Zajednička firma za gasovod
Montenegro Bonus će sa tri firme iz Hrvatske, BiH i Albanije osnovati preduzeće “Jonsko-jadranski plinovod”, koje će obavljati poslove za pripremu izgradnje gasovoda koji će prolaziti kroz ove četiri države
Državna naftna kompanija Montenegro bonus će sa još tri firme iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Albanije biti jedna od osnivača kompanije “Jonsko-jadranski plinovod”, koja će obavljati poslove vezane za pripremu izgradnje gasovoda a koji će prolaziti kroz ove četiri zemlje.
Osnivački kapital nove kompanije iznosiće 80.000 eura, a Montenegro Bonus će imati jednaki udio u vlasništvu kao ostale tri kompanije, odnosno 25 odsto. Sjedište zajedničke firme biće u Splitu.
Pošto je neophodno da se za osnivački kapital uplati 20.000 eura, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) predložiće da se taj novac obezbijedi iz tekuće budžetske rezerve i da to Vlada odobri, a prethodno je zatraženo mišljenje Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) u vezi usklađenosti sa Zakonom o kontroli državne pomoći.
AZK je u mišljenju navela da bi ovih 20.000 eura za osnivački kapital predstavljalo pomoć male vrijednosti shodno propisima kojima se uređuju pitanja državne pomoći.
Kako se u dokumentu AZK navodi, projektom Jonsko-jadranskog gasovoda (IAP) planirano je da se gasovodom poveže albanski grad Fiera i hrvatski Split. IAP bi potom bio integralni dio Trans-jadranskog gasovoda, gdje se gas iz Azerbajdžana doprema preko Turske i Grčke u Italiju.
Predviđena ukupna dužina gasovoda je oko 511 kilometara, od čega je dionica kroz Crnu Goru duga oko 96 kilometara, a 37 kilometara cjevovoda bi bilo postavljano pod morem.
Prije 15 godina ministarstva Hrvatske, Albanije i Crne Gore nadležna za oblast energetike su pokrenula inicijativu za izgradnju IAP-a potpisivanjem deklaracije, a kojoj se kasnije pridružila i BiH. Vlada Crne Gore je 2013. godine odredila Montenegro Bonus za operatora prenosnog gasa, a onda su 2018. godine u Azerbejdžanu predstavnici operatora prenosnih sistema gasa navedenih zemalja potpisali pismo namjere o osnivanju kompanije.
Nakon toga, hrvatska kompanija Plinacro dostavila je kompanijama-potpisnicama predlog statuta kompanije radi davanja saglasnosti.
”Ovu kompaniju bi osnovala preduzeća u državnom vlasništvu zemalja učesnica u IAP projektu: Plinacro iz Hrvatske, Albgaz iz Albanije, Montenegro Bonus iz Crne Gore, BH Gas iz BiH, sa podjednakim udjelom u firmi i sjedištem u Splitu. Kompanija bi obavljala poslove vezano za pripremu izgradnje gasovoda koji će prolaziti kroz navedene zemlje, promovisanja i sprovođenja aktivnosti od opšteg interesa za ugovornice projekta, kao što su komunikacija sa EU organima, učestvovanje u radnim grupama nadležnih organa, saradnja sa internacioalnim tijelima i sl.”, piše u mišljenju AZK.
Predviđena ukupna dužina gasovoda je oko 511 kilometara, od čega je dionica kroz Crnu Goru duga oko 96 kilometara, a 37 kilometara cjevovoda bi bilo postavljano pod morem
Dodaje se da svaka članica projekta zadržava pravo samostalnog obavljanja poslova pripreme, izgradnje i upravljanja gasovodom koji se odnose na dionicu projekta koja se nalazi na teritoriji države u kojoj članica ima sjedište.
Na sajtu hrvatske kompanije Plinacro se navodi da je planirani završetak projekta 2025. godina, a da je kapacitet budućeg gasovoda pet milijardi metara gubnih godišnje, od čega bi snabdijevanje prirodnim gasom u Crnoj Gori iznosilo 500 miliona.
Navedeno je i da bi cjelokupan projekat omogućio otvaranje novog energetskog koridora za regiju srednjoistočne i jugoistočne Evrope, te zapadnog Balkana.
EU uvrstila je IAP na listu projekata od zajedničkog interesa Energetske zajednice, dok se ovaj poduhvat nalazi i na jedinstvenoj listi prioritetnih infrastrukturnih projekata, koji je Vlada usvojila 2019. godine.
( Ivan Ivanović, Marija Mirjačić )