Češljanje imovine lomi trule daske

Provjera imovine sudija i tužilaca i njihovih eventualnih veza s kriminalom mogla bi pomoći Crnoj Gori da uspostavi odgovorno pravosuđe. Međutim, tom poslu moralo bi se veoma oprezno pristupiti, da ne bi došlo do zloupotreba, odnosno do ugrožavanja nezavisnosti nosilaca pravosudnih funkcija.

Tako sagovornici “Vijesti” komentarišu najavu ministra pravde Marka Kovača da će njegov resor razmotriti mogućnost uvođenja vetinga - procesa utvrđivanja sposobnosti sudija i tužilaca da nastave da obavljaju funkcije, kroz “češljanje” njihove i imovine članova njihovih porodica, ispitivanje potencijalne povezanosti s kriminalom i procjenu profesionalnih kompetencija.

Najava Kovača došla je desetak dana prije nego što je u petak otvorena nova velika afera u pravosuđu - hapšenje specijalnog tužioca za organizovani kriminal Saše Čađenovića, koga Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti da je bio u službi kriminalnog klana.

Ranije ove godine SDT je uhapsio bivšu dugogodišnju predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu i doskorašnjeg čelnika Privrednog suda Blaža Jovanića, koje, između ostalog, sumnjiči za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja.

Iz Ministarstva pravde su naveli da su do zaključka da je potrebno uvesti “dodatni modalitet” utvrđivanja odgovornosti sudija i tužilaca, došli sagledavajući višegodišnje stanje u pravosuđu koje je rezultiralo pokretanjem krivičnih postupaka protiv njegovih čelnika, negativne izvještaje evropskih partnera i nevladinog sektora na njihov rad, te “ogromno nepovjerenje” građana u pravosudne organe.

Pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava (HRA) Marija Vesković, kazala je “Vijestima” da je više razloga koji upućuju na to da bi veting mogao koristiti državi da uspostavi odgovoran pravosudni sistem.

”Slučajevi istraga protiv nosilaca najviših pravosudnih funkcija, višegodišnje ponavljanje kritika Evropske komisije (EK) da je pravosuđe ‘osjetljivo na politički uticaj’, istorijska činjenica da se ono razvijalo u uslovima trodecenijske vladavine iste stranke, kao i da Sudski i Tužilački savjet nijesu bili uspostavljeni s neophodnim garancijama nezavisnosti i nepristrasnosti, pokazuju neophodnost reformi koje bi mogle da se sprovedu kroz provjere svih sudija i tužilaca, poput procesa koji se sprovode u Albaniji i Moldaviji, a počeli su da se razmatraju i na Kosovu”, navodi ona.

Veting se u Albaniji, nakon ustavnih izmjena i donošenja Zakona o provjeri, primjenjuje od 2017. godine. Sprovode ga Nezavisna kvalifikaciona komisija i Žalbeno vijeće, a proces provjere prati Međunarodna nadzorna operacija, koja je pod koordinacijom EK.

Prema podacima iz ovogodišnjeg Izvještaja EK o napretku Albanije, oko 64 odsto do sada obrađenih slučajeva provjere rezultiralo je razrješenjem, ostavkom ili prestankom mandata sudija i tužilaca.

Za pet godina je, prema izvještaju Nezavisne kvalifikacione komisije, otpušteno 200 ljudi iz pravosuđa, dok je 80 podnijelo ostavke bez sprovođenja provjere.

Međutim, otpuštanje sudija i tužilaca dovelo je, prema pisanju tamošnjih medija, do problema sa zapošljavanjem novih, odugovlačenjem suđenja, blokadom sudova, gomilanjem broja predmeta...

Albanski parlament je u februaru produžio mandat ključnim organima za sprovođenje vetinga do kraja 2024, što su pozdravili EU i SAD.

EU, međutim, ne gleda tako blagonaklono na ideju uvođenja vetinga na Kosovu, tvrdeći da bi to moglo da dovede do nefunkcionalnosti sudova.

Uprkos tome, premijer Kosova Aljbin Kurti insistira na realizaciji te ideje, pa je tako Skupština Kosova ove sedmice formirala komisiju koja će se baviti izradom nacrta zakona o vetingu.

Provjeravati i bezbjednjake, i političare

Navodeći da veting predstavlja radikalan pristup reformi pravosuđa, da ga neke države iz okruženja uspješno sprovode već nekoliko godina, dok su druge u procesu pripreme nacrta zakona, advokatica Andrijana Razić kaže da je raduje vijest što Crna Gora razmatra opciju uvođenja tog sistema.

