Odumiranje Japana: Vlast daje više novca za novorođenčad

Japanska vlada planira da parovima ponudi dodatni novac za svako dobijeno dijete. Ali, stručnjaci kažu da je to kap na vreo kamen. Japance više brinu drugi troškovi koji ih čekaju kao roditelje.

Planom za podizanje nataliteta predviđeno je dodatnih 80.000 jena (556 eura) parovima koji dobiju dijete, kako bi se zaustavilo odumiranje stanovništva u zemlji.

Ali, stručnjaci kažu da to nije dovoljno kako bi se Japanci ubijedili da imaju djecu.

Drugi ističu da je rješavanje ovog problema novcem pokušavano u prošlosti i da je malo vjerovatno da će biti rješenje.

Trenutno, novopečeni roditelji u Japanu dobijaju jednokratnu isplatu od 420.000 jena (oko 2.800 eura) kada se dijete rodi. Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja predložilo je da se sledeće godine taj iznos poveća na 500.000 jena.

Pogoršanje uslova

Inicijativa dolazi nakon najnovijih zabrinjavajućih demografskih podataka.

Japanaca je prošle godine bilo 125,7 miliona, što je pad u odnosu na vrhunac od 128 miliona iz 2017. Studija u naučnom časopisu Lanset prije pandemije predvidjela je da će se populacija Japana smanjiti na 53 miliona do kraja vijeka.

Posljednjih decenija, Japanci se vjenčavaju kasnije i imaju manje djece, što je svjesna odluka uglavnom zbog finansijskih problema.

Ali i taj ogromni pad koji se predviđa sada izgleda optimistično s obzirom na probleme koje je naciji donijela pandemija i, u skorije vrijeme, uticaj rata u Ukrajini na globalnu ekonomiju.

Prema podacima koje je Ministarstvo zdravlja objavilo sredinom septembra, samo su 384.942 bebe rođene u prvih šest mjeseci ove godine, što je čak pet odsto manje u odnosu na isti period prošle godine.

Ministarstvo predviđa da će ukupan broj novorođenčadi za cijelu godinu biti manji od 800.000, što bi bilo prvi put otkako je vlada počela da prikuplja brojke o stanovništvu 1899. godine.

Djeca preskupa?

"Novac koji smo dobili od vlade je definitivno bio od pomoći kada sam dobila sina i bili smo zahvalni, ali još uvijek nije pokrio sve moje bolničke troškove“, rekla je za DW Ajako, domaćica iz Tokija.

Ajako kaže da je njena situacija u izvjesnoj mjeri bila komplikovana jer joj je bio potreban carski rez. Prema izvještaju japanskog lista Mainiči, prosječni troškovi porođaja u Japanu iznose oko 473.000 jena.

"Razgovarali smo o tome da imamo još jedno dijete i željeli bismo, ali trenutno smo suprug i ja zaključili da to nije moguće“, kaže Ajako. „Bebi su potrebne odjeća i hrana, a pošto brzo odraste, zahtjeva još više.“

"Uzela sam odsustvo na poslu i to je uticalo na prihod. I dok moj muž ima stalan posao i zarađuje isto kao i prije pandemije, troškovi posljednjih mjeseci naglo rastu, pogotovo za stvari kao što su osnovne životne namirnice i gorivo“, dodaje ona.

Kratkovid pristup

Nacionalna vlada, regionalne vlasti i mnoge opštine pokušavaju da podstaknu Japance da imaju veće porodice. U to spadaju ponude automobila, kao i stanova bez plaćanja rente u ruralnim regionima koji najteže pate od iseljavanja i odumiranja. Ali, najčešće se nudi novac.

To je kratkovid pristup, rekla je Noriko Hama, profesorka ekonomije na Univerzitetu Došiša u Kjotou. "Nije dovoljno da se samo daje novac mladim parovima. U pitanju je loša socijalna infrastruktura koja ne omogućava ljudima da se osjećaju dovoljno obezbijeđeno da imaju djecu.“

Hama smatra da su ljudi trenutno nezadovoljni uslovima u kojima moraju da odgajaju dijete i, dok se to ne poboljša, natalitet se neće oporaviti.

U Japanu već dugo nedostaje mjesta u vrtićima, što je paradoksalno, s obzirom na to da ima tako malo djece, istakala je Hama, dok školske, vanškolske i sportske aktivnosti takođe mnogo koštaju.

Vlast odvojena od realnosti

Skupi su i dodatni časovi koji su u Japanu tako odomaćeni da imaju posebno ime – "džuku". Oni pomažu da dete upiše dobru srednju školu, a zatim i dobar univerzitet.

Visoko obrazovanje obično traje četiri godine u Japanu i može da predstavlja veliki finansijski udar na porodični budžet, čak i kada student sam povremeno radi.

Sa platama koje su uglavnom nepromijenjene proteklih deset godina i svakodnevnim troškovima koji rastu sa inflacijom, pritisci su veći nego ikad, kaže Hama.

"Svaka vlada smatra da ako uloži dovoljno novca, onda će se problem sam riješiti", rekla je profesorka i dodala da vlast ne shvata život, strahove i potrebe običnih Japanaca.

"Dok ne budemo imali vladu koja umije da prepozna potrebe javnosti, ova situacija se nikada neće promijeniti", zaključila je Nama.

( Deutsche Welle )