Saveljić: Impozantni rezultati u mnogim poljima, za samo sedam mjeseci od izbora Vlade
Funkcionerka GP URA ističe, između ostalog, da je Crna Gora "zahvaljujući Vladi i Elektroprivredi" jedna od rijetkih zemalja gdje se nije povećala cijena struje
Za samo sedam mjeseci od izbora aktuelne Vlade, bez obzira na nepovoljne globalne ekonomske izglede i visoku neizvjesnost, danas imamo impozantne rezultate u mnogim poljima, ocijenila je članica Glavnog odbora Građanskog pokreta URA Valerija Saveljić.
Ona je, kako je saopšteno iz te stranke, među najznačajnijim izdvojila one koji direktno utiču na životni standard stanovništva.
"U oktobru ove godine u Crnoj Gori bilo je 223.028 zaposlenih što je oko 38.000 više nego lani u istom periodu, pri čemu je prosječna zarada porasla sa 534 na 720 eura. Zaposlenima u prosvjeti uvećava se koeficijent za zarade za 15 odsto. Uvećanje zarada primjenjivaće se od 1. januara 2023. godine. Zarade u javnom sektoru će, takođe, biti povećane u cilju zaštite realnog životnog standarda, u nivou stope inflacije. Donesena je odluka o umanjenju akciza na gorivo, prva takve vrste u Crnoj Gori, a koja ima sedmomjesečni kontinuitet, omogućila je da građani Crne Gore i privreda imaju najniže cijene u regionu“, navela je ona.
Saveljić dodaje i da je Crna Gora, "zahvaljujući Vladi i Elektroprivredi", jedna od rijetkih zemalja u Evropi i svijetu gdje se nije povećala cijena struje.
"Takođe, donesena je i odluka o ograničavanju rasta cijena osnovnih životnih namirnica, i dogovoreno je ograničenje cijene peleta na 269 eura po toni. Crna Gora je od 1. novembra dobila i Alimentacioni fond, što je prvi korak države u pomaganju samohranim roditeljima“.
Saveljić je kazala i da je, kako bi se obezbijedila sredstva za poboljšanje životnog standarda stanovništva, neophodno bilo povećati budžetske prihode, prilive stranih direktnih investicija, poboljšati privrednu aktivnost, te povećati izvoz.
"Na osnovu zvaničnih podataka, danas imamo: U prvih deset mjeseci tekuće godine ostvarena je bruto naplata budžetskih prihoda u iznosu od 1.730,8 miliona eura, što je za 158 miliona eura (ili 10 odsto) više u odnosu na isti period prethodne godine, a za 97 miliona (ili 6 odsto) više u odnosu na 2019. godinu. Ostvarena naplata je iznad plana prihoda u navedenom periodu za 151 milion eura (ili 10 odsto). Ukupan priliv stranih direktnih investicija u prvih 9 mjeseci 2022. iznosio je 847.8 miliona eura što je 41 odsto više u odnosu na uporedni period prošle godine (do kraja godine vrlo je moguće da će dostići milijardu eura), pri čemu je neto priliv 599 miliona eura što je 70 odsto više nego 2021. Ukupan izvoz robe za prvih 10 mjeseci 2022. iznosio je 576.6 miliona eura i za 69.9 odsto je veći od prošlogodišnjeg izvoza u istom periodu. Poređenja radi čitav izvoz za 2019. godinu iznosio je 415.5 miliona eura, a najveći dio tog izvoza odnosi se na proizvodnju hrane.Takođe, pokrivenost uvoza izvozom je 19.6 odsto, što je najveća vrijednost u posljednjih 9 godina“, navodi Saveljić.
Članica Glavnog odbora URE ističe i da su, prema podacima Centralne banke, prihodi od turizma u periodu januar-septembar iznosili 916 miliona eura, što je 30 odsto više nego u uporednom periodu 2021. godine.
"U Crnoj Gori je od početka godine do 11. novembra, 7,36 hiljada novih preduzeća. Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede šumarstva I vodoprivrede, Vlada je usvojila IPARD III program Crne Gore za period 2021 – 2027. godine, zahvaljujući kome je poljoprivrednim proizvođačimana na raspolaganju 63 miliona eura bespovratnih evropskih sredstava. Finansijski doprinos Evropske unije za IPARD III program povećan je u odnosu na prethodni programski period za 62 odsto. Vladina firma 'Project consulting' - PROCON, će do kraja godine obezbijediti još oko 23 miliona eura investicionog granta WBIF za projekte unapređenja komunalne infrastrukture“, dodaje.
Saveljić je kazala i da je, kako bi se nastavili "pozitivni ekonomski trendovi", Vlada predstavila Predlog zakona o budžetu za 2023. godinu.
"Njegove ključne karakteristike su što je projektovan na 2,852 milijardi eura. Postavljen je istorijski maksimum za transfere za socijalnu zaštitu - 785 miliona eura. Dječiji dodaci, naknade za novorođenčad ostala prava iz oblasti socijalne zaštite – dodatna su sredstva u iznosu od 45 miliona eura. Budžet uključuje i povećanje penzija - 35 miliona eura, povećanje zarada u javnoj upravi - 67 miliona eura, kapitalni budžet - 202,6 miliona eura, sredstva za sektor zdravstva - 402 miliona eura, sektor poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede - 63 miliona eura i sektor obrazovanja - 308,5 miliona eura. Prvi put će BDP preći pet milijardi eura“, navodi Saveljić.
Crnogorska ekonomija će, ukazuje, prema najnovijim prognozama Evropske komisije, ove godine ojačati sedam odsto. "Sličnu stopu rasta od 6.9 odsto prognozira i Svjetska banka, što je najviši očekivani rast u regionu“, zaključuje ona.
( B.H. )