Građani bi platili partijske kalkulacije

Diplomatski zvaničnik EU i predsjednik države nijesu odgovorili da li je bilo najave uskraćivanja finansijske podrške Crnoj Gori, koju je EK negirala. U slučaju da se to desi, opozicija i vlast odbacuju odgovornost za blokadu institucija koja je navodno i povod “prijetnje”

32860 pregleda9 komentar(a)
EU najavila paket od 500 miliona eura bespovratne podrške za Zapadni Balkan: Borelj i Đukanović, Foto: Predsjednik.me

Partije vladajuće većine i opozicije međusobno prebacuju odgovornost za eventualno povlačenje finansijske pomoći Evropske unije Crnoj Gori za energetiku, što je navodno prošle sedmice rekao šef evropske diplomatije Žozep Borelj. Umjesto odgovora da li su njihovi politički ciljevi važniji od građana koji bi u takvom slučaju mogli biti suočeni sa visokim cijenama energenata, partijski zvaničnici prozivaju političke protivnike zbog aktuelne blokade institucija koja bi navodno mogla prouzrokovati kaznu Brisela za Podgoricu.

Međutim, da li se ona uopšte i razmatrala juče “Vijestima” nije pojašnjeno iz izvora odakle je ta informacija potekla, a nakon što je iz Evropske komisije diskretno naznačeno da ona izgleda nije ni tačna.

Visoki zvaničnik EU Žozep Borelj je u petak u Madridu razgovarao sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem, koji je kao predsjednik DPS-a učestvovao na kongresu Socijalističke internacionale. Iz kabineta predsjednika Crne Gore u petak je zatim saopšteno da je Borelj kazao da EU neće odobriti paket finansijske podrške za energetiku Crnoj Gori ako se nastavi s blokadom institucija.

“Vijesti” iz diplomatskih izvora saznaju da Borelj na sastanku nije bio u svojstvu zvaničnika EU. On je funkcioner Socijalističke partije Španije.

Iz Boreljevog kabineta nijesu odgovorili na pitanja o uslovljavanju pomoći, kao ni iz Đukanovićevog. Vijesti su pitale predsjednika države i u kom svojstvu su razgovarali - kao partijski funkcioneri ili državni zvaničnici.

EU je ranije najavila paket od 500 miliona eura bespovratne podrške za cijeli Zapadni Balkan, navodeći da je cilj toga pomoć regionu u suočavanju sa energetskom krizom, izazvanom rastom cijena energenata zbog rata u Ukrajini. Predsjednica EK Ursula fon der Lajen iznos podrške je trebalo da saopšti krajem oktobra tokom posjete Podgorici, koja je otkazana zbog magle na aerodromu u Beogradu. Ona je prethodno posjetila Srbiju i ostale države regiona.

Portparolka EK Ana Pisonero Hernandez je prije dva dana rekla da će EU objaviti paket energetske podrške za Crnu Goru kada Fon der Lajen bude uskoro posjetila zemlju.

Premijer Dritan Abazović juče je na sjednici Vlade rekao da od država Zapadnog Balkana jedino Crna Gora nije dobila pomoć, jer predsjednica EK nije posjetila Crnu Goru.

”Ali mislim da ćemo ta sredstva dobiti. Ona će biti na nivou od oko 30-ak miliona eura i 500 miliona eura za koje ćemo moći da apliciramo kao i druge države regiona kroz projekte, koji se obezbjeđuju kad imate jedinstven stav i jedinstven zahtjev. Kada ima svako zahtjev isključivo za sebe i neprijateljski stav prema onom ko sjedi za istim stolom, onda i oni imaju malo drugačiji stav. Volio bih da 12. decembra mi dobijemo Ustavni sud, a svi ostali politički događaji nakon toga su dobrodošli i plod su našeg političkog razvoja”, kazao je Abazović.

Njegov potpredsjednik i ministar zdravlja Dragoslav Šćekić juče nije konkretno odgovorio na pitanje da li u Vladi imaju saznanja da postoji opasnost da EU neće odobriti paket finansijske podrške za energetiku Crnoj Gori, zbog blokade institucija.

On je na pres konferenciji kazao da svi moraju biti odgovorni i parlament, i Vlada.

Potpredsjednik opozicione Socijaldemokratske partije (SDP) Bojan Zeković je, komentarišući eventualno povlačenje pomoći EK, kazao da je Abazović, kako tvrdi, služeći predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću uspio da potpuno parališe proces integracija u EU i da sada građani trpe posljedice.

”U svakoj zemlji odgovornost za ostvarivanje politike snosi vlast i politička većina, pa tako mora biti i u Crnoj Gori. Ako smo, kada smo bili opozicija DPS-u, odgovornost adresirali njima, ne vidim zašto bi sada bilo drugačije, i neko drugi bio odgovoran, a ne vlada i politička većina”, rekao je Zeković “Vijestima”.

Zekovićfoto: SDP

Portparol opozicionih Socijaldemokrata Nikola Zirojević kaže da zabrinjava najava Borelja, ali problem ne može biti u njima, već u onima koji su preko dvije godine na vlasti. “Crna Gora je, dok smo mi bili dio vlasti, bila primjer ostalim državama u regionu kada su u pitanju evropske integracije. Dakle, za ovakvo stanje mogu biti odgovorni isključivo oni koji su ovu državu u proteklom periodu vodili ka opštem sunovratu, a to svakako znači i što dalje od EU, što uostalom potvrđuju i izjave Miroslava Lajčaka da je ‘Crna Gora u Briselu gotovo nestala’, kao i da se nada ‘da će Crna Gora pronaći kompas koji je izgubila 2020. godine”, rekao je Zirojević “Vijestima”.

