"Ono što je bitno je da ne treba da se stvara panika, da se pruži podrška policiji da te istrage sprovede do kraja. Ne treba širiti paniku, ali spriječiti ovakve napade je gotovo nemoguće. Ovo je globalni problem", poručio je Džakula
U posljednjih šest mjeseci samo na Balkanu evidentirano je na hiljade lažnih dojava o bombama, a ishod većine istraga bio je da su ih slali maloljetnici sa raznih lokacija, nekad čak i lokalno, rekao je u Bojama jutra Branko Džakula, direktor Asoijacije za bezbjednost i istraživanje informacionih sistema.
On navodi da je problem razumjeti motivaciju maloljetnika koji ovakve stvari uglavnom rade iz zabave, jurenja adrenalina i dokazivanja vršnjacima.
"U SAD i UK su zabilježeni slični događaji. Postoje razni motivi, politički u regionu, to se da vidjeti u specifičnim vremena kada su stigle dojave, da li u toku izbornog procesa... Imamo i te reputacione motive gdje obično napadač pokušava da se dokaže da je sposoban da izvrši napad određenog tipa i imamo aktivističke motive", objasno je Džakula.
Dodaje da je školstvo najranjivije kada su ovakvi napadi u pitanju, te da su najjače emocije kada neko targetira djecu.
"Ono što je bitno je da ne treba da se stvara panika, da se pruži podrška policiji da te istrage sprovede do kraja. Ne treba širiti paniku, ali spriječiti ovakve napade je gotovo nemoguće. Ovo je globalni problem. Procesi evakuacija se iskorištavaju na loš način", rekao je Džakula.
Stručnjakina za bezbjednost na internetu Katarina Jonev Ćiraković saglasna je da je motiv prijetnji vjerovatno vršnjački bunt.
"Dobro je što je dječak identifikovan, čime se skinula sumnja da je u pitanju udar na samu državu. Ali to postavlja pitanje da li su nove generacije koje su tehnički pismene u stanju da izvedu i gore sajber napade. To treba da nas brine, jer nisu svjesni posljedica", poručila je Jonev Ćiraković.
( A.B. )