Prepreke i na putu do indeksa

”Mogla sam do sada da budem na četvrtoj godini studija umjesto na prvoj... Gotovo sam odustala. Bila sam demotivisana, obeshrabrena da me neće primiti ni na jednom fakultetu. A vjerujem da su moji vršnjaci naišli na ovaj problem, istog bi trena odustali”, priča za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) iskustvo sa upisa Romkinja Violeta Hajrizaj.

Prije nego što je dobila stipendiju na Fakultetu za državne i evropske studije (FDES), ona je tri puta pokušavala da se upiše na druge fakultete, od kojih dva na smjer novinarstvo Fakulteta političkih nauka (FPN).

Osim stipendija od 150 eura mjesečno i mjestima u domovima, država Crna Gora se ne može pohvaliti posebnim mjerama podrške studentima iz romske i egipćanske populacije. Umjesto podrške, više je prepreka na putu do studentskog indeksa.

”Prepreke su mnogobrojne, međutim jedna od najvećih je nepostojanje afirmativne akcije. Ova pozitivna diskriminacija se i dalje primenjuje na osobe sa invaliditetom, a romska i egipćanska zajednica nema to pravo”, kazao je za CIN-CG student nikšićkog Filološkog fakulteta Nardi Ahmetović.

Zakonom o visokom obrazovanju propisano je da se pri upisu na studijski program primjenjuje afirmativna akcija za osobe sa invaliditetom, kao i da se one oslobađaju plaćanja školarine kako na državnim tako i na privatnim fakultetima. U Zakonu se ne pominje romska i egipćanska zajednica, uprkos tome što brojna istraživanja pokazuju da je riječ o građanima i građankama koji su među najdiskriminisanijima u društvu.

Afirmativna akcija definiše se kao niz politika i praksi koje daju određene prednosti određenim grupama, posebno pripadnicima etničkih zajednica, koje su se suočavale sa nepravdama i bile isključene iz suštinskih procesa kroz istoriju.

Ova mogućnost postoji i u Zakonu o manjiskim pravima i slobodama, ali ne na isti način kao u Zakonu o visokom obrazovanju.

Ahmetović je kao zdravstveni medijator imao želju da upiše socijalni rad na FPN-u. Od predstavnika FPN je, međutim, kako kaže, dobio informaciju da su im ruke vezane i da ne mogu primjenjivati politiku afirmativne akcije.

Zbog toga je sagovornik umjesto FPN-a odlučio da studira italijanski jezik i književnost na Filološkom fakultetu.

”Ako zaista želimo da imamo mlade Rome i Egipćane koji će se zalagati za bolji položaj svoje zajednice i cjelokupnog društva, moramo im dati priliku za obrazovanjem i usavršavanjem”, kazao je on o svom iskustvu.

Iz Dekanata FPN su kazali da se prilikom razmatranja zahtjeva o upisu po principu afirmativne akcije rukovode onako kako je propisano Zakonom o visokom obrazovanju. Dodali su da je u periodu od 2006. godine do danas FPN po principu afirmativne akcije upisalo je sedam studenata, pripadnika romske i egipćanske populacije.

Vlada je prošle godine donijela novu Strategiju socijalne inkluzije Roma i Egipćana za period 2021-2025, gdje je predviđeno povećanje broja obrazovanih građana romske i egipćanske zajednice na svim nivoima.

Ministarstvo prosvjete je bilo u obavezi da Vladi još krajem prošle godine dostavi Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju koji bi uključivao inicijativu vezano za primjenu afirmativne akcije za studente romske i egipćanske populacije, vidi se iz Akcionog plana za sprovođenje Strategije. Ovaj Nacrt do sada nije bio na Vladi.

Iz Ministarstva su za CIN-CG kazali da je programom rada tog resora planirana izrada novog Zakona o visokom obrazovanju.

”Nacrt koji je ranije urađen, nije važeći. U narednoj godini treba da se formira nova radna grupa koja će biti zadužena za izmjenu i dopunu Zakona o visokom obrazovanju, gdje će se sa posebnom pažnjom razmotriti pitanje uvođenja afirmativne akcije za romske i egipćanske studente”, rečeno je iz resora Miomira Vojinovića.

Zakonom o visokom obrazovanju je propisano da studenti osnovnih i magistarskih studija na javnim ustanovama ne plaćaju naknadu za studiranje, dok studenti doktorskih studija na javnim ustanovama plaćaju. Na privatnim ustanovama studenti svih ciklusa studija plaćaju naknadu za studiranje.

U praksi je navedeno znači da ako student na javnim ustanovama, bez obzira na nacionalnu pripadnost, uspješno završi akademsku godinu, onda ne plaća naknadu za studiranje, ali ako obnavlja godinu onda plaća naknadu za studiranje. “Dok na privatnim ustanovama svi studenti, osim lica sa invaliditetom, plaćaju naknadu za studiranje”, ističe se u odgovoru Ministarstva.

Iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava su kazali za CIN-CG da se zalažu za uvođenje afirmativne akcije pri upisu na prvu godinu studija, ali i oslobađanju plaćanja školarine na svim državnim i privatnim fakultetima u državi. Analiza urađena prije izrade Strategije i za oblast obrazovanja pokazala je da “postoji značajan napredak, ali još ne i dovoljan za potpunu integraciju ove zajednice”.

Zabrinjavajući je kažu iz ovog resora veliki jaz kada je u pitanju srednjoškolsko obrazovanje u odnosu na broj djece romske i egipćanske zajednice koja pohađaju osnovnu školu. “Najveći je jaz kada je u pitanju pohađanje visokoškolskih ustanova građana romske i egipćanske zajednice, odnosno veoma mali broj građana romske i egipćanske zajednice upisuje visokoškolske ustanove”, kazali su iz resora Fatmira Đeke za CIN-CG.

Ministarstvo prosvjete kao vid afirmativne akcije već dugi niz godina isplaćuju stipendije svim studentima romske i egipćanske zajednice od 150 eura mjesečno, kako bi se povećao broj studenata. Stipendije se isplaćuju bez obzira na to da li studenti romske i egipćanske zajednice pohađaju visokoškolsko obrazovanje na privatnom ili državnom fakultetu.

Za ovu akademsku godinu se prijavilo ukupno 14 studenata i studentkinja iz romske i egipćanske zajednice na konkurs za dodjelu stipendija.

”Na Univerzitetu Crne Gore na studijskoj 2021/22. godini, bilo je upisano ukupno sedam studenata, na studijskoj 2022/23. godini, ukupno su upisana četiri studenta RE populacije. Napominjemo da je ubrzo nakon upisa većina upisanih napustila studije”, kazali su iz resora prosvjete.

Prorektor za nastavu državnog Univerziteta Veselin Mićanović kazao je za CIN-CG da se u posljednjih šest godina na njihovim fakultetskim jedinicama upisalo 19 studenata koji su se izjasnili kao pripadnici ove zajednice.

Od toga najviše na Filološkom fakultetu - sedam, četiri na Fakultetu političkih nauka, tri na Filozofskom, po dva na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo i Ekonomskom i jedan na Medicinskom fakultetu. Na ostalim fakultetskim jedinicama nema upisanih studenata koji su se izjasnili kao studenti ove populacije, dok Pravni i Građevinski fakultet ne vode bazu podataka na osnovu etičke ili bilo koje druge pripadnosti studenata.

U cilju povećanja broja studenata iz RE zajednice prorektor za nastavu kaže da je UCG oslobodio studente iz ove populacije školarine, te imaju i posebne prilike, a nastoje i da afirmativno utiču kroz implementaciju rješenja iz Zakona o manjinskim pravima i slobodama.

Zakonom o manjinskim pravima i slobodama propisano je da ustanove visokog obrazovanja u Crnoj Gori, na predlog savjeta manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, mogu svake školske godine upisati određeni broj studenata, pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, u skladu sa svojim aktima.

”UCG svake studijske godine omogućava upis po principu afirmativne akcije, na način da se po ovom osnovu ukupan broj mjesta na svakom studijskom programu povećava za po jedan odsto. Dakle, za sve zainteresovane kandidate/tkinje, ukoliko bi se našli ispod upisne kvote, primjenjivali smo princip afirmativne akcije kako bismo ih stimulisali za nastavak školovanja”, kazao je on.

Na pitanje da li državni Univerzitet namjerava da inicira izmjene Zakona o visokom obrazovanju u cilju uvođenja afirmativne akcije, Mićović je kazao da će se UCG zalagati za njenu primjenu. “U dosadašnjoj praksi, kako smo i naveli, navedeni princip je primjenjivan kao mjera podsticaja pripadnika RE populacije za nastavak školovanja”, kazao je on.

Prosjek Vasfije 9,12

Privatne visokoškolske ustanove imaju različite mjere podrške studentima iz ove zajednice.

Univerzitet Mediteran od ove studijske godine ima svog prvog studenta iz romske populacije, koji je upisao master studije na njihovom Pravnom fakultetu.

”Kako do ove godine nismo imali nijednog studenta koji je pripadnik RE populacije, nije se ni javila stvarna potreba za uređivanjem ovog pitanja, u smislu donošenja posebnih akata kojima bi se predvidjele eventualne finansijske i druge povoljnosti. Naravno, u slučaju većeg interesovanja u budućnosti ne isključujemo činjenicu da ćemo, pored toga što primjenjujemo afirmativnu akciju za lica sa invaliditetom, imati i posebne uslove i za studente iz ove populacije”, kazala je za CIN-CG vršiteljka dužnosti generalnog sekretara Ivana Nikolić.

U okviru Univerziteta “Adriatik”, na Fakultetu za poslovnu ekonomiju i pravo Bar od prošle studijske godine studira Tusha Vasfije. “Ona je u prvoj godini studija pokazala zavidnu posvećenost u okviru procesa edukacija, položivši sve ispite predviđene planom i programom studijskog programa za pomenutu godinu studija, sa ostvarenim prosjekom 9,12. Marljiv rad pomenute koleginice nije ostao nezapažen, pa je tako u ovoj godini postala i stipendista Opštine Bar”, kazali su za CIN-CG sa Univerziteta.

