Pomoć potrebna zbog rata, gladi i bolesti
Ujedinjene nacije traže rekordnih 51,5 milijardi dolara za "šokantno visoke" potrebe za humanitarnu pomoć
Ujedinjene nacije i partneri juče su pozvali na prikupljanje rekordnih 51,5 milijardi pomoći za 2023, očekujući da će još desetinama miliona ljudi biti potrebna pomoć, što će staviti humanitarni sistem na test “do krajnjih granica”.
Iznos koji je tražen je za 25 odsto veći u odnosu na onaj iz 2022. i pet puta veći od sume koja je tražena prije deset godina.
Globalni humanitarni pregled UN procjenjuje da će sljedeće godine biti potrebna pomoć za dodatnih 65 miliona ljudi, što znači da će ukupan broj iznositi 339 miliona u 68 država.
To predstavlja preko četiri odsto svjetske populacije, ističe Rojters.
”Humanitarne potrebe su šokantno visoke, budući da se ekstremni događaji nastavljaju i u 2023”, kazao je koordinitor vanredne humanitarne pomoć UN Martin Grifits, navodeći kao razloge rat u Ukrajini i sušu na rogu Afrike.
Preko 100 miliona ljudi je primorano da napusti svoje domove dok ratovi i klimatske promjene podstiču krizu raseljavanja.
Rat između Rusije i Ukrajine je poremetio izvoz hrane i oko 25 miliona ljudi u 37 država trenutno je suočeno sa glađu, navodi se u izvještaju.
Pandemija kovida-19 dovela je do velikih zastoja u procesu vakcinacije djece i podrila napore za okončanje ekstremnog siromaštva, otvarajući prostor za bolesti kao što je kolera, kazao je Grifits.
Prvi put u istoriji, deset država je uputilo pojedinačne apale tražeći više od milijardu dolara pomoći: Avganistan, Demokratska Republika Kongo, Etiopija, Nigerija, Somalija, Sudan, Južni Sudan, Sirija, Ukrajina i Jemen.
Međutim, prikupljanje sredstava je već otežano zbog višestrukih kriza usljed čega su humanitarni radnici primorani da donose teške odluke i određuju prioritete.
”Humanitarni sistem je na testu do krajnjih granica”, kazao je Grifits.
Za razliku od ostalih oblasti u UN gdje nadoknade zavise od ekonomske veličine zemlje, humanitarna sredstva se prikupljaju na dobrovoljnoj bazi i u velikoj mjeri zavise od donacija zapada.
Sjedinjene Države su daleko najveći donator a ove godine su do sada donirale preko 14 milijardi dolara, nakon čega slijede Njemačka i Evropska komisija dok druge velike ekonomije poput Kine i Indije daju po manje od 10 miliona eura.
( N.B. )