Kisindžer: Vrijeme je za dogovor o miru
Kijev je odbacio predlog bivšeg državnog sekretara SAD tvrdeći da bi to značilo “dogovor sa đavolom i loš mir na račun ukrajinske teritorije” kao i pobjedu Vladimira Putina
Bliži se vrijeme da dogovor o miru u Ukrajini kako bi se smanjio rizik još jednog razornog svjetskog rata, ali bi snovi o razbijanju Rusije mogli izazvati nuklearni haos, kazao je veteranski američki diplomata Henri Kisindžer.
Kisindžer, arhitekta hladnoratovske politike otopljavanja prema Sovjetskom Savezu kao državni sekretar za vrijeme republikanskih predsjednka Ričarda Niksona i Džeralda Forda, u više navrata se sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Konfliktu koji je izazvala Putinova invazija na Ukrajinu 24. februara nema kraja na vidiku, a desetine hljada ljudi su stradale i milioni su napustili svoje domove. Rusija sada kontroliše oko petinu teritorije Ukrajine, podsjeća Rojters.
Kremlj tvrdi da Kijev mora da prizna rusku anksiju južnih i istočnih regiona. Ukrajina tvrdi da svaki ruski vojnik mora da napusti njenu teritoriju, uključujući i Krim, koji je Rusija pripojila 2014. godine.
”Bliži se vrijeme za nadogradnju strateških promjena koje su već postignute i za nihovo integrisanje u nove strukture ka postizanju mira kroz pregovore”, napisao je Kisindžer za magazin “Spektator”. “Mirovni proces treba da poveže Ukrajinu i NATO, kako god to bilo formulisano. Neutralnost kao alternativa više nema smisla”, napisao je Kisindžer za Spektator u članku pod naslovom “Kako izbjeći još jedan svjetski rat”.
Kisindžer je kazao da je u maju predložio prekid vatre u okviru kojeg bi se Rusija povukla na linije fronta od prije početka invazije 24. februara, ali da bi Krim bio predmet “pregovora”.
Recept na koji poziva bivši državni sekretar, ali koji se plaši da kaže glasno, je jednostavan: udovoljiti agresoru žrtvujući djelove Ukrajine uz garancije ne-agresije na druge države istočne Evrope, naveo je Podoljak
Sukob u istočnoj Ukrajini počeo je 2014. nakon što je proruski predsjednik svrgnut u ukrajinskoj Majdanskoj revoluciji i Rusija pripojila Krim, a separatističke snage koje podržava Rusija borile su se protiv ukrajinskih oružanih snaga u istočnoj Ukrajini.
”Gospodin Kisindžer još ništa nije shvatio... niti prirodu ovog rata, niti njegov uticaj na svjetski poredak”, objavio je na Telegramu saradnik ukrajinskog predsjednika Mihailo Podoljak. “Recept na koji poziva bivši državni sekretar, ali koji se plaši da kaže glasno, je jednostavan: udovoljiti agresoru žrtvujući djelove Ukrajine uz garancije ne-agresije na druge države istočne Evrope”.
Podoljak je dodao: “Sve pristalice jednostavnih rješenja treba da upamte ono što je očigledno: svaki dogovor sa đavolom - loši mir na račun ukrajinske teritorije - biće pobjeda za Putina i recept za uspjeh za autokrate širom svijeta”.
Direktor CIA, Vilijam Berns, kazao je u intervjuu objavljenom u subotu da mada većina konflikata završava pregovorima, procjena CIA je da Rusija još ne pristupa ozbiljno pregovorima za okončanje rata.
Kisindžer, koji sada ima 99 godina, sugerisao je ukoliko je moguće povratak na status kvo koji je uspostavljen 2014, opcija bi mogli biti i referendumu uz međunarodni nadzor na teritoriji koju je okupirala Rusija.
Kisindžer je upozorio da bi želje da se Rusija “onesposobi”, ili čak raspadne, mogle da izazovu haos. Rojters podsjeća da ni Ukrajina niti bilo koja zapadna država zvanično nijesu zagovarale nijednu od tih opcija.
”Raspad Rusije ili uništavanje njene sposobnosti za stratešku politiku moglo bi da pretvori njenu teritoriju koja obuhvata 11 vremenskih zona u opasni vakum”, smatra Kisindžer.
”Rivalske frakcije mogle bi odlučiti da sporove rješavaju nasiljem. Druge države bi mogle pokušati da svoja potraživanja riješe silom. Sve te opasnosti dodatno pogoršava prisustvo hiljada nuklearnog oružja zbog kojeg je Rusija jedna od najveće dvije nuklearne sile na svijetu”.
( Nada Bogetić )