Odbor u srijedu o zahtjevu za niži PDV na menstrualne proizvode i dječje pelene

Poslanici treba da se izjasne o predlozima da se uvoz i promet menstrualnih proizvoda i dječjih pelena oporezuje od 1. januara 2023. po stopi od 7 odsto umjesto sadašnjih 21 odsto

5033 pregleda6 komentar(a)
Pelene jedna od osnovnih potreba djeteta (ilustracija), Foto: Luka Zekovic

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet sjutra treba da se izjasni o predlogu izmjena i dopuna Zakona o PDV-u, kojim Liberalna partija(LP) traži da se snizi ova dažbina (uvoz i promet) od 1. januara naredne godine na menstrualne proizvode sa sadašnjih 21 odsto na sedam odsto, dok Demokrate amandmanom na isti predlog zakona traže isto sniženje na dječje pelene.

Odbor za rodnu ravnopravnost je u svom izvještaju u vezi sa predlogom LP naveo da treba predložiti da se od 1. anuara naredne godine menstrualni proizvodi oporezuju po nultoj stopi.

Cijena pakovanja menstrualnih uložaka sada je u prosjeku od 1,39 eura pa do tri eura, tampona od 2,95 do 3,55 eura, dok se pakovanje dječjih pelena može kupiti u prosjeku od 14,99 do 21,99 eura.

Poslanik LP Andrija Popović u obrazloženju predloga je naveo da se sniženjem PDV-a na menstrualne proizvode nastoji uticati na smanjenje problema menstrualnog siromaštva, ali i ići u korak sa dobrim evropskim praksama država koje su prepoznale da je oporezivanje ovakvih proizvoda jedan od oblika rodno zasnovane diskriminacije.

”Primjenom opšte stope PDV-a od 21 odsto i u slučaju menstrualnih potrepština, zanemaruje se činjenica da je u pitanju osnovni proizvod, koji je ženama u reproduktivnoj dobi neophodan za vođenje zdravog, dostojanstvenog i normalnog života. Menstrualni ciklus nije stvar izbora, već prirodni proces i kao takav zahtijeva dostupnost odgovarajućih higijenskih potrepština, te je problem menstrualnog siromaštva, kao dominantan problem koji pogađa žensku populaciju širom svijeta, a koji između ostalog podrazumijeva nemogućnost obezbjeđivanja menstrualnih proizvoda, prisutan i u Crnoj Gori. Nažalost, u Crnoj Gori je ova tema nepravedno zanemarena, u prilog čemu govori i to da ne postoje zvanični statistički podaci o menstrualnom siromaštvu, na osnovu kojih bi se utvrdilo stvarno stanje, odnosno, ozbiljnost koju ovaj problem izaziva, naročito kod porodica, odnosno pojedinaca niske platežne moći, a gdje je makar jedna osoba ženskog pola”, naveo je Popović.

foto: Luka Zeković

Ovaj predlog zakona u skupštinsku proceduru je ušao u junu ove godine i kako navodi Popović u maju ove godine cijena jednog uloška prema važećim cijenama iznosi oko 0,14 eura.

”Povećanje cijena izazvano trenutnom situacijom na globalnom tržištu nije zaobišlo ni menstrualne potrepštine, pa su u maju ove godine u odnosu na april iste godine poskupjele oko 17 odsto. Prema istraživanju koje je u aprilu ove godine sproveo CAZAS, a u kojem je učestvovalo 1100 učenica i studentkinja iz cijele Crne Gore, 25 odsto anketiranih sebi ne može da priušti osnovne menstrualne potrepštine, kao što su ulošci, tamponi, menstrualne čašice itd, ali i Ijekove protiv menstrualnih bolova i Ijekove za regulisanje ciklusa”, obrazloženo je u predlogu zakona.

Poslanica Demokrata u obrazloženju amandmana kojim traži niži PDV na dječje pelene Tamara Vujović je navela da je podneseni amandman u funkciji poboljšanja uslova za zadovoljenje jedne od osnovnih potreba djeteta.

”Sljedeće godine Crna Gora podnosi izvještaj Komitetu za prava djeteta, posljednji je upćen u 2017. godini. Ne ohrabruje činjenica da se taj izvještaj neće puno promijeniti u odnosu na prethodni. UNICEF je kao partner nadležnima koji se bave dječjom zaštitom, osim ovog izvještaja izradio obimno istraživanje o multiploj deprivaciji, višedimenzionalnog siromaštva kojoj su izožena djeca. MODA metodologija pokazuje da samo 20 odsto djece u Crnoj Gori ne osjeća niti jedan od modela deprivacije. Višedimenzionalno siromaštvo najzastupljenije je među djecom starosti od nula do 23 mjeseca - 77,6 odsto djece u ovoj starosnoj grupi suočava se sa tim.

Vujovićeva je navela podatak i da više od 80 procenata crnogorske djece doživljava deprivaciju u barem jednom domenu dobrobiti, bez obzira na starost, dok mlađa djeca obično istovremeno doživljavaju deprivaciju u više dimenzija od starije djece.