Banane rastu i u Bjelopavlićima

Porodica Radonjić donijela sadnicu iz Budve, sada imaju više stabala, a to tropsko voće sade i komšije

26956 pregleda21 komentar(a)
Stabla banane ispred kuće Radonjića, Foto: Ana Petrović

Porodica Radonjić, koja je tada živjela u Budvi, prije dvadesetak godina odlučila je da u Bjelopavlićima, odakle potiču, posade bananu. Znali su da će plodove i dalje morati da kupuju, jer banana zbog klimatskih uslova ne može da zrene i služi samo kao ukrasna biljka, ali željeli su da vide podnosi li banana bjelopavlićku klimu i zemlju.

”Naša kuća se nalazi na granici između Dobrog polja i Mijokusovića i ovdje smo došli iz Budve prije 12 godina. Pobjegli smo od buke i gradskog života i ovdje našli mir i našu oazu. Pokojni suprug je volio južno voće, tako da je posadio masline, japanske mušmule, pomorandže, grejpfrut, mandarine, smokve, banane...”, priča Milanka Radonjić.

foto: Ana Petrović

Objašnjava da im je bananu poklonio prijatelj iz Budve - oni njemu sadnicu smokve, a on njima to tropsko voće.

”Suprug je bananu počeo da uzgaja prvo u saksiji u Budvi, zalivao je i đubrio, a zatim je presadio ovdje. Mislili smo da se neće aktivirati, ali pogriješili smo. Primila se i na terasi imamo nekoliko stabala”.

FOTO: Ana Petrović
FOTO: Ana Petrović
FOTO: Ana Petrović
FOTO: Ana Petrović
FOTO: Ana Petrović
FOTO: Ana Petrović
FOTO: Ana Petrović

Banana je privukla pažnju mještana Bjelopavlića koji su ubrzo počeli da dolaze kod Radonjića za sadnice, a oni su svima izlazili u susret.

”Privlači ona pažnju i putnika koji ovuda prođu, posebno biciklista, pa zastanu, nijesu sigurni je li ili nije banana, fotografišu je. Objašnjavam im da plod naraste 5-6 centimetara, da je uglavnom zelene boje, da u našem podneblju banane nikada ne sazru, pa zato nijesu jestive, već da služe samo za ukras”, priča šezdesetšestogodišnja Milanka koja u selu živi sa sinom koji je nastavio tradiciju Radonjića i radi kao mlinar.

Objašnjava da matična biljka nakon plodonošenja umire, a da iz podzemnog dijela, rizoma, izbijaju novi izdanci, koji treće godine daju plod.

”Ove godine banana je baš rodila. Još da je plod jestiv”, sa osmijehom kaže Milanka.

Latinski naziv banani je dao švedski prirodnjak Karl Line “Musa sapientium”, što u prevodu znači voće mudraca.

Banana je četvrti najpopularniji poljoprivredni proizvod širom svijeta i svake godine se pojede preko 100 milijardi kilograma ovog voća. Banane se uzgajaju u 150 zemalja svijeta, a najveći proizvođači su Indija i Kina. Postoji više od hiljadu sorti banana koje se razlikuju po boji, obliku, ukusu, veličini.