”To bi značajno ubrzalo temeljnu i kvalitativnu reformu pravosudnog sistema koja nam je prijeko potrebna, što potvrđuju i sva ova skorašnja hapšenja nosilaca visokih pravosudnih funkcija. Po mom mišljenju, tim sistemom bi svakako trebalo obuhvatiti i strukture bezbjednosti i političare”, kazala je ona “Vijestima”.

Navodi da ne treba posebno naglašavati da ovom pitanju treba pristupiti stručno, savjesno i s naročitom pažnjom, jer se, prema njenim riječima, radi o vrlo delikatnoj temi, koja po prirodi stvari ima i negativnih strana i vrlo lako može biti zloupotrijebljena.

”Ovo pogotovo imajući u vidu trenutno očajno stanje institucija u našoj državi, a da ne pominjem jednu potpunu političku i društvenu anarhiju i infantilno ponašanje nosilaca izvršne i zakonodavne vlasti”.

Razić naglašava da je za implementaciju jednog ovakvog sistema neophodno stvoriti ustavnopravne temelje i kvalitetan zakonodavni okvir, posebno u dijelu formiranja nadležnog tijela koje bi bilo zaduženo za njegovo sprovođenje.

”Međutim, ne treba zaista ni previše filozofirati, jer bi taj budući zakon, po meni, mogao da ima svega tri člana: provjera imovine u kontekstu prijavljenih prihoda; ukoliko postoji disproporcija - mogućnost da se dokaže zakonito porijeklo; ukoliko se ne dokaže - gubitak imovine i gubitak funkcije”, objašnjava ona.

U toku formiranje radnog tima

Iz Ministarstva pravde krajem novembra su saopštili su da će ministar Kovač započeti proceduru formiranja radnog tima koji će imati zadatak da izradi analizu mogućnosti uvođenja vetinga.

Kovač je “Vijestima” kazao da je proces formiranja radne grupe u toku.

”Mislim da bi prvo trebalo sačekati tu fazu. Pozivi za delegiranje članova poslati su na sve relevantne adrese”.

Iz njegovog resora prethodno su pojasnili da će u radnom timu, osim predstavnika Ministarstva, biti i predstavnici sudstva, državnog tužilaštva, civilnog sektora i međunarodni eksperti.

Konstatujući takođe da je pitanju vetinga potrebno veoma pažljivo pristupiti kako se ne bi ugrozila načela sudijske nezavisnosti, odnosno samostalnosti državnih tužilaca, Marija Vesković kaže da Crna Gora trenutno nema osnovni preduslov za sprovođenje ovog procesa - stabilnu vlada. Aktuelna, koja je u tehničkom mandatu, prema njenoj ocjeni nema legitimitet za sprovođenje tako zahtjevnog procesa.

Ona stoga smatra da bi prvi korak trebalo da bude izbor nove izvršne vlasti, a naredni izmjene ustavnog i zakonodavnog okvira. U Ustavu bi, objašnjava, trebalo izmijeniti članove koji se odnose na stalnost sudijske i tužilačke funkcije, konkretno uslove za prestanak funkcije i razrešenje sudija i tužilaca, i u tom dijelu izmijeniti Zakon o Sudskom savjetu i sudijama i Zakon o državnom tužilaštvu.

”Promjena bi potencijalno mogla da bude i većeg obima - primjera radi, samo u Albaniji je zbog vetinga došlo do izmjene čak 46 članova, odnosno čak trećine Ustava. Međutim, ako se uzme u obzir da je u Crnoj Gori čak i dolaženje do proste većine, u slučaju izbora članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika, predstavljalo uzrok blokade tog tijela, onda je jasno da je teško zamisliti, u nekom skorijem periodu, da se obezbijede uslovi za promjenu Ustava koji zahtijevaju strožu, dvotrećinsku većinu svih poslanika...”, navodi sagovornica.

Nakon toga bi, prema njenim riječima, trebalo formirati posebno ekspertsko tijelo koje bi vršilo provjeru sudija i tužilaca, a koje bi činile politički nezavisne i stručne osobe. U njemu bi, kaže, mogli da se nađu eksperti iz EU ili i drugih međunarodnih organizacija, kao u Moldaviji, ili bi rad tih tijela mogao biti pod njihovim međunarodnim nadzorom, kao u slučaju Albanije.

