Knjiga je simbol svih vrijednosti koje se tiču znanja i saznanja

Nikšićki književni susreti, manifestacija po kojoj je godinama unazad Nikšić bio prepoznatljiv ne samo u Crnoj Gori, nego i u nekadašnjoj Jugoslaviji, počela je sinoć i trajaće do 25. decembra. Slogan ovogodišnjih Susreta, koji se održavaju 25. put, je citat Uberta Eka: „Dakle, pisanje bi, i uoči Apokalipse, još uvijek imalo smisla".

“Iskoristiću ovaj citat Umberta Eka da bi pisanje i uoči same Apokalipse imalo smisla. Ja bih se samo nadovezao na to rekao i da bi Susreti uoči same Apokalipse sigurno imali smisla, tako da ćemo nastaviti da se sretamo sve do te Apokalipse“, kazao je predsjednik Opštine, Marko Kovačević.

Istakao je da su Nikšićki književni susreti manifestacija koju „Opština najrađe finansira i pomaže“ i da odišu „nekom prefinjenošću i gospodstvenošću koja je Nikšiću nekada bila svojstvena“.

Čestitao je organizatoru, Narodnoj biblioteci „Njegoš“ i direktorici Bojani Obradović na odabiru pisaca i knjiga „koje ćemo sresti na 25. Nikšićkim književnim susretima“.

Bojana Obradović je, u pozdravnoj riječi, kazala da je govoriti o kulturi čitanja ljudima koji dođu na otvaranje tradicionalne književne manifestacije možda i suvišno.

„Ali poslati poruku o tome da je knjiga simbol svih vrijednosti koje se tiču znanja i saznanja, naša je zajednička obaveza. Na tu poruku su ukazivali Nikšički književni susreti još od 1969. godine kada su osnovani i kada su počeli da okupljaju velikane pisane riječi. Danas sa ponosom govorimo o toj tradiciji u čijem utemeljivanju su učestvovali pisci koji su obilježili našu i regionalnu književnost, ali i evropsku i svjetsku“, kazala je Obradović.

I ovi Susreti, prema njenim riječima, prilika su da se publika sretne sa piscima, pjesnicima i univerzitetskim profesorima, koji o „svom kvalitetu govore nagradama koje osvajaju i pozitivnim kritikama koje dobijaju u oblasti književnosti i nauke o književnosti“.

Danas će, u 17,30h, prof. dr Ana Stišović Milovanović govoriti na temu Andrića i Crnjanskog između Istoka i Zapada, dok će u 19 časova Renato Baretić promovisati knjigu „Osmi povjerenik“ za koju je dobio nekoliko književnih nagrada u Hrvatskoj.

Sjutra je promocija romana „Dan poslije, crnogorskog pisca Kemala Musića, kao i autorsko veče Gorana Petrovića, akademika i književnika iz Srbije, koji će predstaviti dva nova romana kojim započinje novi ciklus. Nedjelja je rezervisana za poeziju, pa će u prvom dijelu programa nastupiti pjesnici iz Nikšića i regiona: Suzana Stanišić – Bijelović, Milica Radojičić, Nataša Lalatović, Marijana Blečić, Tijana Draganić, Marija Radić, Goran Samardžić i Sokolj Begenaj, dok će manifestaciju zatvoriti proglašenje pobjednike Konkursa XXV Nikšićkih književnih susreta. Pristigle rukopise ocjenjivao je žiri u sastavu Nedžad Ibrahimović, dr Gordana Kustudić i doc. dr Nataša Jovović.

Ni ovogodišnji Književni susreti nijesu zaboravili najmlađe posjetioce, pa je danas organizovan program pod nazivom „Novogodišnja čarolija“, u kojem su nastupili članovi Kluba malih velikih pisaca Biblioteke „Njegoš“, dok je za sjutra, u 12,45h, zakazana promocija časopisa “Osmijeh”, koji će predstaviti članovi uredništva Svetlana Kalezić-Radonjić, Goran Radojičić i Branko Vuković.

„Sigurna sam da će ovaj program biti na nivou standarda po kojem je Biblioteka ,Njegoš' prepoznata, tako da možemo uspješno završiti ovu godinu u kojoj smo pokrenuli novu trodnevnu književnu manifestaciju ,Karneval romana', organizovali drugi Jesenji sajam knjiga ,Anderva book', upriličili nekoliko ciklusa edukativnih radionica za djecu i za neke od njih dobili nagradu za inovativnost u obrazovnoj praksi, bili autori projekata ,Medijska pismenost', u saradnji sa Filološkim fakultetom i projekta ,Upoznajmo francuski jezik i kulturu', u saradnji sa Francuskim institutom u Crnoj Gori, upriličili na desetine književnih i autorskih večeri, tribina, predavanja, promocija i okruglih stolova u kojima smo ugostili mnogo pisaca, pjesnika, univerzitetskih profesora, predstavnika institucija obrazovanja, kulture i nauke, predstavnika NVO sektora, stranih ambasada i fondacija, kao i mnogo samostalnih umjetnika sa kojima smo sprovodili kampanju čitanja, promovisali prave vrijednosti sadržane u pojmovima multikulturalnosti, znanja, tolerancije i ukazali na važnost kulture u društvu koje treba da bude svjesno bogatstva svoje kulturne baštine, ali i otvoreno prema Evropi i svijetu“, kazala je Obradović.

