U Pljevljima raste broj djece sa posebnim potrebama

U okviru pljevaljskog Doma zdravlja, poslije Nove godine počeće sa radom Razvojni centar namijenjen radu djece sa posebnim potrebama, čiji se broj posljednjih godina povećao.

Pedijatar Marija Cupara, rukovoditeljka Jedinice za djecu sa posebnim potrebama Doma zdravlja u Pljevljima, kazala je da je od 2013. godine 509 djece dobilo usluge preventivnih pregleda, stimulativnih fizikalnih tretmana, dok je u ovoj godini evidentirano desetoro djece sa poremećajima ponašanja i emocija, poremećajima iz spektra autizma.

Cupara kaže da u Domu zdravlja nema dovoljno stručnog kadra za rad sa djecom sa posebnim potrebama. Ona pojašnjava da je Jedinica za djecu sa posebnim potrebama osnovana prije devet godina, da joj je prethodila edukacija tima iz oblasti razvojne neurofiziologije koji su činili pedijatar, medicinska sestra i fizioterapeut. Zbog malog broja djece do 15 godina, nisu mogli da osnuju centar za djecu sa posebniim potrebama u kojem bi stalno radila dva pedijatra, nekoliko logopeda, defektolog, fizioterapeut.

”U ovoj jedinici radim, a i uporedo i u dječjoj ambulanti, kao i medicinska sestra, fizioterapeut, i sada defektolog zbog porasta broja djece sa smetnjama. Defektolog je primljen na određeno i radi četiri sata dnevno pet dana u nedjelji, a tretman traje 45 minuta. Roditelji ove djece znaju da je to malo. Edukovani fizioterapeut takođe kombinuje rad u ovoj i jedinici fizikalne terapije. Menadžment Doma zdravlja angažovao je honorarno logopeda koji obavlja tretmane četiri sata nedjeljno. Trebalo bi promijenti zakonsku regulativu i definisati prostor, satnicu, za stalan rad defektologa, fizijatra, pedijatara. Ranije je fizijatar dolazio vikendom ili određenim danom u nedelji”, kazala je Cupara.

Tokom prošle godine, 71 dijete dobilo je usluge JDPP, od kojih je 47 mlađe od šest godina. Takođe je u JDPP-u evidentirano 11 djece u riziku usljed specifičnosti zdravstvenog stanja (prijevremeno rođena djeca, djeca s niskom porođajnom težinom, djeca koja zaostaju u rastu, djeca s urođenim zdravstvenim problemima…), 32 djece s kašnjenjem u psihomotornom razvoju (u jednom ili više područja razvoja), sedmoro djece sa smetnjama u razvoju, 18 djece sa poremećajima ponašanja i regulacije emocija, djeca sa stanjima iz spektra autizma, djeca sa poremećajima pažnje i hiperaktivnošću, troje djece sa problemima iz oblasti mentalnog zdravlja (depresija, anksioznost, djeca sa različitim traumatskim iskustvima…).

Kako je naglasila Cupara, u ovoj godini u JDPP izvršeno je 29 pregleda rizične djece, 45 djece sa kašnjenjem u psihomotornom razvoju, 41 sa definitivnim smetnjama u razvoju, a u ovoj grupi su i djeca koja se prate iz prethodnog perioda.

Dijagnozu autizma, ističe ona, daje dječji psihijatar.

”Jedno vrijeme dječjeg psihijatra nismo imali na nivou Crne Gore. Sada imaju dva zaposlena u Podgorici u Centru za djecu sa posebnim potrebama. U periodu kada djeca nisu mogla dobiti dijagnozu u Crnoj Gori, roditelji su morali privatno ići u Beograd kako bi dobili dijagnostiku i tretmane.

”U Crnoj Gori trenutno ima 271 dijete sa dijagnozom autizma, tri puta više dječaka nego djevojčica”, istakla je Cupara.

Napominje da se ranije dijagnoza autizma postavljala oko pete godine, dok je sada to znatno ranije.

Ona kaže da se stručnjaci slažu da nema boljih terapeuta od roditelja jer oni provode najviše vremena sa svojom djecom.

”Pridobiti roditelja koji će, kada mu saopštite da dijete ima problem, ostati na nogama i postati vaš saradnik, je 50 odsto urađenog posla. Zato bi roditelje trebalo osnažiti i obučiti da rade sa svojom djecom. Najbitnije je rano otkrivanje rizične djece (koja imaju određena odstupanja od normalnog psihomotornog razvoja) i naročito započinjanja rane intervencije po kliničkim indikacijama. Razvojni potencijal i plastičnost mozga u prvim godinama života su vrlo veliki i zato rana intervencija daje velike šanse za optimalan razvoj djece sa smetnjama u razvoju. Ako dijete ima problem, što se ranije počne intervencija rezultati su bolji. Dijagnozu autizma daje dječji psihijatar. Jedno vrijeme dječjeg psihijatra nismo imali na nivou Crne Gore. Sada imaju dva zaposlena u Podgorici u Centru za djecu sa posebnim potrebama”, rekla je Cupara.

( Goran Malidžan )