INTERVJU Novaković Đurović: Nova vlada mora ostati na putu EU, ili je s nama neće biti

Ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i politička direktorica Građanskog pokreta URA, Ana Novaković Đurović, ocijenila je da nova vlada, ako bude formirana, mora zadržati spoljno-politički kurs i nastaviti potpuno usklađivanje sa vanjskom politikom EU.

”Ako neko želi da skrene sa tog puta, to će morati da objasni građanima. Građanski pokret URA neće biti dio bilo kakvog takvog pokušaja”, kazala je u intervjuu “Vijestina” Novaković Đurović, koja je i koordinatorka Ministarstva evropskih poslova.

Odgovarajući na pitanje da li će URA glasati za izbor nove vlade u parlamentu, s obzirom na upozorenja iz EU i SAD, Novaković Đurović je kazala da će odluku o tome donijeti na organima partije, u skladu sa tokom i rezultatom pregovora.

Ona je ocijenila da u daljem raspletu političke situacije, stav međunarodne zajednice jeste relevantan, ali da, istovremeno, koncept, prioriteti i sastav vlade koja bi se formirala u skladu sa izmijenjenim Zakonom o predsjedniku još nijesu precizno predstavljeni.

”Vjerujem da će od toga zavisiti njihov konačan stav”, kazala je Novaković Đurović.

Istakla je da je sigurna da su svi politički subjekti dobro shvatili poruke iz EU i da će u ovom krugu biti izglasane sudije Ustavnog suda.

Kako komentarišete poruku izaslanika Evropske unije (EU) koji su u srijedu zaprijetili Crnoj Gori mogućnošću prekida pristupnih pregovora ako Ustavni sud (US) ubrzo ne izađe iz blokade?

Izaslanici EU, gđa Tanja Fajon i g-din Aleksander Šalenberg, koji su boravili u posjeti Podgorici su ministri spoljnih poslova Slovenije i Austrije - dviju država koje svih ovih godina pružaju veliku podršku Crnoj Gori na njenom putu ka članstvu u EU. Stoga, iako su oštra i direktna, njihova upozorenja doživljavam dobronamjerno, kao iskaz zabrinutosti zbog želje da Crna Gora što prije ispuni uslove da ubrza pregovarački proces. Ključni korak u tom pravcu je kompletiranje Ustavnog suda, što je nedvosmisleno saopšteno. Da bismo se približili članstvu u EU, naš osnovni zadatak je da gradimo profesionalne i nezavisne institucije. Sigurna sam da su svi politički subjekti dobro shvatili poruke iz EU i da ćemo u ovom krugu izglasati sudije Ustavnog suda.

Da li je realno da se pregovori prekinu ako bude izabrana vlada na osnovu izmjena Zakona o predsjedniku, koje je Venecijanska komisija ocijenila neustavnim?

Optimista sam da pregovarački proces neće biti zaustavljen. Naši građani/ke, njih 80 odsto, žele da Crna Gora bude dio Evropske unije, što je ujedno i najveća podrška u regionu. Ona obavezuje sve političke subjekte da ova očekivanja građana ispunimo. Stoga, ukoliko dođe do formiranja nove vlade, ona mora zadržati naš spoljno-politički kurs, i nastaviti potpuno usklađivanje sa vanjskom politikom EU. Ako neko želi da skrene sa tog puta, to će morati da objasni građanima. Građanski pokret URA neće biti dio bilo kakvog takvog pokušaja.

Kakav je Vaš stav povodom indirektnih najava da neke države Zapada neće priznati potencijalnu novu izvršnu vlast ako bude formirana po izmijenjenom Zakonu o predsjedniku? Tu mogućnost prošle sedmice je, tokom posjete Podgorici, nagovijestio specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan (ZB) Gabrijel Eskobar, rekavši da ne vidi kako bi SAD mogle da rade s vladom koja bi bila konstituisana na taj način.

Sve najave naših međunarodnih partnera treba pažljivo analizirati. Crna Gora je članica NATO-a i aspirant za članstvo u EU. Tako da u daljem raspletu političke situacije, stav međunarodne zajednice jeste relevantan. Istovremeno, koncept, prioriteti i sastav vlade koja bi se formirala u skladu sa izmijenjenim Zakonom o predsjedniku još uvijek nijesu precizno predstavljeni. Vjerujem da će od toga zavisiti njihov konačan stav.

Da li će URA glasati za izbor nove vlade u parlamentu, s obzirom na upozorenja iz EU i SAD?

Odluku o tome donijećemo na organima partije, u skladu sa tokom i rezultatom pregovora.

Prema istraživanju CEDEM-a Građanski pokret URA trenutno ima podršku 4,9 odsto građana, što je blagi rast u odnosu na junskih 4,8 odsto, te da uprkos tome što ima poziciju u Vladi, URA nije kapitalizovala tu poziciju da pojača podršku birača. Kako to komentarišete?