Manifestaciju organizuje Narodna biblioteka „Njegoš“ uz podršku Opštine Nikšić i Ministarstva kulture, a u sklopu decembarskog repertoara Nikšićke kulturne scene, a moderatorka na otvaranju bila je Nina Marković.

Poezija tješi, miluje, traga, poezija služi kao bijeg od stvarnosti

Nakon svečanog otvaranja Nikšićkih književnih susreta, sinoć su promovisane knjige prošlogodišnjih pobjednika konkursa, Radomana Čečovića „Implozija“, Milene Perović „U šaci“ i Hazira Župljanina „Kafa ispod šešira“, a moderatorka večeri bila je dr Gordana Kustudić.

A da se poezija ne tumači nego doživljava i proživljava, da pjesme nijesu tu da bi se klasifikovale već da bi nam pružile emociju, pokazali su i nagrađeni autori i njihovi stihovi.

Kako je rekao Radoman Čečović, koji je osvojio prvu nagradu na prošlogodišnjem konkursu, imao je godinu dana vremena da se naviknem na to da je pisac.

„Svi ti pokušaji da se razjasni napisano najčešće idu u pravcu mistifkacije i onoga ko to tumači, jer pišući o nečijoj knjizi taj u stvari piše neku svoju knjigu, taj odnos između sebe i čitaoca. Kada sam upisivao studije književnosti jednim dijelom sam ih upisao sa ambicijom kako će me naučiti da pišem dobru književnost. Onda sam shvatio da je draž zapravo u čitanju i načinu pročitanog“, kazao je Čečović.

Jedina funkcija književnosti koja njemu znači je, kako je rekao, utješiteljska.

„Književni tekst, bio on prozni, dramski, lirski, je zapravo prostor u koji vrijedi uteći, u kome se spasavamo, na kraju krajeva, i od sebe. Čitamo da bi objasnili svijet koji nas okružuje, a pišemo, možda, da bi sebe sačuvali od tog svijeta“, rekao je Čečović.

Iako je ljubavna poezija rijetka i možda demode, drugonagrađena autorka Milena Perović, istakla je da je baš htjela da piše ljubavnu poeziju, satkanu od emocija, i da taj svoj svijet emocije pretoči u pjesme.

„To je moj unutrašnji izraz i pokušaj da sačuvam svoj svijet i da ga izrazim, a sve ostalo prepuštam onima koji znaju da tumače poeziju i književnost. Iz mog ugla, lakše je pisati nego tumačiti poeziju“, kazala je Perović.

Za nju je poezija potreba za utjehom, ali i način da pokaže svoju unutrašnjost, da onaj onaj dio sebe koji je manje poznat drugima.

„Bilo je teško kad sam odlučila da podijelim pjesme, ali iz te neke potrebe i životnog stava da je važno da takve stvari dijelimo i da nas to čini boljim, riješila sam da i tu poeziju i tu intimu podijelim. Ja dijelim stavove kroz profesiju kojom se bavim, to je dijeljenje stavova poltičkih, društvenih, i prosto poželim da podijelim i ono što sam ja iznutra, a ne ono što su moje profesionalne i druge uloge, koje svi mi živimo i dijelimo sa drugima a možda najmanje dijelimo tu intimu“, rekla je autorka zbirke „U šaci“.

Hazir Župljanin iz Novog Pazara, iako ima 17 godina, iza sebe već ima jednu zbirku i to dječje poezije. Sada objavljenu zbirka „Kafa ispod šešira“

„Moja poezija je bijeg od nečeg dubljeg, nečega što možda samo autor zna. Poezija za mene predstavlja traganje, a pjesnik je tragač koji traži nešto novo. Možda neke nove motive ili inspiraciju, taj unutrašnji proces razgibavanja i buđenje nekih nagona“, istakao je pjesnik koji je pjesničko pero „brušio“ uz stihove Dučića, Jesenjina, Laze Kostića.

Njegove pjesme vezuje lajtmotiv traga – i to, kako je kazao, traga koji su ostavili preci i traga kog treba da prate potomci.

„Svako ima određenu stazu svog života, ali nekada ta staza drugim ljudima može postati put kojim se mogu usmjeriti i koja im može pomoći da stanu na noge i postanu pravi ljudi. Taj trag predaka može da bude i teret, jer je potrebno da pratim put pretka čije sam ime naslijedio, a pitanje je da li ću uspjeti da stvorim što je on stvorio i da iza sebe ostavim trag koji će neko pratiti“, kazao je Župljanin.

Objasnio je da naziv zbirke „Kafa ispod šešira“ ima simbolično značenje – riječ je o taloga izrečivosti i neizrečivosti, povjerenja i nepovjerenja svijeta.

Zbrike nagrađenih autora objavila je Biblioteka „Njegoš“.

( Svetlana Mandić )