmjenama, a 33,9 da to nisu neustavne izmjene. O tom pitanju nema stav 28 odsto ispitanika. I to je, kako je kazala jedno od pitanja na kojima se prelamaju podjele u društvu.

Trenutnu Vladu kao najbolji model vidi 2,8 odsto građana

Čađenović je kazao da je jedna trećina građana kao najbolji model za izlazak iz krize prepoznala vanredne parlamentarne izbore, dok 29,5 odsto ispitanika ima stav da su vanredni prlamentarni izbori, ali i predsjednički, najbolji model za izlaz iz krize.

“Da je to nova Vlada, na čelu sa mandatarom kojeg bi podržali URA, DF, Demokrate i SNP je 19 odsto, a trenutnu Vladu kao najbolji model vidi svega 2,8 odsto građana”, kazao je Čađenović.

Više od polovine građana smatra da u rješavanju političke krize u Crnoj Gori ne treba da se umiješa medijator iz inostranstva, već da bi političari sami trebalo da nađu rješenje za izlazak iz aktuelne krize. Od onih koji smatraju da treba da se uključi medijator, 20,2 odsto je stava da bi to trebalo da budu SAD i EU, Njemačka - 17,6 odsto, a Rusija 15,7.

Istakao je da su rezultati pokazali da šest od 10 građana smatra da bi Crna Gora trebalo da se oslanja na EU kada je riječ o spoljnoj politici, dok 14,7 odsto smatra da treba da se oslanja na Srbiju, 12,2 za Rusiju, a devet odsto za SAD.

Za nestašicu ljekova građani su sa 26,7, odnosno, 24,7 odsto izdvojili prethodne Vlade, na čijem je čelu bio DPS i Vladu Zdravka Krivokapića i programa “Evropa sad”. Da je za to odgovorna aktuelna Vlada smatra 14,6 odsto građana.

( Željka Vučinić )