Đurović: Institucije moraju uključiti mlade u demokratsko odlučivanje
Zasjedanje Omladinskog palamenta organizuje Mreža za mlade u okviru projekta "Mladi u fokusu društva“
Crnogorske institucije moraju uključiti mlade u demokratsko odlučivanje, kako bi bili ključni akteri razvoja i promjena u društvu, poručila je predsjednica Skupštine Danijela Đurović.
Ona je, na prvom zasiedanju Omladinskog palamenta kazala da je izuzetno važno da je taj događaj organizovan u godini koja je proglašena za evropsku godinu mladih i u kojoj su sve zemlje Evropske unije (EU) fokus stavile na pitanje mladih i omladinske politike.
Zasjedanje Omladinskog palamenta organizuje Mreža za mlade u okviru projekta "Mladi u fokusu društva“.
Đurović je istakla da građanski angažman, posebno sa mladima, pomaže promovisanju osnovnih demokratskih vrijednosti.
“Da bi mladi bili ključni akteri razvoja i promjena u svom društvu, institucije ih moraju uključiti u demokratsko odlučivanje i izgraditi partnerstvo sa njima”, rekla je Đurović.
Ona je dodala da za to nema boljeg načina nego otvoriti vrata parlamenta i ponuditi im razne mogućnosti.
“Način na koji to radi Skupština je kroz implementaciju nekoliko različitih programa, koji su osmišljeni da odgovaraju gotovo svim školskim uzrastima”, rekla je Đurović.
Prema riječima Đurović, iako se uvijek može više i bolje, Skupština je postupcima i projektima makar malo skrenula pažnju javnosti na položaj omladine.
Ona je podsjetila da su poslanici 27. saziva usvojili zakonska rješenja koja su omogućila dječiji dodatak, uveli besplatne udžbenike za sve osnovce u Crnoj Gori i povećali plate pripravnicima u skladu sa povećanjem minimalne zarade.
“Skupština već duže godina realizuje i edukativne programe za mlade, sa ciljem da ovoj populaciji približi parlament, kao i da podigne njihovo interesovanje za sistem i zajednicu”, rekla je Đurović.
Kako je navela Đurović, problem sa kojima se susreću mladi ljudi su migracija, visoka stopa nezaposlenosti, neusklađenost obrazovne politike sa potrebama tržišta rada, korupcija u obrazovanju, nedovoljna informisanost i selektivnost pri zapošljavanju.
“Na to kao država još uvijek nijesmo dali adekvatne odgovore. Moramo učiniti sve što je moguće da zadržimo mlade ljude”, kazala je Đurović.
Đurović je kazala da su rezultati istraživanja koje je rađeno u okviru Reload 2 projekta pokazali da više od 80 odsto mladih građana Podgorice smatra da mogu uticati na promjene u društvu.
“Ipak polovina njih ne zna za postojanje omladinskog kluba ili nevladine organizacije koje se bave mladima, niti se uključuje u proces donošenja odluka u lokalnoj zajednici jer ne znaju kako”, navela je Đurović.
Kako je rekla, analiza je pokazala i da većina mladih iz Podgorice ne vjeruje da za njih postoji prilika za zaposlenje.
Predsjedavaća Omladinskim parlamentom, Andrijana Radović, kazala je da Skupština, iako postoji dosta partija koje imaju mlade poslanike, ne donosi zakone koji pospješuju položaj te populacije u Crnoj Gori.
“Svi će reći da su za promociju mladih ljudi i ravnopravnost polova, ali nekako su to samo puke riječi u parlamentu”, naglasila je Radović.
Skupština, prema riječima Radović, umjesto da isijava emancipaciju, nažalost nekad pothranjuje stereotipe.
“Ali i pored toga što su naši stariji napravili problem, mi ne smijemo urušiti ovaj dom, moramo nastaviti da gradimo temelje koji su nažalost poljuljani. Vjerujem da na to imamo pravo mi mladi ljudi”, navela je Radović.
Ona je rekla da brojke govore da je od 1992. do 2017. godine Crnu Goru napustilo oko 140 hiljada ljudi, dominantno mladih.
“Mislim da mi kao društvo nijesmo svjesni da postajemo staro društvo. Razumijem da jeste politika borba među subjektima u pol areni, ali ako je samo to onda nije politika, nego samo destrukcija i najviše ispaštaju mladi ljudi”, dodala je Radović.
Radović je navela da mladost ima pravo na pobunu i da ta pobuna može biti na najrazličitije načine, a da onog trenutka kad se oduzme pravo na pobunu, tada se od mladih prave poslušnici.
“Ova država će u narednim decenijama biti onakva kakvi budemo mi. Da bi taj niz trajao, mi joj moramo dati neki novi smisao”, dodala je Radović.
Ona je kazala da su intenzivno radili na analizi trenutnog stanja mladih, da daju konkretne smjernice i predloge kako bi to stanje moglo da se unaprijedi, i da će danas zbog toga podnijeti četiri inicijative.
Programski direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO), Petar Đukanović, ocijenio je da status mladih u crnogorskom društvu nije dobar.
“Mladi čine petinu stanovništva Crne Gore, kretori politika i donosioci odluka često ispuštaju mlade iz fokusa, iako bi trebalo da budu u centru svake političke i važne inicijative”, rekao je Đukanović.
Đukanović je kazao da se uspjeh demokratske tranzicije mjeri po tome koliko su mladi ljudi spremni da preuzmu upravljanje društvenim razvojem.
“Kod nas, nažalost, ogromna većina mladih nema iskustva sa volontiranjem, a volonterski angažman i aktivizam čine zabrinjavajuće mali dio ukupnih aktivnosti kojima se mladi ljudi bave u slobodno vrijeme”, istakao je Đukanović.
On je naglasio da društveno-ekonomski položaj mladih ljudi po svim kriterijumima u Crnoj Gori tu grupu čini izuzetno ranjivom.
Kako je istakao, mladi ljudi su izloženi i deprofesionalizaciji rada.
Državna sekretarka u Ministarstvu sporta i mladih, Amina Cikotić, poručila je da će mladi u tom resoru uvijek imaju podršku za spremnost na inicijativu, aktivizam i borbu za prava.
“Mi ćemo biti oni koji će taj put olakšati još boljim radom. Da Ministarstvo sporta sluša i čuje mlade govori da je krajem jula obrazovana radna grupa za izradu nacrta strategije za mlade”, rekla je Cikotić.
Cikotić je istakla da je Ministarstvo sprovelo nekoliko dodatnih krugova konsultacija sa mladima i to sa omladinskim nevladinim organizacijama, servisima i direktno sa mladim ljudima.
“Prvi put u istoriji rada naše institucije uključen je toliki broj mladih ljudi u process izrade nacionalne strategije za mlade”, rekla je Cikotić.
( Mina )