Pitanje je s kim će u koaliciju

Njemačka kancelarka Angela Merkel, na putu da osvoji četvrti mandat na današnjim parlamentarnim izborima, i njen izazivač sa lijevog centra Martin Šulc, pozvali su juče pristalice da nastave da se bore za glasove, pri čemu je trećina izbornog tijela bila neopredijeljena.

Uveliko se očekivalo da Merkel lagano bude ponovo izabrana s obzirom na dvocifreno zaostajanje Šulcovih socijaldemokrata (SPD), ali bi ultradesničarska Alternativa za Njemačku (AfD) mogla zauzeti treće mjesto, što bi komplikovalo izglede za njenu sljedeću koaliciju.

Nova anketa instituta INSA koju je objavio list „Bild“ pokazala ja pad podrške Merkelinim konzervativcima sa 36 na 34 odsto, a SPD za jedan odsto, na 21 procenat. Te dvije stranke su do sada bile u glomaznoj „velikoj koaliciji“.

Podrška AfD, koja se protivi imigraciji, u međuvremenu je porasla sa 11 na 13 odsto, što je dodatno ojačalu njene ambicije da postane prva ultradesničarska stranka koja je ušla u parlament od Drugog svjetskog rata.

Merkel je pozvala pristalice da privlače glasove fokusiranjem na naporima konzervativaca u ime porodica, obećanju da će izbjeći povećanje poreza i naglasku na jačanju bezbjednosne situacije u Njemačkoj.

Liderka Hrišćanskih demokrata (CDU) je takođe pohvalila ulogu Evropske unije u obezbjeđivanju stabilnosti u „problematičnom svijetu“.

„Želimo da vam pojačamo motivaciju kako bismo danas doprli do mnogih ljudi. Mnogi su još neopredijeljeni“, kazala je juče kancelarka.

Prvi put izabrana 2005. godine, Merkel je i dalje popularna u Njemačkoj, ali se redovno suočavala sa zvižducima ljevičarskih i desničarskih demonstranata na mitinzima tokom kampanje. Ona je u petak u Minhenu branila svoju odluku iz 2015. da prihvati oko milion tražilaca azila na humanitarnim osnovama, ali je obećala da će spriječiti ponavljanje te krize.

U zapadnom gradu Ahen, Šulc je obećao da će se boriti za svaki glas do zatvaranja birališta danas u 18 sati. Kazao je da je velik odziv od vitalnog značaja za neutralisanje porasta podrške AfD-u, koji je opisao kao „stranku mrzitelja“.

„Omladino, mislite na breksit. Mislite na Trampa. Glasajte. Uzmite ozbiljno pravo da glasate, i iskoristite ga“, poručio je Šulc.

Šulc je rekao da je SPD savladao otpor konzervativaca u njihovoj koaliciji usvajanju zakona o minimalnoj zaradi, istopolnim brakovim i drugim socijalnim pitanjima.

Bivši predsjednik Evropskog parlamenta je rekao da je Merkel „svjetski šampion u neodlučivanju“ i da je samo ponavaljala tuđe ideje.

Obećao je da će vršiti pritisak za usvajanje novih reformi, uključujući bolje ustanove za njegu starih, pristupačno stanovanje i okončanje prakse koja diskriminše djecu migranata, te besplatnu brigu o djeci.

Merkelin ministar unutrašnjih poslova Tomas de Mezijer je za internet provajder t-online.de rekao da će se vlada boriti protiv „islamskog terorizma“ jačanjem evropskih granica i bezbjednosti kod kuće.

On je kritikovao AfD kao „vuka u ovčijoj koži“ i rekao da njemačka obavještajna agencija BfV istražuje „da li desničarski ekstremisti osvajaju vlast i vrše uticaj na tu stranku“.

Kako oko trećina birača nije bila odlučila za koga će glasati, neke agencije za ispitivanje javnog mnjenja su upozorile da bi AfD mogao osvojiti više od 13 odsto glasova, misleći na one glasače, od kojih neki nemaju povjerenja u anketare, ili neće da otkriju koga će „zaokružiti“ ili ne kažu istinu.

Izborna aritmetika bi mogla navesti Merkel na obnavljanje koalicije sa SPD, ili bi se mogla opredijeliti za tročlani savez sa Slobodnim demokratama i Zelenim.

Kristijan Lindner, šef FDP, stranke naklonjene biznisu, rekao je na mitingu u Diseldorfu da se nada da će njegova stranka biti treća po snazi u parlamentu, ali da će ući u vladu samo ako budu ispunjeni njeni zahtjevi.

„Nećemo vladati po svaku cijenu“, poručio je, ukazavši na to da bi FDP potencijalno mogao imati veći uticaj kao opoziciona snaga.

Merkel će početi da traži partnere odmah nakon izbora, ali bi oduženi proces formiranja koalicije mogao paralisati politiku mjesecima u vrijeme kada je breksit uzdrmao temelje Evrope.

Taj proces je posebno složen sada, jer bi broj parlamentarnih grupa mogao porasti sa četiri na šest.

U zavisnosti od oblika koalicije, glavna pitanja koja su u igri su integracija migranata i investiranje u najveću evropsku privredu, kao i Merkelina vodeća uloga u pregovorima o reformi EU i odnosima sa Rusijom i Turskom.

Suprotstavljanje paketima pomoći bio prvobitni cilj AfD

AfD je osnovana 2013. sa prvobitnim ciljem da se suprotstavi velikoj finansijskoj pomoći članicama eurozone koje su zapale u krizu, ali se od 2015. fokusirala na imigraciju. Glavne stranke su isključile mogućnost vladanja sa AfD.

Ta stanka je u svom programu obećala i da će zabraniti sve džamije i minarete, zabraniti muslimanske pozive na molitve i krivično goniti one koji nose veo. AfD je takođe pozvala na pomjenu stava prema njemačkim zločinima u Drugom svjetskom ratu.

Njen glavni kandidat Aleksander Gauland je rekao da bi njemačku ministarku za integraciju trebalo „istovariti“ u Tursku, domovinu njenih roditelja, te da bi Njemci trebalo da budu ponosni na ono što je njihova vojska radila u II svjetskom ratu.

Jevrejske i muslimanske grupe kažu da je retorika AfD otvorila vrata za još više govora mržnje i antisemitizma.

Jozef Šuster, predsjednik Centralnog savjeta Jevreja u Njemačkoj, kazao je da strahuje da će ulazak AfD-a u parlament promijeniti javni ton u Njemačkoj.

„Brinem da će AfD agresivno produbiti podjele u našoj zemlji.“

( Angelina Šofranac )