Stoltenberg: Podrška Ukrajini će biti dugoročna
Stoltenberg je rekao i da alijansa ima planove za zaštitu i odbranu svojih članica koje je aktivirala kada je Rusija započela agresiju na Ukrajinu
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je večeras u Bukureštu da su šefovi diplomatija članica alijanse odlučili da pošalju Ukrajini dodatnu pomoć u gorivu i agregatima i dodao da će podrška toj zemlji biti dugoročna.
Na konferenciji za novinare na kraju prvog dana sastanka ministara spoljnih poslova članica NATO-a, Stoltenberg je rekao da se sa skupa šalje "snažna poruka" jedinstva alijanse i nastavka podrške Ukrajini.
Stoltenberg je kazao da će ministri na neformalnoj radnoj večeri sa šefom ukrajinske diplomatije Dmitrom Kulebom detaljno razmotriti potrebe Ukrajine, čiji je elektroenergetski sistem veoma oštećen ruskim udarima.
On je ponovo istakao da je dostavljanje oružja Ukrajini "najbolji način da se podrži trajni mir" u toj zemlji i ukazao da bi njena odbrana bila znatno slabija bez sistema protivvazduhoplovne odbrane koji su joj isporučeni radi odbrane od ruske agresije.
"Rusija koristi napade projektilima i dronovima da bi ostavila Ukrajinu u mraku i hladnoći. (Predsjednik Rusije Vladimir) Putin koristi zimu kao oružje da primora Ukrajince da se smrzavaju ili da bježe. NATO nije strana u ratu, ali ćemo nastaviti da podržavamo Ukrajinu koliko god je potrebno, nećemo ustuknuti", naveo je.
Stoltenberg je rekao i da alijansa ima planove za zaštitu i odbranu svojih članica koje je aktivirala kada je Rusija započela agresiju na Ukrajinu.
"Te planove stalno razvijamo. Na samitu u Madridu (u junu) donijeli smo odluku da dodatno povećamo prisustvo na istočnom krilu, broj borbenih grupa je povećan sa četiri na osam", kazao je generalni sekretar NATO-a.
Povodom bezbjednosne situacije na Zapadnom Balkanu, prije svega u BiH i na Kosovu, Stoltenberg je rekao da su predstavnici NATO-a "zabrinuti".
"Naravno da smo zabrinuti. Imamo članice i partnere u toj oblasti. Imamo misiju Kfor na Kosovu sa oko 4.000 vojnika. Prisustni smo i u Sarajevu. Tijesno sarađujemo sa EU radi stabilizacije prilika u regionu", kazao je.
Jedno od važnih pitanja na dvodnevnom skupu u Bukureštu je i ulazak Švedske i Finske u NATO, koji se uskoro očekuje. Šefovi diplomatija Švedske i Finske učestvuju danas i sutra na svim sastancima Sjevernoatlantskog savjeta, ključnog tijela NATO-a zaduženog za donošenje odluka.
"Protokol o pristupanju Švedske i Finske potpisalo je svih 30 članica, a nisu ga ratifikovale jedino dvije (Mađarska i Turska). Riječ je o veoma brzom procesu pristupanja. Ulazak Švedske i Finske će ojačati NATO i učiniti bezbjednijim i sigurnijim i te zemlje i alijansu", rekao je Stoltenberg.
Na skupu u Bukureštu sjutra će biti održana dva sastanka Sjevernoatlantskog saveta. Šefovima diplomatija članica alijanse, Švedske i Finske, na drugom će se pridružiti ministri spoljnih poslova Bosne i Hercegovine, Gruzije i Moldavije.
Tema tog sastanka biće jačanje pomoći Bosni i Hercegovini, Gruziji i Moldaviji, "partnerskim zemljama koje se suočavaju sa ruskim pritiskom na različite načine", kazao je Stoltenberg.
( BETA )