Zviždači - zlatni glas protiv zloupotreba
Hot ističe da je veoma teško biti zviždač u crnogorskom društvu, ali da je potrebno da se građani oslobode straha da pitaju na koji način se troši njihov novac
Informacije koje dolaze od zviždača predstavljaju izuzetan resurs u borbi protiv korupcije, poručila je direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović.
”Oni daju nemjerljiv doprinos otkrivanju ugrožavanja javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije. To naročito važi za zviždače koji dolaze iz sistema iz kojeg i potiče prijavljena nepravilnost”, kazala je ona za “Vijesti”.
Denis Hot poručuje da su zviždači potrebni prije svega zbog borbe protiv korupcije i vraćanja povjerenja građana u rad crnogorskih institucija. Iz ličnog iskustva, ovaj bivši rukovodilac u podgoričkoj “Čistoći”, međutim, poručuje da je veoma teško biti zviždač.
”Prije svega mislim na to da zviždači materijalno ugroze svoje porodice, svoje zdravlje, a onda i na ostale probleme koje imaju u društvu, koji se prvenstveno ogledaju u tome da ih institucije počnu smatrati velikim problemom, umjesto da od istih dobiju maksimalnu podršku i zaštitu”, kazao je on “Vijestima”.
Međunarodni dan borbe protiv korupcije obilježava se danas, a zviždači predstavljaju jedan od najboljih načina za otkrivanje raznih zloupotreba.
Zviždači, međutim, kaže Hot, skoro i da nemaju nikakvu zaštitu od institucija sistema i svoja prava moraju da traže u sudskim sporovima koji traju i po nekoliko godina. Čak i kad uspije u sporu, to ne predstavlja kraj problema za zviždača - naprotiv to može izazvati još veće probleme po njega.
”Konkretno u mom slučaju radi se o licu koje je dvostruki mober, koje prvo nije postupalo po pravosnažnoj i izvršnoj presudi, a nakon što sam vraćen na posao, istog dana sam dobio otkaz. Napominjem da su, u svim ovim postupcima, građani platili štetu, koja nije mala, pri čemu predmetno lice nije snosilo bilo kakvu odgovornost”, kazao je Hot.
Zbog toga se, po njegovom mišljenju, jasnom i preciznom zakonskom regulativom mora zviždačima pružiti maksimalna zaštita u svakom pogledu, kao i procesuiranje odgovornih kako za prijave zviždača, tako i za probleme koje su prouzrokovali zviždaču zbog prijava. Prije svega misli na to da mišljenja Agencije nisu obavezujuća.
Hot poručuje da se zviždači moraju na svaki mogući način animirati, kako bi se građani “oslobodili da bez straha pitaju na koji način se troši njihov novac”.
Prema Zakonu o sprečavanju korupcije, zviždač je svako ko podnosi prijavu o ugrožavanju javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije. Pored fizičkog lica, Zakon omogućava i pravnim licima da podnesu prijavu, pa je bilo primjera i da se pojedine nevladine organizacije, preduzeća i državne institucije pojavljuju u ulozi zviždača.
Zakon se primjenjuje od početka 2016. godine. Brojevi prijava zviždača, odnosno brojevi podnesenih zahtjeva za zaštitu rasli su svih godina, izuzev pandemijske 2020. Agencija je za 11 mjeseci ove godine dobila 174 prijave, dok ih je 2016. bilo svega 56.
”Od početka rada, Agencija je primila 30 zahtjeva za zaštitu zviždača. U 10 slučajeva Agencija je dodijelila zaštitu zviždačima. Četiri postupka po zahtjevima za zaštitu su u toku, dok se u dva slučaja radilo o nadležnosti Uprave policije”, kazala je Perović “Vijestima”.
Mada se u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori ističe da je zabilježen značajan porast broj prijava, Evropska komisija poručila je da su neophodni dalji održivi rezultati u ovoj oblasti, uključujući po pitanju stručnosti kadra Agencije, a u skladu sa preporukama misije stranih stručnjaka iz aprila 2021. godine.
EK konstatuje da Crna Gora ostaje jedina zemlja u regionu bez posebnog zakona o zviždačima.
Na pitanje “Vijesti” da li se kroz izmjene Zakona o sprečavanju korupcije planira mijenjanje u ovom dijelu ili eventualna izrada Zakona o zaštiti zviždača, Perović je kazala da su u Agenciji u prethodnom periodu posebno prepoznali potrebu i važnost mijenjanja postojećeg Zakona.
Agencija je, u saradnji sa Savjetom Evrope i uz podršku međunarodnih eksperata, započela sveobuhvatnu analizu Zakona, koja se sprovodi u tri faze. Okončana je prva faza, koja se odnosi na funkcionalnu nezavisnost Agencije. U toku je druga faza, u kojoj se analiziraju djelovi Zakona koji se odnose na sukob interesa i izvještaje o prihodima i imovini.
U trećoj fazi, planiranoj za prvi kvartal naredne godine, analiziraće se upravo djelovi Zakona koji se odnose na zviždače, ali i integritet i prekršajne odredbe.
”Zakonska regulativa u Crnoj Gori koja se odnosi na zviždače, nudi sasvim solidan set standarda i normi koji, do donošenja EU Direktive 2019/1937, nijesu postojali u većini članica Evropske unije. Prije usvajanja te direktive, samo devet članica EU pružalo je zviždačima sveobuhvatnu pravnu zaštitu”, istakla je Perović.
”Stupanjem na snagu EU Direktive otvoren je prostor za dalje unapređenje zakonodavnog okvira kroz izradu posebnog Zakona o zaštiti zviždača - Crna Gora je jedina zemlja u regionu koja nema takav zakon, kako bi se implementirali noviteti i izvršilo neophodno usklađivanje sa pravnom tekovinom EU, te dodatno naglasila uloga i značaj zviždača”.
Nagrade za zviždače i do pet odsto
Zakonom je propisano i pravo na nagradu za prijavljivanje ugrožavanja javnog interesa koje upućuje na korupciju.
Visina nagrade ne može biti manja od tri, niti veća od pet odsto od ostvarenih prihoda, odnosno oduzete imovine.
Na pitanja o podacima o korištenju ovog prava, iz Agencije su samo odgovorili da se postupak ne vodi kod njih. "Postupak za ostvarivanje prava na nagradu zviždač pokreće podnošenjem zahtjeva organu vlasti, privrednom društvu, pravnom licu ili preduzetniku koji je ostvario prihod podnošenjem prijave. Ovaj postupak se ne vodi pred Agencijom", kazala je Perović, ne nudeći više detalja.
( Miloš Rudović )