Izvrnuta bajka o Aladinu
Promocija nedavno snimljene audio priče "Alen i čarobna lampa" biće upriličena u četvrtak u Podgorici. Inspirisana starom persijskom bajkom o Aladinu, ova priča se bavi se toksičnim maskulinitetom - jednom od najprisutnijih stigmi u društvima koja njeguju patrijarhat
Šta želiš da postaneš kada porasteš? To je jedno od možda i najčešće postavljanih pitanja djeci... Tim pitanjem pred najboljom verzijom čovjeka stavlja se velika i važna misao na koju rješenje nerijetko nemaju ni mnogo stariji. Najčešće se u bajkama kriju izvori ideja potencijalnih odgovora, na ovo ali i mnoga druga pitanja i stavove, uz poistovjećivanje sa omiljenim junacima...
Priča o dječaku koji nije želio, poput mnogih njegovih vršnjaka, da postane fudbaler, već modni kreator čini se sasvim jednostavnim, skoro pa i običnim zapletom neke priče namijenjene djeci. No, ukoliko se uzme u obzir da mnoga djeca ne sanjare slobodno, već se odmalena ograničavaju nametnutim stereotipima adekvatnih želja i potreba, onda je priča o dječaku koji želi da postane modni kreator i te kako važna, emotivna, snažna, ponajviše u vrijeme kada je diskriminacija usljed svake različitosti uveliko prisutna i podsticana.
Drugačijim pristupom jednoj poznatoj priči, već na samom početku se razbijaju predrasude i ustaljeni stereotipi, ali i klasična rodna podjela koja se ogleda čak i u maštanjima i snovima djece, sa jasnom porukom da svako ima pravo da slobodno sanjari za sebe i gradi svoj život tako, bez ugrožavanja prava i sloboda drugih... Ova priča podstiče prihvatanje izbora, sopstvenog ali i tuđeg, drugačijeg mišljenja ili opredjeljenja, snaži samopouzdanje, hrabrost i maštu, ali i pokazuje koliko je širok opseg mogućnosti svakog ponaosob, jer svaka je individua za sebe i tako su i želje različite.
O svemu tome govori audio priča “Alen i čarobna lampa” koja je nedavno napisana i snimljena u okviru Erasmus projekta “TwistedEdu”, a u produkciji nevladine organizacije Flux sa Cetinja. Autor je profesor književnosti Miroslav Minić, narator je mladi crnogorski glumac Lazar Đurđević i snimljena je u studiju “Knowhere2Run”.
”U pitanju je izvrnuta bajka, inspirisana starom persijskom pričom ‘Aladin i čarobna lampa’, a bavi se toksičnim maskulinitetom - jednom od najprisutnijih stigmi u društvima koja njeguju patrijarhat”, ističe se u saopštenju ekipe okupljene oko projekta.
Iako je nedavno izašla iz studija, već u četvrtak, 22. decembra biće upriličena promocija audio priče, u Podgorici u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović” u 18 časova. O radu na projektu govoriće Minić kao autor teksta, glumac Lazar Đurđević i jedan od koordinatora projekta Ana Matić.
Minić za “Vijesti” ističe da je proces stvaranja bio istovremeno i zanimljiv, ali i izazovan, i objašnjava kako su došli do ove teme.
”Ana Matić iz FLUX-a, Sara Božanić iz Instituta za transmedijski dizajn i ja smo razmišljali koju temu da obrađujemo, a da je vezana za Crnu Goru. Bilo je teško za koju da se odlučimo, jer su kod nas zastupljene i veoma vidljive mnoge predrasude, stereotipi i stigme. Ipak, odlučili smo da se bavimo pričom o toksičnom maskulinitetu jer nekako se najmanje priča o njemu i da nam inspiracija bude Aladin i čarobna lampa. Na kraju nam je trebao glumac, koji ima odličnu dikciju, boju glasa, a opet je poznat djeci. Odmah je izbor bio Lazar Đurđević, glumac koji iza sebe ima dosta uspješnih uloga, a opet ga djeca znaju kao Princa iz Sniježne kraljice, a i kao Aladina. Na našu veliku radost, njemu se bajka mnogo dopala i odmah je prihvatio da bude dio ove izvrnute bajke”, priča Minić o dijelu rada na projektu.
On dalje podsjeća da su bajke poznate po tome što su protagonisti skoro pa uvijek savršeni, a okupljeni oko priče o Alenu su željeli da pokažu da ne mora biti tako da bi junak bio srećan.
