Sljedeća krizna godina

Već treću godinu uzastopno teško je dati suvislu prognozu za novu godinu. Krajem 2020. je potpisnik ovih redova bio siguran da će njemačka ekonomija preći na turbo-pogon. Godinu dana poslije toga prognoza nije bila bolja: „Turobni izgledi i tračak nade“ zvao se tekst o ekonomskim izgledima za 2022. A sada se predviđa kretanje ekonomije za 2023. Mogli bismo jednostavno citirati ministra ekonomije Roberta Habeka koji je u jednom intervjuu rekao: „Biće teško na drugačiji način“. Možemo se time zadovoljiti ili malo podrobnije razmotriti cijelu stvar.

Najprije dobra vijest: propast svijeta je za neko vrijeme odgođena. Njemačka ekonomija je poslije pandemijskog šoka začuđujuće dobro prebrodila i posljedice ruskog napada na Ukrajinu, uključujući i energetski šok zbog izostanka isporuka gasa sa sibirskih nalazišta.

Do sada relativno blaga zima i puna skladišta gasa, pune knjige porudžbina kod preduzeća, smanjena uska grla u lancima isporuke, opadajuće cijene za transport po kontejneru, ali i velika državna pomoć doveli su do opuštenije procjene kriznog scenarija.

Povećana potrošnja

Doduše, u nekoliko narednih mjeseci recesija ostaje vjerovatna, ali bi ona mogla biti relativno blaga. Polazna tačka nije tako loša, još u trećem kvartalu je ekonomija neočekivano porasla za 0,4% i to uprkos već dvocifrenoj inflaciji.

Izgleda da je to specifičnost ovih dviju kriza, pandemijske i ukrajinske, da je prije svega unutrašnja potražnja, dakle želja ljudi da kupuju i putuju, doprinijela rastu. Za vrijeme pandemijske krize, Njemci su, prema procjenama, nagomilali 200 milijardi eura, koje sada troše - možda u vjeri da vremena neće biti bolja, pa je bolje potrošiti novac sada nego poslije.

Tarifni ugovori poslodavaca i sindikata su zaista velikodušni. Primjer je metalna industrija u kojoj je dogovoren rast plata od 8,5%, plus jednokratna isplata od 3.000 eura, a ta suma je oslobođena poreza. U hemijskoj industriji plate će porasti 6,5%, a lučki radnici na sjeveru dobiće 9,4% više. To je donekle ublažilo brigu ljudi da neće moći da plate povećani račun za gas i struju. Naravno, i vladin paket pomoći domaćinstvima i privredi od 200 milijardi eura doprinio je dobrim dijelom popuštanju napetosti.

Mračne prognoze nekih „proroka“ nisu se ostvarile - sjetimo se, ministar ekonomije Habek je upozoravao na moguće masovno siromaštvo i širenje siromaštva, a šef koncerna BASF prognozirao je najveću krizu od II svjetskog rata.

Umjesto toga, pokazalo se da ekonomija može da reaguje na krizne šokove izuzetno fleksibilno. Ekonomija je pokazala rezilijenciju, a BASF za ovu godinu očekuje porast obrta za 15%, kao i dobitak pre kamata, poreza i amortizacije od 7 milijardi eura.

Ogromno zaduženje

Ipak, pogrešno je vjerovati da je sve u najboljem redu. Naime, visoki računi za struju i gas ispostaviće se tek 2023. A to je manji dio briga. Finansijski eksperti, i to oni pravi, a ne proroci sloma koji žele da zarade, zabrinuti su zbog mogućnosti još jednog finansijskog kraha.

Šef njemačkog ogranka jedne međunarodne banke rekao je da se ne radi o jednom riziku, već o mješavini brojnih različitih opasnosti koje on, kako kaže, još nije doživio.

Glavna briga je ogromno zaduženje čitavog niza država koje je, prema podacima Međunarodnog saveza banaka, poraslo na ukupno 305 biliona dolara (209 biliona eura). Poređenja radi, budžet Njemačke za 2023. iznosi 476 milijardi dolara.

Ako želimo da posmatramo mogući razvoj događaja i Kina se može označiti kao nepouzdana, iako je Peking teška srca priznao očigledne greške počinjene za vrijeme pandemije. Te greške su imale teške posljedice za domaću privredu, a potražnja kineske robe širom svijeta je opala. To su loši izgledi za Njemačku, čija ekonomija uprkos svim nastojanjima da se razvije u širinu, ipak u velikoj mjeri zavisi od Kine.

Rješenje je - Evropa

Hroničan nedostatak stručne radne snage takođe je veliki problem - daleko više od pola miliona stručnih ljudi nedostaje njemačkoj privredi. Pošto je stanovništvo sve starije, to se može riješiti samo ciljanim doseljavanjem. Ostaje nada da novi zakon u ovoj oblasti, koji priprema vladajuća „semaforska koalicija“ neće biti ćorak kao sličan zakon prethodne vlade iz 2020.

Ako nije dovoljno ovo nabrajanje rizika, onda da navedem i ovo: globalizacija kašljuca. Nije samo Njemačka sa svojom izvoznom orijentacijom mnogo profitirala od nje. U svijetu se smanjilo siromaštvo i donijela je više blagostanja.

Ali, kada su početkom pandemije u Njemačkoj nestale maske, ili kada je kremaljski gospodar rata zavrnuo ventil gasa za Njemačku, bilo je jasno da globalizacija pored prednosti donosi i zavisnosti. Pošto u dogledno vrijeme vjerovatno poboljšanja neće biti, važno je da se sada insistira na bilateralnim sporazumima o slobodnoj trgovini. I na domaćem tržištu. A to je prije svega - Evropa.

(Deutsche Welle)

( Henrik Beme )