Kremlj: Putin otvoren za pregovore, Vašington ih otežava

Visoki predstavnik Evropske unije (EU) za vanjsku politiku Žozep Borelj kazao je da je do sada 1,1 hiljadu vojnika učestvovalo u misiji Unije za obuku ukrajinske vojske. Borrelj je to kazao za vrijeme posjeta kampu za obuku u Brzegu u Poljskoj, prenosi Hina. On je rekao da je misija pokazala volju Evrope da podrži Ukrajinu dok se brani od Rusije. Ministri vanjskih poslova EU potpisali su dogovor o Misiji za vojnu pomoć za podršku Ukrajini (EUMAM) 14. novembra, a službeni početak bio je dan kasnije.

Maksimalnoj cijeni od 60 dolara najviše se protivila Poljska, koja je tražila da ona bude niža, ali je danas dala pristanak.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) nada se da će do kraja godine doći do dogovora o demilitarizovanoj zoni oko nuklearne elektrane Zaporožje.

"Postoji konkretan predlog o obezbjeđenju Zaporožja i napravljen je važan napredak", rekao je Rafael Grosi, generalni direktor IAEA.

Njemački kancelar Olaf Šolc pozvao je ruskog predsjednika Vladimira Putina da što prije pronađe diplomatsko rješenje za sukob u Ukrajini što bi uključivalo i povlačenje ruskih trupa, naveo je Šolcov portparol u pisanoj izjavi, a prenosi Rojters.

"Kancelar je posebno osudio ruske vazdušne napade na civilnu infrastrukturu u Ukrajini i istakao odlučnost Njemačke da podrži Ukrajinu u obezbjeđivanju njene odbrambene sposobnosti protiv ruske agresije", dodao je portparol.

Dvojica lidera su razgovarali oko sat i dogovorili su se da ostanu u kontaktu, zaključuje Rojters.

Reagovali smo u određenim slučajevima i naši državni organi su privodili ljude iz kompanija koje su bile uključene u zaobilaženje sankcija Rusiji.

Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je o Ukrajini tokom telefonskog razgovora sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom, javile su danas ruske novinske agencije, pozivajući se na Kremlj, prenosi Rojters.

Tri osobe su poginule, a sedam ranjeno u ruskom granatiranju regiona Herson na jugu Ukrajine u protekla 24 sata, rekao je danas regionalni guverner.

Guverner Jaroslav Januševič napisao je na Telegramu da su ruske trupe bombardovale grad Herson.

Grad Herson su sredinom novembra oslobodile ukrajinske snage nakon višemjesečne ruske okupacije, ali je od tada bio pod vatrom ruskih trupa koje su se povukle na suprotnu stranu rijeke Dnjepar.

Grad je takođe imao problema sa snabdijevanjem električnom energijom.

Januševič je juče rekao da je struja ponovo izgubljena nakon nedavnog obnavljanja mreže.

Kremlj je danas saopštio da je predsjednik Rusije Vladimir Putin otvoren za pregovore kako bi osigurao interese Rusije, ali da je teško pronaći međusobnu osnovu za razgovore jer Sjedinjene Američke Države (SAD) ne priznaju "nove teritorije“ u Ukrajini za koje Rusija tvrdi da su njihove, prenosi Rojters.

Američki predsjednik Džo Bajden rekao je juče da nema plan da kontaktira Putina, ali je spreman da razgovara sa njim ukoliko on pokaže interesovanje za okončanje rata u Ukrajini.

Bajden je rekao da će to učiniti samo uz konsultacije sa saveznicima iz NATO-a.

Finska premijerka Sana Marin ocijenila je danas u Sidneju da Evropa "nije dovoljno jaka" da se sama suprotstavi Moskvi.

Tokom posjete Australiji, premijerka Finske, zemlje kandidata za članstvo u NATO, istakla je da je ruska invazija na Ukrajinu otkrila slabosti i strateške greške Evrope u odnosu na Moskvu.

"Moram da budem veoma iskrena prema vama, Evropa trenutno nije dovoljno jaka, bili bismo u nevolji bez Sjedinjenih Američkih Država (SAD)", rekla je Marin u sidnejskom istraživačkom centru.

Marin je ukazala da se Ukrajini mora pomoći "svim sredstvima".

SAD su odigrale centralnu ulogu u snabdijevanju Kijeva oružjem, finansijskim sredstvima i humanitarnom pomoći neophodnim da se zaustavi napredovanje Rusije, navela je Marin.

"Evropa je dugo gradila strategiju prema Rusiji u cilju jačanja ekonomskih veza, kupovinom energije od Rusije... mislili smo da će to spriječiti rat", ali se ispostavilo da je ovaj pristup "potpuno pogrešan", rekla je Marin. 

Dvjesta osamdeset drugi je dan rata u Ukrajini.

Ukrajina će na svojoj teritoriji ograničiti aktivnosti vjerskih organizacija povezanih sa Rusijom, i ispitati status Pravoslavne crkve koja zavisi od Moskovske patriarjšije, rekao je u sinoćnom obraćanju ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

On je kazao prilikom obraćanja da je Nacionalni savjet za bezbijednost i odbranu zadužio vladu da predloži parlamentu predlog zakona kojim će se u Ukrajini onemogućiti aktivnosti vherskih organizacija povezanih sa centrima uticaja u Rusiji.

Ove mjere uslijedile su poslije pretresa koje su u novembru sprovele ukrajinske bezbjednosne službe u glavnom manastiru u Kijevu, rezidenciji poglavara Ukrajinske pravoslavne crke, i još nekoliko vjerskih mjesta, zbog sumnji u veze sa Moskvom.