Građanski pokret URA u ovim turbulentnim političkim dešavanjima zadržava svoje biračko tijelo, što su pokazali i rezultati lokalnih izbora. U 10 od 11 opština gdje smo učestvovali na izborima nijesmo doživjeli pad podrške. Naprotiv, dobili smo podršku i odbornike u nekim opštinama prvi put (Plav, Rožaje, Plužine, Kolašin, Pljevlja).

Nismo se prihvatili javnih funkcija da bismo ih kapitalizovali za procente, već da sprovodimo našu viziju i radimo u interesu svih građana/ki. Ideja građanske, evropske i ekološke Crne Gore još uvijek nije dominantna u Crnoj Gori, ali sam sigurna da je to jedini put za naše društvo. I vjerujem da će građani u narednim fazama razvoja to više prepoznati i podržati.

Na koje rezultate Ministarstva kojim rukovodite ste najponosniji? Da li Vas vaš rad preporučuje za ostanak na toj funkciji i u novoj vladi?

Još uvijek nisam ponosna, za sedam mjeseci mogu biti zadovoljna pravcem kojim smo krenuli. Za sistemske promjene u oblasti ekologije i prostornog planiranja potrebno je i vrijeme. Riječ je o resursima koji su u prethodnim decenijama devastirani i bili podređeni partikularnim interesima i ciljevima. Zato smo morali krenuti od temelja, da postavimo zdrave osnove za potpuno drugačiji odnos i prema našoj prirodi i prema prostoru. Nakon samo tri mjeseca rada privodimo kraju izradu 4 nova zakona u oblasti prostornog planiranja: o planiranju prostora, o izgradnji objekata, o legalizaciji objekata i Inježenjerskoj komori. Završen je koncept Prostornog plana 2020-2040. i dostupan javnosti na konsultovanje.

Završavamo izradu Zakona o upravljanju otpadom, koja je započeta još 2018. godine, a koji će, vjerujem, sa dobrom primjenom, potpuno promijeniti sliku Crne Gore i učiniti je uistinu ekološkom.

Definisali smo upravljački model za Solanu, što je jedan od ključnih zadataka u okviru Poglavlja 27.

Trudili smo se da štitimo naša prirodna bogatstva i dali saglasnost za zaštitu Gorice, gornjeg toka rijeke Ćehotine, uvale Valdanos i Sinjajevine.

Obezbijeđena su sredstva opštinama za sanaciju divljih deponija.

Ukoliko se navedeni zakoni i Prostorni plan usvoje u Skupštini, tada bih bila zaista ponosna, jer vjerujem da predstavljaju otklon od višegodišnjih loših praksi i jedan novi pristup našim resursima.

Ovo ne navodim kao preporuku za učešće u Vladi, ni sljedećoj ni bilo kojoj. Moja velika satisfakcija je što sam dobila priliku da radim u javnom interesu svoje države, u ovako osjetljivim oblastima. Najvažnije je ako građani/ke to prepoznaju.

Odluku o Otvorenom Balkanu da donese Skupština, a ne Vlada

Kakvo je Vaše mišljenje o inicijativi Otvoreni Balkan? Da li Crna Gora treba da pristupi toj inicijativi?

Za decidno određivanje o inicijativi Otvoreni Balkan nama su potrebni objektivni pokazatelji, najprije ekonomski parametri, ali i drugi, kojima još ne raspolažemo. Svakako, smatram da Vlada ne treba da donosi odluku u vezi sa inicijativom Otvoreni Balkan. Tu odluku treba donijeti u Skupštini. Istovremeno, nisam protivnik učešća na susretima u okviru ove inicijative. Ona nam mogu i pomoći za dobijanje više informacija i objektivnije slike o ovom pitanju.

Podržavam regionalnu saradnju. U resoru koji vodim, posebno u ekologiji, ona nije samo poželjna, nego i neophodna ako želimo da rješavamo prekogranična ekološka pitanja, gradimo infrastrukturu koja je građanima neophodna. Tako je i u mnogim drugim oblastima.

Naš ključni prioritet je da Crna Gora bude sljedeća članica Evropske unije. Svaku regionalnu inicijativu koja doprinosi ostvarenju tog cilja treba da slijedimo, kao i da izbjegavamo one koje to ne čine.

Hapšenje Miloševića demantuje insinuacije da URA i Abazović kontrolišu rad SDT-a

Da li će hapšenje funkcionera GP URA Rada Miloševića pogoršati rejting Vaše partije?

Sigurna sam da su građani/ke koji podržavaju URA birali da dobijemo profesionalne i nezavisne institucije koje neselektivno rade svoj posao. To uključuje da zakon važi jednako za sve, da nema privilegovanih, da se poštuje pretpostavka nevinosti i da se institucijama omogući ambijent u kojem će nepristrasno donositi odluke. Hapšenje funkcionera URA demantovalo je insinuacije da URA i njen predsjednik Dritan Abazović kontrolišu rad SDT-a. Ukoliko je ovaj slučaj pogodio rejting URA, to je manje važno u odnosu na procese koji su započeti. Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala ostaje prioritet našeg djelovanja i u tome se nećemo zaustaviti. To je najvažniji put za ozdravljenje našeg društva.

( Željka Vučinić )