PKCG: Neophodno poboljšanje avio dostupnosti Crne Gore

Avio dostupnost Crne Gore kao turističke destinacije potrebno je poboljšati, ocijenjeno je na sjednici Odbora udruženja ugostiteljstva i turizma Privredne komore (PKCG) i poručeno da treba uspostaviti direktne avio-konekcije sa važnim emitivnim tržištima za narednu sezonu.

Iz PKCG je saopšteno da je u fokusu rada sjednice, koja je održana danas u poslovnoj zgradi Aerodroma Crne Gore, bila avio dostupnost države sa strateškim rutama u narednoj godini.

"Kao i produženje radnog vremena Aerodroma u Podgorici i sinergijsko djelovanje u cilju promocije kompanije To Montenegro zajedno sa crnogorskom turističkom destinacijom", navodi se u saopštenju.

U radu su, pored privrednika, učestvovali ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović, potpredsjednik PKCG Nikola Vujović, predstavnici Ministarstva kapitalnih investicija, Nacionalne turističke organizacije (NTO), Aerodroma Crne Gore, kompanije To Montenegro i lokalnih turističkih organizacija.

Predsjednik Odbora Ranko Jovović kazao je da je opredjeljenje Crne Gore kreiranje visokokvalitetnog turističkog proizvoda, što podrazumijeva intenzivno poboljšanje kvaliteta ukupne infrastrukture, ne samo hotelsko-ugostiteljskih objekata i sadržaja koje posjeduju.

U tom smislu, kako je rekao, potrebne su velike investicije države i privatnog kapitala na planu poboljšanja infrastrukture i saobraćajne dostupnosti.

"Crna Gora je zbog geografskog položaja dominantno avio-destinacija jer je udaljena od važnih emitivnih tržišta", naveo je Jovović.

On je poručio da je postojanje direktnih avio-linija, redovnih, čarter i niskotarifnih aviokompanija ka/od važnih emitivnih tržišta širom Evrope, značaja za pozicioniranje Crne Gore kao turističke destinacije.

Prema riječima Jovovića, na poboljšanju avio-povezanosti Crne Gore sa Evropom treba snažno da utiče i nacionalna avio kompanija Air Montenegro.

On je kazao da je aerodromska infrastruktura nedovoljno razvijena, da Aerodromi Tivat i Podgorica moraju povećati kapacitete, kao i broj i frekventnost avio-veza prema ključnim emitivnim tržištima.

Jovović je dodao da izazov predstavlja i neoperativnost tivatskog aerodroma kada je u pitanju noćno letjenje.

Đurović smatra da aktivnosti u narednom periodu u oblasti turizma treba grupisati oko par ključnih prioriteta.

"To su diverzifikacija tržišta i proizvoda, jačanje kadrova, kao i potreba da destinaciju učinimo što dostupnijom turistima, kako bi proizvod u cjelini bio privlačniji i konkurentniji", naveo je Đurović.

Prema njegovim riječima, nesporno je da je za rast posjećenosti destinacije i produženje trajanja glavne turističke sezone važno unaprijediti saobraćajnu dostupnost i stvoriti sve neophodne uslove za brži, sigurniji i prijatniji dolazak turista.

Đurović je kazao da povećanje dostupnosti destinacije istovremeno predstavlja i povećanje njene vidljivosti i prepoznatljivosti turistima.

"U tom smislu smatram važnim unapređenje infrastrukture crnogorskih aerodroma Podgorica i Tivat, ali i povećanje broja destinacija sa kojim će Crna Gora biti povezana direktnim letovima", rekao je Đurović.

On je istakao da je, u tom smislu, važno stimulisati aviosaobraćaj ka/od onih tržišta čiji stanovnici imaju trend putovanja tokom cijele godine i tržištima koja su prepoznata kao dobro platežna.

Đurović je dodao da će se na taj način, u periodima van glavne ljetnje sezone, generisati novi prihodi koji su neophodni za dalji razvoj u svim segmentima u lancu ponude.

On smatra da je Air Montenegro, kao nacionalni avioprevoznik, veoma važan subjekt u ovom lancu i da on prilikom definisanja prioritetnih tržišta i ruta mora biti partner crnogorskoj turističkoj privredi.

"Važno je da damo podršku realizaciji što većeg broja letova, sa što većeg broja emitivnih tržišta, u periodu minimum tokom ljetnje IATA avio sezone (april-oktobar), i stimulišemo avioprevoznike da lete i duže od toga", kazao je Đurović.

Prema njegovim riječima, definisanjem 14 strateških ruta u ovoj godini značajno je potpomognut povratak prometa na aerodromima na nivo blizu onog prije korona krize.