Vasfije je aktivna i u vannastavnim djelatnostima, kao i u okviru NVO “Mladi Romi”.

Na njihovom Fakultetu za menadžment u Herceg Novom, na prvoj godini osnovnih akademskih studija imaju dvoje studenata pripadnika ove populacije - Mariju Ivanovu i Aliju Žabelju, kao i jednog studenta na druge godini - Mehmeta Berišu.

”Fakultet je omogućio navedenim studentima popust na školarinu od 10 odsto, kao i mogućnost odloženog plaćanja u ratama u zavisnosti od finansijskih mogućnosti studenata”, saopštili su sa Univerziteta.

Koordinator za studijske programe Fakulteta za državne i evropske studije (FDES) Igor Striković kazao je da dodjeljuju stipendije studentima koji pripadaju društveno-osjetljivim grupama.

Stipendija pokriva sve troškove školarine za jednu studijsku godinu, udžbenike za svaki predmet pojedinačno, prijavu ispita, izdavanje uvjerenja i drugih dokumenata, kao i sva prava koja se pružaju studentima shodno Zakonu o visokom obrazovanju.

Osim toga, Striković je istakao da međusobna saradnja i pomoć između studenata je dodatna satisfakcija za njihov napredak na polju obrazovanja i podstrek da ostvare što bolje rezultate.

Njihova stipendistkinja je sagovornica CIN-CG sa početka priče Violeta Hajrizaj. To što nije uspjela da se upiše na studije novinarstva nije spriječilo Hajrizaj da se osim studija bavi i novinarstvom na prvom romskom portalu u Crnoj Gori RomaNet.

Građani podržavaju afirmativnu akciju za RE

Građani Crne Gore u sve većoj mjeri podržavaju afirmativnu akciju kako bi se pripadnici RE zajednice upisali na fakultete, pokazali su rezultati regionalnog istraživanja Balkanski barometar.

Ahmetović se nada da će se Zakon o visokom obrazovanju uskoro promijeniti.

”Žao mi je iskreno što nijesam danas na FPN, ali se nadam da će sljedeće godine biti na snazi afirmativna akcija. Mišljenja sam da gubitkom afirmativne akcije dolazimo do toga da mladi iz RE zajednice neće biti motivisani, jer uprkos njihovoj želji, oni i dalje ostaju neravnopravni članovi društva, građani i građanke drugog reda”, poručuje Ahmetović.

Tome se nada i Hajrizaj.

”Ima nas malo, ali da broj raste bar za po jednog ili dvoje iz godine u godinu. Treba da nam se da prilika i pruži šansa”.

Sa fakultetskom diplomom čeka na birou

U Strategiji socijalne inkluzije Roma i Egipćana za period 2021-2025. godine, koju je izradilo Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, jedan od ciljeva je da se poveća broj pripadnika koji upisuju visokoškolske ustanove na godišnjem nivou.

Cilj je da se sa prošlogodišnjih četiri, sljedeće godine poveća na osam, a da 2025. godine dostigne 15 osoba godišnje.

U dokumentu se ukazuje i da postoji negativna povezanost između nivoa obrazovanja i braka prije 18 godina među ženama. Naime, 28 odsto žena s osnovnim obrazovanjem ili nižim i smanjuje se na jedan odsto među onima sa visokim obrazovanjem.

”Potrebno je preduzeti određene aktivnosti i iskoristiti princip afirmativne akcije da obrazovane osobe romske i egipćanske zajednice koje se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje ne čekaju dugo zaposlenje”, jedna je od preporuka iz završnog izvještaja o sprovđenju Strategije za socijalnu inkluziju RE u Crnoj Gori od 2016. do 2020. godine.

U 2022. godini na evidenciji nezaposlenih lica bilo je samo jedno lice koje se izjasnilo kao pripadnik RE populacije, a ima stečeno visoko obrazovanje – završene osnovne studije – stepen bachelor pedagogija koje je prijavljeno u birou rada Nikšić.

Iz ZZZ su kazali da realizuju mjere aktivne politike zapošljavanja kroz programe namijenjene mladim nezaposlenim licima, nezaposlenim ženama, posebno osjetljivim grupama nezaposlenih lica, kao i nezaposlenim licima koja ne posjeduju znanja, vještine i radno iskustvo potrebno za zaspošljavanje na otvorenom tržištu rada. Pripadnici RE populacije, kao posebno osjetljiva grupa nezaposlenih lica, učestvuju u programima aktivne politike zapošljavanja. U tom programu ove godine učestvuje 15 osoba iz populacije, od kojih su 10 žene.

”U mjeri direktno otvaranje radnih mjesta, koja se sprovodi kroz programe javnog rada, zaposleno je sedam pripadnika romske populacije, u programu osposobljavanje za rad kod poslodavca zaposleno je šest pripadnika RE populacije, dok je jedno lice uključeno u program sticanja stručne kvalifikacije i jedno lice u program sticanja ključne vještine”, navodi se u odgovoru ZZZ za CIC-CG.

( Miloš Rudović )