”Naravno da su bajke važan dio odrastanja svakog djeteta, ali što sam stariji uviđam koliko su poznate bajke prepune predrasuda, stereotipa, a i raznih stigmi. Skoro u svakoj bajci da bi djevojka ostvarila svoje snove potreban joj je princ, koji je predstavljen kao nagrada za njenu istrajnost, požrtvovanost, čak i hrabrost. Da ne pominjem da su skoro svi negativni junaci bajki zapravo žene - zle maćehe, sestre, vještice… U bajkama su svi protagonisti savršeni. Nama su tradicionalne bajke bile samo polazište kako bismo zajedno napravili nove, naše izvrnute bajke koje njeguju jednakost i različitost kod sve djece, sa ciljem da se svako dijete osjeti poželjno, ravnopravno, da slobodno voli, nađe svoje mjesto u društvenoj zajednici”, konstatuje Minić.
Đurđević u tizeru otkriva i više pojedinosti vezanih za radnju bajke.
”Alen i čarobna lampa je priča o dječaku koji nije želio da postane fudbaler, već modni kreator. Na tom putu do sreće pronaći će prijatelja. Spremnost da budu ono što jesu, a ne ono što drugi žele, učinile su dva prijatelja pobjednicima nad životom punim neizvjesnosti. Čarobna lampa i u njoj zarobljeni duh Srećko bili su Alenovi saveznici na putu do sreće”, najavljuje mladi glumac.
Podsticanje kreativnosti, humanosti i empatije samo su neki od ciljeva projekta “TwistedEdu” u okviru kojih nije nastala samo jedna izvrnuta bajka. Pored priče iz Crne Gore, a u okviru projekta koji je implementiran i u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji nastale su i druge, a lako se zaključuje koje poznate priče imaju u svom polazištu. Realizovane su: “Prava pepeljuga”, “Princeza i prava žaba”, “Kako je Crvenkapa (odnosno Bjanka) preživjela vuka po drugi put”, “Novi Ivica i Marica”, “Željka i snežna kraljica” i “Pravi Roland” po uzoru na čuvenoj priči o Zlatokosoj. Sve priče biće objavljene na online platformi projekta (twistedtales.tv).
Minić otkriva i ko su junaci inspirani poznatim likovima iz tradicionalnih priča.
”Ove bajke prvenstveno njeguju humanost, empatiju i solidarnost. Tako su naši superjunaci i junakinje Željka sa Daunovim sindromom, Alen koji se suprotstavlja tradicionalnom poimanju muškosti, Ralf dječak sa Aspergerovim sindromom, Pepeljuga je djevojčica koja nema nogu i želi da ode na bal kako bi plesala, a ne da bi se udala za princa… Želimo bolji svijet za svu djecu, a cilj nam je da kod njih njegujemo uprvo sve ove vrijednosti i vrline”, poručuje Minić.
Organizatori projekta potvrđuju da je opšti cilj ideje da doprinese i (ne)formalnom kreativnom učenju odraslih, kako bi se pomoglo mlađim generacijama u poboljšanju njihove kreativnosti i empatije prema ranjivim grupama.
”Predstavljanjem različitih društvenih stigmi u okviru poznatih narativa popularnih bajki, želimo da podignemo svijest o određenoj stigmi i uključimo ova pitanja u edukaciju djece i odraslih. Razvijanjem alata koji njeguju inovativne pristupe za učešće u interkulturalnom dijalogu u lokalnim jezicima, projekat ima za cilj da doprinese razvoju digitalnih kompetencija i vještina odraslih, istovremeno promovišući socijalno uključivanje ranjivih grupa. U okviru projekta poznate bajke su reinterpretirane, lokalizovane i digitalizovane, a poslužiće kao sredstvo za podsticanje dječjeg stvaralaštva, kao i dublje razumijevanje određene teme stigme”, ističu oni.
Projekat, nastao iz projekta “Twisted Tails”, finansiran je iz sredstava Erasmus + programa Evropske unije, a izgrađen je na visokokvalitetnom međusektorskom partnerstvu. Konzorcijum čine organizacije sa ekspertizom u audiovizuelnom obrazovanju, digitalnoj produkciji, međugeneracijskoj saradnji i promociji društvene inkluzije: Institut za transmedijski dizajn (Slovenija, vodeći partner), FLUX (Crna Gora), Bacači sjenki (Hrvatska), Grupa Hajde Da (Srbija), RIS Rakičan (Slovenija) i ZDUS (Slovenija).
Organizatori ističu da će na osnovu bajki u narednoj fazi projekta biti proizveden edukativni alat za roditelje, babe i djedove koji će djecu naučiti važnim društvenim vrijednostima i kreativnim vještinama kroz igru, pripovijedanje, crtanje, pravljenje zvuka i animacije...
( Jelena Kontić )