Đurović smatra da lista treba biti unaprijeđena uvođenjem novih ruta.

"Siguran sam da će turizam, kada je riječ o zvaničnim podacima, preći milijardu EUR i zahvaljujem svim hotelijerima, kao i zaposlenima u turističkoj privredi i aerodromima, na nemjerljivom doprinosu koji su dali i bili fleskibilni da nadomjeste ozbiljna tržišta", rekao je Đurović.

On je naveo istakao da Katar i Kuvajt predstavljaju destinacije sa nevjerovatnim potencijalom za privlačenje turista, ali i investitora koji bi došli sa njima.

Govoreći o inicijatvi za produženje radnog vremena aerodroma, Đurović je kazao da Crna Gora mora biti otvorenija u tom smislu, kako bi se turistima sa svih destinacija omogućilo da slijeću i kasnije.

On je pozvao direktora Aerodroma da, u skladu sa mogućnostima, razmotri tu inicijativu.

Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, Vladan Drašković, kazao je da su Aerodromi Crne Gore jedna od ključnih karika u lancu kada je riječ o avio dostupnosti države.

"Inicijativa o produženju radnog vremena aerodroma nije nova i posvetićemo joj pojačanu analitičku pažnju, kako bismo pronašli izbalansiranu tačku između rasta troškova u odnosu na projekciju prihoda. Treba da budemo do kraja oprezni kako bismo napravili dobru podlogu za dobru odluku", rekao je Drašković.

Prema njegovim riječima, racionalnost i zakonitost u poslovanju moraju biti ključni.

Vujović je istakao da imperativ mora biti unapređenje infrastrukture avio dostupnosti, kako bi privukli što više turista sa onih tržišta koja se čine najatraktivnijim.

"Izuzetno je važno da privrednici predoče svoje probleme i daju inpute, a na donosiocima odluka je da ih čuju, jer bi svako planiranje i donošenje odluka o državnim podsticajnim i drugim mjerama trebalo prije usvajanja i eventualne realizacije, razmotriti sa turističkom privredom", kazao je Vujović.

Predstavnik To Montenegro, Dragan Popović, predstavio je dosadašnje rezultate te kompanije, ističući da se do kraja godine očekuje cifra od 300 hiljada prevezenih putnika sa 15 destinacija.

To, kako je naveo, predstavlja relativno dobar rezultat.

"Prethodne godine saobraćaj je realizovan sa dva aviona, a od iduće je plan da se raspolaže sa dodatnih tri, koji će letjeti od juna do septembra", kazao je Popović.

Prema njegovim riječima, očekuje se potpisivanje bilateralnih sporazuma u vazdušnom saobraćaju sa sa brojnim zemljama.

Popović je rekao da će to donijeti značajne benefite, kako za nacionalnu avio kompaniju, tako i za cjelokupnu turističku privredu.

Dejan Pižurica iz Air Montenegro smatra da veliki problem u privlačenju turista predstavljaju mali smještajni kapaciteti na sjeveru, posebno u Kolašinu.

On je kazao da strani turisti žele da borave u hotelima koji se nalaze blizu skijaških staza.

Pižurica je dodao da poslovanje okreću ka Bliskom istoku, ali da se, prije svega, mora uvesti vizna liberalizacija, jer bi to bili ogromni benefiti za državu.

On je posebno istakao Izrael kao mogućnost za cjelogodišnju turističku destinaciju.

Potpredsjednik Odbora, Luka Bulatović, kazao je da je zbog nedovoljnih kapaciteta na samom skijalištu teško pokrenuti neko tržište za skijaše i da šansu predstavlja dovođenje malih grupa koje traže nešto više od skijanja.

"Neophodno nam je dobro osmišljavanje i promocija turističkih paketa ka emitivnim tržištima", istakao je Bulatović.

Direktorica NTO, Ana Tripković Marković, smatra da je tržišta potrebno razvijati godinama unaprijed i strateški se pozicionirati.

"Za Izraelom postoji izuzetna potražnja, a neophodan je i zajednički nastup ka Njemačkoj i skandinavskim zemljama, kako bi povećali svoju vidljivost", rekla je ona.

Generalna direktorica u Ministarstvu kapitalnih investicija, Milica Mićunović, kazala je da je poslat predlog bilateralnog sporazuma izraelskim vazduhoplovnim vlastima, i da će on biti potpisan u najkraćem roku, kako bi Air Montenegro mogao da nastupi na tom tržištu.

"Parafiran je i sporazum sa Kuvajtom i nadamo se da će i on uskoro biti potpisan", istakla je Mićunović.

( Mina )