Zirojevićfoto: SD

Iz DPS-a nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti”, dok aktuelna većina tu partiju vidi kao glavnog krivca za krizu i blokadu institucija.

Poslanik Demokratske narodne partije Dragan Bojović kazao je da bi novac predviđen paketom podrške EU za energetiku, veoma značio za funkcionisanje države. “Ovo je još jedan poziv opoziciji da prestane s opstrukcijom, jer to nije dobro ni za njih, ni za državu, u koju se toliko kunu... Trebalo bi da budu prvi koji će pomoći da se institucije odblokiraju i da ova pomoć stigne u Crnu Goru. Ali, očigledno da su to njihove deklarativne izjave i da je busanje u grudi junačke i zaklinjanje u patriotizam samo odbrana njihovih pozicija i fotelja i nelegalno stečene imovine, a ne odbrana države u pravom smislu”, rekao je Bojović “Vijestima”.

Predsjednik Kluba poslanika Mir je naša nacija, Boris Bogdanović (Demokrate) kazao je da Borelj nije jedini predstavnik EU koji je jasno poručio da je deblokada institucija imperativ.

”Poruke naših evropskih partnera već duži vremenski periodu ne čuju oni koji opstrukcijama i blokadama parališu sistem i institucije sistema, a uz to, do ovog trenutka niko od njih nije jasno i decidno osporio niti jednog od kandidata za sudiju Ustavnog suda. I to je potpuno razumljivo, kako će osporiti biografije kadrova, koji su svoje iskustvo u radu i znanje sticali u insitucijama sistema za vrijeme bivšeg režima”, izjavio je Bogdanović “Vijestima”.

Bogdanovićfoto: Boris Pejović

Poslanik Nikola Bajčetić (PzP) rekao je da je Crna Gora već duži period u ozbiljnoj političkoj i ustavnoj krizi i da odgovornost treba da preuzmu svi politički akteri. Smatra da DPS srlja u destabilizaciju države kroz vaninstitucionalno djelovanje, dok s druge strane potkopava institucije svojim blokiranjem izbora sudija Ustavnog suda.

“Time DPS dokazuje da je glavni kamen spoticanja Crne Gore ka njenom evropskom napretku. Zato očekujem od predstavnika međunarodne zajednice da precizno adresiraju svoje kritike i preporuke, jer one DF-u i PzP-u sigurno ne stoje”, navodi on za “Vijesti”.

Bajčetićfoto: Luka Zeković

Poslanik SNP-a Dragan Vukić smatra da su poruke Borelja zabrinjavajuće i jasno ukazuju DPS-u i njihovim koalicionim partnerima da institucije moraju da funkcionišu i da nema niko pravo da blokira njihov rad i funkcionalnost.

”Sa druge strane, pokazuje se da DPS do sada nije imao iskrene namjere kad je bila u pitanju EU i pristupanje države porodici razvijenih naroda, što se jasno pokazuje neizglasavanjem sudija Ustavnog suda i pokušajem da se napravi pravna anarhija u zemlji. Najveći krivac za uskraćivanje obećane pomoći biće DPS i mini partije okupljene oko njega”, rekao je Vukić Vijestima i dodao da je SNP uvijek bio dio rješenja i nikada nije blokirao institucije sistema.

Opozicija: Vladi je EU neprirodno okruženje Vlast: Opstruiraju proces

Zvaničnici vlasti i opozicije i juče su razmijenili zamjerke jedni na račun drugih, komentarišući odgovornost za blokadu institucija, prije svega Ustavnog suda.

Bojan Zeković podsjeća da SDP dvije godine insistira na otvaranju dijaloga kako bi izabrali vrhovnog državnog tužioca, sudije Ustavnog suda i članove Sudskog savjeta. “Sve vrijeme vlast pod vođstvom DF-a ne želi razgovor sa opozicijom, već, kako je saopštio potpredsjednik (Vladimir) Joković, želi da većinu u Ustavnom sudu ‘ima sadašnja parlamentarna većina’. Kada iz Vlade imate takve poruke, kada vode duboko antizapadnu politiku na unutrašnjem planu, EU im mora biti neprirodno okruženje”, naveo je Zeković.

Na pitanje vidi li i svoju partiju kao djelimičnog krivca za situaciju u Crnoj Gori i blokadu puta prema EU, Boris Bogdanović je odgovorio da ne osjećaju ni promil odgovornosti, a kamoli krivice za trenutnu blokadu institucija. Navodi da su Demokrate uvijek bile “konstruktivan partner svima koji žele dobro Crnoj Gori”, da su podržali izbor Tužilačkog savjeta čijim radom se ponosi cijela Crna Gora i da su glasali za kandidate za članove Sudskog savjeta: “Nijesmo opstruirali proces tako što smo se uzdržavali od glasanja”, rekao je Bogdanović.

Podsjeća da su glasali i za kandidate za izbor sudija Ustavnog suda: “Onaj koji istraje u namjeri da blokira institucije sistema, ne osporavajući kandidate za sudije Ustavnog suda, taj ne nudi evropski put, nego političku i partijsku blokadu i koruptivno-kriminalni pojas za ‘spasavanje’ sebe samih i svog podzemlja”, poručio je.

Dragan Bojović kaže da opozicija nije ponudila “valjane razloge zbog čega ne bi glasali za kandidate za US i da razlozi, kako kaže, jedino mogu biti politikantske prirode.