Abazović: Vjerujem da će u jednom trenutku Zapadni Balkan biti primjer drugim regijama kako treba da sarađujemo
"Svaki građanin, Crne Gore ili regiona želi čiste rijeke, čist vazduh, veću inkluziju, socijalnu pravdu, bolji životni standard i mogućnost da živi i stvara uslove koji postoje u Evropskoj uniji"
Veliki sam optimista kad je u pitanju Zapadni Balkan. Vjerujem da u jednom trenutku, kada budemo doveli političke odnose na jedan korektan i prihvatljiv nivo, da će ovaj dio svijeta davati dobre i pozitivne signale Evropskoj uniji i biti primjer nekim drugim regijama kako treba da sarađujemo, poručio je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović.
Kako se navodi u saopštenju iz Vlade on je to rekao na Drugoj regionalnoj konferenciji "Održivi razvoj na Zapadnom Balkanu" koji se održava u Budvi.
"Ako postoji tema koja okuplja sve države Zapadnog Balkana i koja najlakše nalazi konsenzus, onda je to održivi razvoj. Svaki građanin, Crne Gore ili regiona želi čiste rijeke, čist vazduh, veću inkluziju, socijalnu pravdu, bolji životni standard i mogućnost da živi i stvara uslove koji postoje u Evropskoj uniji. Ako postoji tačka spajanja i pomirenja našeg regiona, neka to bude održivi razvoj i ciljevi koji su proklamovani kroz održivi razvoj", dodao je Abazović.
Kaže neka održivi razvoj i ova konferencija danas budu samo simboličko podstrekivanje da se ide ka tom cilju.
"Kao i nađemo modele kako konkretno u pojedinim segmentima da unapređujemo saradnju", naveo je Abazović.
Dodaje da svi moramo da budemo aktivni sudionici globalnih procesa.
"Do 2030. imamo određeni broj ciljeva i siguran sam da ćemo u nekim segmentima uspjeti uprkos svemu, naročito kada je u pitanju energetska efikasnost. Svaka škola u Crnoj Gori mora biti energetski efikasna, pa i svaka javna institucija do 2030. To nisu komplikovani potezi al bi značajno uticali na svijest mlađih generacija i podstakli ove ciljeve o kojima govorimo", poručio je Abazović
Kako je rekao, održivi razvoj u percepciji prosječnog građanina CG se odnosio samo na ono što je zaštita prostora i životne sredine, međutim, održivi razvoj ne može da se segmentira, on zahtjeva krajnje integracioni pristup i odnosi se na sve sfere i sve sektore društva.
U saopštenju iz Vlade navode i da je rezidentni koordinator UN u Crnoj Gori Piter Lundberg istakao važnost partnerstva i dijaloga za rešavanje složenosti održivog razvoja.
"Postizanje održivog razvoja je zadatak koji svi moramo da ispunimo. Klimatske promene, siromaštvo i nejednakosti su izazovi koji se protežu preko granica. I, ako izazovi prelaze granice, moramo da stvorimo prostor gde rešenja i znanje takođe nemaju granice. Ujedinjene nacije ostaju pouzdan partner Crnoj Gori u dijeljenju odličnih do sada postignutih rezultata, ali i da napredujemo, jer je održivi razvoj igra u kojoj moramo uspjeti", kaže Lundberg.
Direktorka Regionalne škole za javnu upravu (ReSPA), Maja Handjiska-Trendafilova ukazala je da je današnja konferencija potvrdila povezanost procesa izgradnje snažne javne uprave i SDG ciljeva održivog razvoja, piše u saopštenju.
"Misija i ciljevi ReSPA-e su upravo usmjereni na podršku vladama Zapadnog Balkana u izgradnji snažnih javnih uprava i time koreliraju sa SDG 16 (“Mir, pravda, jake institucije”). Današnji regionalni politički dijalog najvišeg nivoa otvorio je put konkretnijim akcijama vlada regiona u ispunjavanju SDG ciljeva gdje ReSPA zauzima jedinstvenu ulogu u podsticanju regionalne saradnje na svim nivoima i podršci vladama regiona u ostvarivanju principa dobre uprave. Nastavićemo da podržavamo Zapadni Balkan u ostvarivanju nacionalno prioritetnih ciljeva održivog razvoja koji se odnose na javnu upravu kroz konkretne instrumente podrške fokusirajući se na razmjenu znanja i jačanje administrativnih i političkih kapaciteta, posebno u oblastima koordinacije politika, koherentnosti i programa bolje regulative”, rekla je Handjiska-Trendafilova.
Šef Sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori Ingve Engstorm ukazao je da je Crna Gora u fazi procesa pristupanja koji zahtijeva kontinuirane napore u više oblasti, kao i uključivanje i saradnju između različitih aktera.
"Ovo podrazumijeva široki politički i društveni konsenzus o ključnim reformama u izgradnji zdravijeg, pravičnijeg i prosperitetnijeg društva. Zbog toga treba da usvojimo holistički pristup i da gradimo sinergije između sprovođenja ciljeva održivog razvoja i pregovora o pristupanju EU, naročito imajući u vidu ograničene finansijske resurse i administrativne kapacitete u svih šest zemalja Zapadnog Balkana”, poručio je Engstorm.
Kako kažu za učesnike konferencije, poruku je imala i Gvi-Jeop Son, regionalna direktorka za Evropu i CIS, Kancelarije Ujedinjenih nacija za razvojnu saradnju.
( K.B. )