Vesković dodaje da je potrebno obezbijediti i pravo na pravni lijek protiv odluke o razrješenju, odnosno dvostepenost odlučivanja. U Albaniji je formirano Žalbeno vijeće u drugom stepenu, a u Moldaviji se odluka može osporavati pred Vrhovnim sudom pravde.

Napominje da je posebno važno, zbog aktuelne smjene generacija u pravosuđu, blagovremeno planirati i obezbijediti dovoljan broj sudija i tužilaca koji bi zamijenili one eventualno razriješene u procesu vetinga.

”U Albaniji su mnogi sudovi desetkovani, a u Ustavnom sudu je ostao samo jedan sudija, što je dovelo do blokade tog suda preko dvije godine, dok je Vrhovni sud spao sa 19 na troje sudija. To je bio i razlog zbog koga je EU obeshrabrivala sprovođenje ovog procesa na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji”, navodi Vesković.

”Vijesti” su od Udruženja državnih tužilaca i Udruženja sudija tražile komentar na najavu ministra pravde.

Predsjednica Udruženja državnih tužilaca Đurđina Nina Ivanović, kazala je listu da će u radnom timu čiji formiranje najavljuje Kovač, biti i njihov predstavanik.

”Očekujemo da u toku pripreme navedene analize budemo detaljnije upoznati sa svim aspektima navedenog procesa, kad ćemo biti u prilici da detaljnije komentarišemo ovu inicijativu Ministarstva pravde”, navela je.

Predsjednica Udruženja sudija Hasnija Simonović, rekla je za “Vijesti” da će, pošto je potrebna analiza zasnovana na objektivno utvrđenim činjenicama i međunarodnim standardima, te donošenje zakona koji bi bio usklađen s pravnom tekovinom EU, Udruženje u tom procesu izraziti svoj stav.

Mišljenje o vetingu “Vijesti” nisu dobile od Tužilačkog savjeta, dok su iz Sudskog, nakon sjednice održane u petak, saopštili da su odredili da njihov predstavnik u radnom timu Ministarstva bude sudija i član Savjeta, Rade Ćetković.

Vesković: Važna iskustva drugih

Vesković podsjeća da se veting u Albaniji još sprovodi iako je započeo prije nekoliko godina, dok je, kaže, u Moldaviji od ove godine zvanično krenula procedura provjera sudija i tužilaca, pri čemu je, objašnjava, u prvoj fazi planirana provjera svih kandidata koji konkurišu za Visoki savjet Sudstva i Visoki savjet tužilaštva - i to sudija, tužilaca i predstavnika civilnog društva.

”Dobra okolnost je što u odnosu na ovaj proces koji su sprovele ili sprovode druge države, postoji već dosta iskustva, postoje sudske odluke, pisane preporuke i mišljenja međunarodnih organizacija i pojedinih pravnih eksperata”, dodaje.

Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu žalila se bivša sutkinja Ustavnog suda Albanije, koja je razriješena 2018. i kojoj je doživotno zabranjeno da konkuriše za mjesto u pravosuđu, zbog toga što je istraga utvrdila da je posjedovala imovinu koju nije mogla da opravda zakonitim prihodima.

Vesković kaže da je Strazbur u tom slučaju (Xhoxhaj protiv Albanije), utvrdio da nije došlo do povrede čl. 6 Konvencije u vezi sa obezbjeđivanjem nezavisnosti i nepristrasnosti tijela koja su odlučivala o razrešenju sudije, zbog toga što su, između ostalog, članovi tijela bili izabrani u skladu s procedurom, mogli su biti razriješeni funkcije u slučaju disciplinske povrede, nijesu birani iz reda profesionalnih sudija kako bi se izbjegao potencijalni sukob interesa, bili su nezavisni i u odnosu na izvršnu vlast i bili su pod nadzorom međunarodnih posmatrača.

S druge strane, jedan albanski tužilac je u oktobru dobio spor protiv Albanije u Strazburu (Besnik Cani protiv Albanije), što je bio prvi takav slučaj od početka sprovođenja vetinga. Sud je ocijenio da je njegovo razrješenje nepravedno, jer je jedan od članova Žalbenog vijeća koje je odlučivalo o njegovom slučaju, falsifikovao dokumente kako bi stekao funkciju.

( Nikola Dragaš )