Pokraj puta zarezane riječi ostavljene u nasljeđe budućim generacijama

Tragovi života vode do prošlosti, istorije, do trajanja i bitisanja jednog naroda, do kullture i nove knjige novinara Gojka Kneževića. Knjiga „Tragovima života“ predstavlja izbor Kneževićevih tekstova, iz novinarske karijere duge više od četiri decenije, o najznačajnijim arheološkim nalazištima u Crnoj Gori, speleološkim atrakcijama, ali i o svjedočanstvima trajanja i pamćenja.

„Dio svojih brojnih tekstova rasutih po starim novinama sabrao je u knjigu ,Tragovima života', udahnuo im novi život, i samim tim sve obrađene teme i reportaže o arheološkim lokalitetima, kulturno-istorijskim spomenicima, speleološkim i drugim istraživanjima ili manifestacijama, sačuvao od zaborava, a stvorio štivo od znatnog edukativnog i informativnog značaja“, kazala je Svetlana Tomić, moderaatorka na promociji Kneževićeve knjige u Nikšiću.

Na skoro 170 strana nalazi se 59 reportaža grupisanih u četiri poglavlja: Staništa pračovjeka, (Ne)skrivena priroda, Svjedoci trajanja i Pamćenje, i obogaćenih sa 130 fotografija. Izdavači knjige „Tragovima života“ su JU Muzeji i galerije Nikšić, Polimski muzej iz Berane i Velička biblioteka.

„Pričajući, na jednostavan i razumljiv način, velike i važne priče o staništima i tvorevinama naših predaka koje sažimaju životno, kulturno i duhovno iskustvo, autor nas podsjeća na potrebu pamćenja, čuvanja i rekonstruisanja znanja o nekim slojevima prošlosti, odnosno o neophodnosti stalne recepcije spomenika i spomeničke kulture“, kazala je direktorica nikšićkih Muzeja i galerija, Vesna Todorović.

Kako je istakla, knjiga ima zadatak da nas podstakne da „svoj vid okrenemo prema svijetu koji nas okružuje i da na geografski malom prostoru uočimo svu ljepotu datog i stvorenog svijeta, da vidimo šta stvarno život jeste i šta i koliko čovjek može da stvori“.

„Knjiga 'Tragovima života' su pokraj puta zarezane riječi koje je novinar Gojko Knežević, u svojoj ljubavi prema kulturi, ostavio u nasleđe budućim generacijama, da bi ih spasio od iskušenja i lutanja i pomogao im da, upoznajući svoju prošlost, izađu na pravi put“, poručila je Todorović.

Kultura u Crnoj Gori je, prema riječima prof. dr Miroslava Doderovića najveći gubitnik tranzicije i to one tranzicije iz ništa u ništa, pa knjige poput „Tragovima života“, koje sadrže veliki broj kulturno-istorijskih podataka, obraduju.

„Često je prisutna sintagma koja najbolje govori o našem identitetu da je Crna Gora geografska panorama i istorijska drama i da ta istorijska drama ima dugo trajanje. Knjiga Gojka Kneževića nam pokazuje kontinuitet našeg trajanja i istorije, a svaka reportaža nudi obilje podataka o Crnoj Gori koje nam pokazuju koliko je Crna Gora slojevita priča“, rekao je Doderović, recenzent knjige

Prema njegovim riječima knjiga ima tri vrijednosti – opštedruštvenu aktuelnost sa stanovišta upoznavanja složenih promjena, edukativnu i informativnu vrijednost i stil i način obrade.

„Knjiga plijeni analizom ogromne građe i činjenica, obiljem odabranih primjera, oštroumnim zapažanjem, ljepotom stila i jezika. Odlično povezuje geografsko-istorijske činjenice i daje nam obilje informacija o Crnoj Gori...Kneževića odlikuje spretnost, umjeće prenošenje događaja i pojava u obliku dinamične priče“, istakao je Doderović.

Na arheologa Nikolu Borovinića, jak utisak je ostavilo Kneževićevo višedecenijsko i kontinuirano pisanje reportaža posvećenih kulturnoj baštini.

„Mi u Crnoj Gori imamo jako puno kulturnog nasleđa, a o tome se jako malo zna. Potrebno je da više o tome informišemo ljude kako bi samim tim shvatili, ne samo značaj kulturne baštine, nego i da moramo da sačuvamo sve to što imamo. Ono što je Gojko radio, nažalost, čini ga jednim od rijetkih novinara u Crnoj Gori koji se posvetio izvještavanju o kulturnoj baštini i stanju u samoj kulturi“, rekao je Borovinić.

Istakao je da je malo zemalja na svijetu, poput Crne Gore, koje se mogu pohvaliti kontinuitetom života, ali da se jako malo radi na očuvanju i valorizaciji kulturnog nasleđa.

Profesor istorije, mr Ivan Radulović, je u osvrtu na knjigu „Tragovima života“, između ostalog, zapisao da je Knežević tekstovima o arheološkim nalazištima, srednjovjekovnim stećcima i njihovoj devastaciji od strane nesavjesnih građana, želio da „prosto ,razbudi uspavane' u nadležnim institucijama kulture i alarmira društvo da im posveti više pažnje, kako se to radi u društvima sa više svijesti o kulturno-istorijskom nasleđu“.

Autor se zahvalio prisutnima, učesnicima, kao i izdavačima.

„Vaše prisustvo doživljavam kao prijateljsku podršku za ono što sam 48 godina kao novinar i kao čovjek sa vama dijelio – i ljepotu i tegobu života u ovom našem lijepom gradu“, poručio je Knežević.

Knežević je radni vijek proveo u „Pobjedi“, kao dopisnik iz Nikšića, a izvještavao je o svim oblastima društvenog života, najviše o zbivanjima u kulturi i prosvjeti. Objavio je više od 20 hiljada tekstova raznovrsnog žanra. Mali dio tih tekstova je i ukoričio pa je tako objavio zbirke reportaža „Ljudi pomena vrijedni“ i „Neobični među nama“ i izbor intervjua „Susreti i riječi“.

Promociju Kneževićeve četvrte, ali ne i poslednje, knjige "Tragovima života", organizovala je JU Muzeji i galerije Nikšić, u okviru decembarskog repertoara Nikšićke kulturne scene.

( Svetlana Mandić )