Pukla šina na Bioču
Iz Željezničke infrastrukture tvrde da je do oštećenja došlo nakon prolaska teretnog voza u petak i da je kvar otklonjen za tri sata, a pruga puštena u saobraćaj...
Nedaleko od mjesta željezničke tragedije na Bioču 2006. godine, u petak je došlo do oštećenja pruge - nakon prolaska teretnog voza odvalio se komad šine dužine dvadesetak centimetara.
Iz Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) za “Vijesti” su potvrdili da je došlo do prekida šine i tvrde da je oštećenje sanirano istog dana.
Navode da je starost pruge jedan od razloga zbog kojeg je došlo do oštećenja.
”Vijestima” je dostavljena fotografija na kojoj se vidi da je šina praktično prekinuta na Bioču.
Riječ je o dijelu pruge Bar - Beograd koja je zvanično otvorena 29. maja 1976. godine, u vrijeme bivše SFRJ...
Na Bioču je 2006. poginulo 47 putnika nakon što je lokalni voz iskočio iz šina i survao se u provaliju...
Iz ŽICG su pojasnili da je do oštećenja šine došlo 23. decembra, u 13.50 časova, nakon prolaska teretnog voza, i da je problem uočio jedan od čuvara pruge.
”Kako ekipe ŽICG imaju primarni zadatak da u svakom trenutku obezbjeđuju siguran željeznički saobraćaj, čuvari pruge - ophodari, osmatraju prugu, stanje kolosijeka i terena i obavještavaju ukoliko dođe do nekih nepravilnosti. Pored njih, pruga se svakodnevno ophodi i motornim pružnim vozilima ŽICG koja, takođe, mogu uočiti nepravilnosti. U ovom konkretnom slučaju jedan od čuvara je uočio lom glavne šine u dužini od 20 centimetara i o tome informisao stučna lica iz Sektora za održavanja građevinske infrastrukture, koji su odmah izašli na teren i sanirali nastalo oštećenje, nakon čega je pruga otvorena za redovan saobraćaj”, saopšteno je “Vijestima” iz ŽICG.
Zbog oštećenja lokalni voz kasnio je 49 minuta, a iz ŽICG tvrde i da je pruga nakon sanacije otvorena za saobraćaj u 18 časova.
”Saniranje oštećenog dijela pruge je trajalo oko tri sata. Potrebno je istaći da je u taj vremenski okvir uračunato i vrijeme okupljanja ekipe, putovanje na mjesto gdje je došlo do loma, pripemu alata i potrebnog materijala, kao i sami rad”.
Navode i da su zbog starosti pruge prinuđeni da na “mjestima gdje je u lošem stanju propisuju dozvoljene brzine kojima se vozovi moraju kretati, kako bi svaka vožnja protekla bezbjedno”.
Više sagovornika “Vijesti” iz Željezničkog prevoza kazalo je da je stanje željezničke infrastrukture loše, što često dovodi i do kašnjenja u redu vožnju.
Da ima problema, ne kriju ni u ŽICG i ističu da svakodnevno ulažu “ogromne napore kako bi ona u svakom trenutku bila bezbjedna”.
Najavljuju i rekonstrukciju dijela pruge, vrijednu 80 miliona eura.
”U prvoj polovini 2023. godine očekuje se potpisivanje ugovora sa Svjetskom bankom i Evropskom investicionom bankom u vrijednosti od 80 miliona eura, od čega je polovina vrijednosti grant, koji će biti upotrijebljen za rekonstrukciju 20 kilometara pruge Lutovo-Bratonožići-Bioče, odnosno rekonstrukciju čeličnih mostova i osam tunela”.
Iz tog državnog preduzeća je saopšteno i da je zbog zastarjelosti signalno-sigurnosnih i sistema na pojedinim putnim prelazima, ŽICG u pregovorima sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj i Evropskom investicionom bankom za ugradnju najnovijih tehnoloških rješenja.
“Kod pojedinih putnih prelaza se očekuje njihovo ukidanje i adekvatna zamjena u drumskom saobraćaju u vidu nadvožnjaka ili podvožnjaka”.
Mašinovođe zovu nadležne da popričaju
Nakon što je premijer Dritan Abazović prošle sedmice posjetio Željeznicu Crne Gore na poziv kompanije Održavanje željezničkih voznih sredstava, mašinovođe koje su kontaktirale “Vijesti” izrazili su nezadovoljstvo što premijer, ili neko iz nadležnog Ministarstva kapitalnih investicija, osim obilaska depoa, nije sjeo sa njima i uvjerio se u “brojne probleme sa kojima se suočavaju tokom vožnje putnika”.
Iz ŽICG je “Vijestima” rečeno i da su izvršna direktorica tog preduzeća Marina Bošković i predsjednik Odbora direktora Radovan Vukić s Abazovićem razmijenili ideje o budućem razvoju.
“U stalnom smo, skoro svakodnevnom kontaktu sa... Ministarstvom kapitalnih investicija i Ministarstvom finansija i svim nadležnim institucijama, kojima predočavamo ne samo probleme, već i ideje i planove kako ih treba prevazići. Kao rezultat tog višemjesečnog rada, a kroz saradnju sa ministarstvima, ŽICG je odobreno 3,9 miliona eura iz budžetske rezerve. Takođe, uzimajući u obzir i činjenicu da je ŽICG jedan od bitnijih stubova crnogorske privrede, u nacrtu budžeta za 2023. za ovu kompaniju je predviđeno 10 miliona eura, što je ujedno i najveći izdvojeni iznos od kada je ona formirana 2008. godine”, rečeno je “Vijestima” iz ŽICG.
( Dušan Cicmil )