Vještački snijeg za debeli gubitak?

Sistem vještačkog osnježavanja na državnom Ski-centru Kolašin 1600 tek je u fazi idejnog rješenja, a sjutra bi trebalo da bude poznato ko je dao najpovoljniju ponudu za izradu kompletne tehničke dokumentacije i relizaciju tog dugoočekivanog projekta. No, već tokom tenderske procedure, stigle su brojne zamjerke na to kako je zamišljen sistem.

Zainteresovani ponuđači koji su, tokom tenederske procedure, komentarisali programski zadatak i idejno rješenje, smatraju da je sistem za vještačko osnježavanje neisplativ, da će uzrokovati gubitke skijališta i biti na štetu javnog interesa. Brojne zamjerke odnose se na konkretna tehnička rješenja, koja će, kako navode neki ponuđači, projekat učiniti skupljim, a dugoročno biti neodrživa.

Planirano je da država vodovodnu infrastrukturu i sistem vještačkog osnježavanja plati više od devet miliona eura. To bi, osim vještačkog snijega za staze privatnog i državnog ski-centra, trebalo da obezbijedi dovoljno vode za sve hotele i turistička naselja, čija je gradnja planirana u okviru planinskih centara Kolašin 1600 i Kolašin 1450.

Sistem koji bi odmah ispod izvora “hvatao” rijeku Ljevaju, trebalo bi da nadomjesti i nedostajuće količine vode za grad.

Prema dokumentaciji dostupnoj na sajtu Crnogorske elektronske javne nabavke (CeJN), jedan od zainteresovanih ponuđača, podsjeća da su aktuelno idejno rješenje i projektni zadatak urađeni “u suprotnosti sa Glavnim projektom za osnježavanje ski-Centra Kolašin 1600, koji rađen 2019. godine”. Navodno, velika je razlika u količini vode predviđene tim dokumentom, u odnosu na sadašnje idejno rješenje i projketni zadatak.

”Umjesto kapaciteta od 100 litara u sekundi (l/s), odjednom je ‘potreban’ kapacitet 260 l/s za osnježavanje. Tako su sada, za dotok vode za osnježavanje, potrebne cijevi DN 500, umjesto upola jeftinijih i više nego dovoljnih. Sada su potrebne pumpe velike snage od 640 kW, koje se prave isključivo po narudžbi i izuzetno su skupe, umjesto pumpi iz serijske proizvodnje od 240 kW, koje su više nego dovoljne. Tako samo cijevi i pumpe, uz prateće troškove izgradnje, odnosno, ugradnje tako definisanih elemenata povećavaju vrijednost investicije za bar nekoliko miliona eura, u odnosu na ono što je stvarno potrebno za osnježavanje cjelokupnog sistema staza u dužini od 50 kilometara na oba kolašinska ski-centra”, napisao je jedan od ponuđača.

On tvrdi da troškovi održavanja takvog sistema kao i utrošak električne energije za pumpanje vode za potrebe osnježavanja “kreiraju stvarnu cijenu vode, koja će biti potpuno neprihvatljiva za bilo kojeg operatera skijališta”.

”Komercijalna nabavka vode će uzrokovati gubitak bilo Vodovodu bilo skijalištimana, a najvjerovatnije i jednih i drugih. Te gubitke moguće će biti pokriti samo uz državnu pomoć, odnosno, dokapitalizacijom ili će se voda morati prodavati po neekonomskim - subvencionisanim cijenama, što nije dozvoljeno Zakonom o državnoj pomoći. Ovakva investicija, kako ju je predvidio projektni zadatak i idejno rješenje za vodosnabdijevanje ski-centara Kolašin 1450 i Kolašin 1600, je apsolutno neisplativa, jer se može isplatiti tek u drugoj polovini sljedećeg vijeka (dakle duže od predviđenog roka trajanja), te se opravdano postavlja pitanje nesavjesnog raspolaganja državnim fondovima na štetu građana Crne Gore”.

Neki od ponuđača konstatovali su da su u idejnom rješenju “greške suštinske na štetu države i lokalne samouprave”.

To se, prije svega, kako je precizirano, odnosi na sistem za vještačko osnježavanje, dok je sistem za vodosnabdijevanje, navodno, odličan.

Jedan od ponuđača tvrdi da je “osnježavanje svake staze, svakog ski-puta, kako je predviđeno idejnim rješenjem, ekonomski neodrživo i skijališta nikada neće moći rentabilno poslovati, bez državne pomoći”.

”U projektnom zadatku i datom idejnom rješenju, postoje potpuno nerealne cifre o potrošnji vode, odnosno potrebnom dotoku. Izmedu ostalog, dotok od 260 l/s je bar pet puta veći od onoga što je potrebno, čak i da se osnježava nerealnih 50 km staza… Umjesto akumulacije što blize vrhu, pominje se akumulacija iii rezervoar u visini Ski-centra Kolašin 1600, što zahtijeva instaliranje dodatnih pumpi ogromne snage…”.

