Vlada danas o oduzimanju imovine kriminalcima
Predviđeno je da se od učinioca krivičnog djela može oduzeti imovina ako je stečena kriminalnom djelatnošću, a njena ukupno procijenjena vrijednost iznosi najmanje 50.000 eura, ako je potvrđena optužnica za krivična djela iz nadležnosti SDT-a
Predlog Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću prošao je nadležne komisije i trebalo bi da se nađe na današnjoj sjednici Vlade, potvrđeno je “Vijestima” od izvora u izvršnoj vlasti.
”Ovaj predlog zakona je pravno usklađen sa pravnom tekovinom Evropske unije i dobijeno je mišljenje od Evropske komisije”, kazao je izvor “Vijesti”.
Nacrtom zakona koji je upućen EK, u koji “Vijesti” imaju uvid, predviđeno je da se od učinioca krivičnog djela može oduzeti imovina ako je stečena kriminalnom djelatnošću, a njena ukupno procijenjena vrijednost iznosi najmanje 50.000 eura ako je potvrđena optužnica za krivična djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva (SDT). Imovina stečena kriminalnom djelatnošću može se oduzeti ako je stečena u periodu deset godina prije i/ili poslije izvršenja krivičnog djela.
Nacrtom zakona je definisano da se imovinska korist može oduzeti od člana porodice bez obzira da li živi u zajedničkom domaćinstvu sa učiniocem, a članom porodice se smatra bračni ili vanbračni supružnik ili partner u zajednici života lica istog pola, srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena srodstva, u pobočnoj liniji do četvrtog stepena, srodnik po tazbini zaključno do drugog stepena, usvojilac i hranitelj. Imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću, oduzeće se i od trećih lica.
Postupak otkrivanja imovinske koristi stečene kriminalom sprovodiće tužilaštvo i policija, a postupak trajnog oduzimanja ove imovine pokreće i zastupa Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
”Naredbom državnog tužioca može da se pokrene finansijska istraga u kojoj se prikupljaju podaci i dokazi o imovini, zakonitim prihodima i troškovima života imaoca koji su potrebni za podnošenje zahtjeva za trajno oduzimanje imovinske koristi i to podaci i dokazi o imovini ili zakonitim prihodima imaoca nakon umanjenja poreza i drugih dažbina koji su plaćeni, kao i o odnosu između prihoda i imovine imaoca, podaci i dokazi o imovini koja je prenesena na treća osobe ili je prešla na pravnog sljedbenika, kao i o načinu sticanja i prenošenja imovine, kao i drugi podaci i dokazi koji su od značaja za oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću”, piše, između ostalog u Nacrtu zakona.
Ministar pravde Marko Kovač je ranije za “Vijesti” izjavio da ako Skupština usvoji ovaj zakonski akt u decembru, njegova primjena bi mogla da počne početkom naredne godine, dok bi realno bilo očekivati da prva oduzimanja imovine počnu krajem 2023. ili početkom 2024. godine.
Premijer Dritan Abazović je sredinom oktobra izjavio da je ovaj zakon najpotrebniji Crnoj Gori.
”Kriminalne grupe u Crnoj Gori, kao i u regionu i svijetu, imaju veliku finansijsku moć. Da bismo došli do načina na koji su sticali tu finansijska moć, moramo imati zakonska rješenja koja će omogućiti da se ta moć ograniči, stopira, ili u slučajevima u kojima se dokaže da je imovina stečena nezakonito to stavi u funkciju potreba građana”, kazao je Abazović.
Predviđeno je da se od učinioca krivičnog djela može oduzeti imovina ako je stečena kriminalnom djelatnošću, a njena ukupno procijenjena vrijednost iznosi najmanje 50.000 eura ako je potvrđena optužnica za krivična djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva
( Marija Mirjačić )