Vlada je u oktobru 2021. uplatila Skijalištima 1,5 miliona eura iz tekuće budžetske rezerve za finansiranje izgradnje, održavanje i valorizacije višenamjenske sportske infrastrukture. Da bi to preduzeće moglo da posluje u 2020. godini, iz državnog budžeta je izdvojeno 1,18 miliona eura, od čega se 1,1 milion odnosilo na pokriće troškova poslovanja, a ostatak za nabavku osnovnih sredstava...

U Agenciji za zaštitu konkurencije (AZK) više od dvije godine traje postupak u vezi s usklađenošću državne pomoći od 250.000 eura, koju je nekadašnje Ministarstvo održivog razvoja i turizma 2018. godine dalo SCG za pripremu zimske turističke sezone.

Primjedbe nijesu uvažene

Kolašinsko preduzeće Vodovod i kanalizacija, koje će gazdovati sistemom za vještačko osnježavanje i vodosnabdijevanje na Bjelasici i koje je naručilu idejno rješenje, sudeći prema odgovoru ponuđačima, nije uvažilo ni jednu od primjedbi.

Podsjećaju da je projektant “prilikom proračuna potreba za vodom sistema imao na raspolaganju svu potrebnu prostorno-plansku dokumentaciju, prethodna istraživanja i studije, kao i postojeću tehničku dokumentaciju koja se odnosi na osnježavanje planinskih centara Kolašin 1600 i Kolašin 1450.

”U najboljem interesu svakog projekta su kritike koje svoje utemeljenje imaju u ozbiljnom kritičkom promišljanju, a koje u ovom konkretnom slučaju mora biti zasnovano na tehničkim proračunima, a ne nagađanju i statističkoj uporedbi sa sličnim. Tehničke proračune moraju pratiti i finansijske analize, koje se ne smiju zadržati na predračunu radova koji prate izgradnju, već moraju sagledati sve aspekte održivosti jednog projekta. Pod tim se podrazumijeva ne samo period gradnje i eksploatacije, već i opravdanost stvaranja preduslova za budući razvoj i uvećanje kapaciteta”, odgovorili su iz Vodovoda i kanalizacije.

Dio vode rijeke Ljevaje koristi se za potrebe hidrocentrale u Mušovića Rijeci, koja je građena odmah nakon Drugog svjetskog rata i još funkcioniše, a dio rijeke teče kroz selo. Mještani tog sela ranije su pokazali rezerve prema namjeri da se Ljevaja, kako su rekli, “vodi niz brdo, pa onda uz brdo do ski-centra i za potrebe investitora”. Oni se plaše da će korito, nakon relizacije projekta, ostati suvo.

Kako piše u idejenom rješenju za sistem osnježavanja i vodosnabdijevanja planinskih centara, voda bi se zahvatala površinski neposredno ispod izvorišta, na oko 1.290 metara nadmorske visine (mnv), a planirana količina zahvatanja je 400 l/s. Od vodozahvata, cjevovod se spušta do kote 1.100 mnv, gdje se trasa cjevovoda ukršta sa putem od Kolašin - Jezerine. Na tom mjestu biće ostavljena mogućnost priključenja vodovoda Kolašin. To je ujedno i najniža tačka cjevovoda.

”Na ovoj ili bliskoj lokaciji bi mogla da se izgradi prekidna komora sa sistemom za tretman vode koja bi potencijalno mogla da pokriva visoke zone u gradu Kolašinu. Minimalni raspoloživi kapacitet za vodosnabdijevanje Kolašina bio bi 110 l/s. To je količina vode koja bi mogla da se povuče u periodu kada se korsite maksimalni kapaciteti sistema za vodosnabdijevanje ski-centara. Ta jednovremena maksimalna potrošnja bi bila ekstremno rijetka i gotovo u svim momentima bi Vodovod Kolašin mogao da koristi i do 250 l/s vode, što bi bilo i više nego dovoljno za buduće i sadašnje potrebe grada”, piše u idejnom rješenju.

Preostali dio vode (290 l/s) išao bi gravitacionim cjevovodom do glavne pumpne stanice na koti od 1.240 mnm. Glavna pumpna stanica ima predviđeni rezervoar od 1.400 metara kubnih i pozicionirana je uz sami put koji vodi ka skijalištu, na desnoj obali Paljevinske rijeke.

Od glavne pumpne stanice vode dva potisna cjevovoda. Potisni cjevovod prati trasu puta i potiskuje vodu do lokacije gdje se odvaja put ka skijalištu Kolašin 1600 Zorana Ćoća Bećirovića od puta Kolašin - Lubnice. Tu se predvia mjesto “predaje” od preduzeća Vodovod ka krajnjim korisnicima, odnosno skijalištima Kolašin 1450 1600.

Kako piše u idejnom rješenju, biće obezbijeđen proticaj od 260 l/s sa visinom dizanja do kote 1.600 mnv. Drugi cjevovod iz glavne pumpne stanice potiskivao bi 30 l/s ka rezervoaru za potrebe naselja 1.450.

( Dragana Šćepanović )