Ilić: Vlada i Ministarstvo zdravlja nemaju plan strateškog razvoja zdravstvene zaštite
Član predsjedništva SDP-a poručio je da u bolnici gdje radi ne sjećaju se kad je stažirao zadnji mladi ljekar
Predsjednik Opštinskog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) Kotor i član predsjedništva, Ivan Ilić, poručio je da Vlada Crne Gore i resorno Ministarstvo zdravlja nemaju plan strateškog razvoja zdravstvene zaštite pa i samim tim bolničkih kapaciteta.
"U posljednje vrijeme sve se više govori i piše o potrebi izgradnje novih bolnica ili obnovi/očuvanju postojećih što je dobro da se o ovoj temi uključi što šira javnost. Političari dobijaju važne glasove i osvajaju vlast kandidujući temu izgradnje bolnice kao prioritet politike kao što je slučaj u Budvi ili se organizuju uspješni građanski protesti u cilju očuvanja bolnice kakav je slučaj u Herceg Novom", poručuje Ilić.
On je, kako se navodi u saopštenju SDP-a, kazao da se svako malo govori o potrebi izgradnje nove tzv gradske bolnice u Podgorici ili izgradnje nove bolnice u Pljevljima.
I sve bi to, kako ističe, bilo dobro da iza toga ne stoji nikakva ozbiljna planska politika.
"Vlada Crne Gore i resorno Ministarstvo zdravlja nemaju plan strateškog razvoja zdravstvene zaštite pa i samim tim bolničkih kapaciteta. Stari plan je odavno istekao i bio je mrtvo slovo na papiru", navodi Ilić.
Činjenica je, kaže on, da su postojeći bolnički kapaciteti stari, slabo održavani i izašli iz standarda savremene bolnice.
Zadnja nova bolnička zgrada je, kako poručuje, napravljena prije pet decenija.
"Kasnija ulaganja u bolničke kapacitete su bila sporadična, parcijalna i često samo kozmetička. Činjenica je da Crna Gora sada ima prevelike bolničke kapacitete u odnosu na broj stanovnika. Imamo jedan klinički centar, sedam opštih bolnica i jednu privatnu priključenu javnom zdravstvenom sistemu i tri specijalne bolnice. Većina bolničkih kapaciteta u opštim bolnicama je slabo popunjena , oko 60-65 odsto. Slično je i u Kliničkom centru", navodi Ilić.
Rijetke su, poručuje Ilić, bolničke jedinice gdje se traži krevet više.
Ovako veliki broj opštih bolnica se, kako kaže, jedino objektivno može opravdati lošom putnom infrastrukturom.
Navodi da bi inače realno dvije do tri bile opšte bolnice za zatvaranje u cilju racionalizacije.
Prema njegovim riječima problem je i zastarjela medicinska oprema i nepostojanje plana i sredstava za njenu redovnu obnovu, a kako kaže, možda je najveći problem stručni kadar, posebno sa doktorima medicine, specijalistima i subspecijalistima.
"Veliki broj ljekara će u narednih nekoliko godina otići u penziju jer su se školovali u vremenu kad je studirati medicinu bilo popularno i kad su fakulteti upisivali veliki broj studenata. Loša platna politika, loši uslovi rada i loša stambena politika mlade odbija od studiranja medicine i naša zemlja će vrlo brzo biti u ozbiljnom kadrovskom deficitu zdravstvenih radnika", dodaje Ilić.
Kaže da u bolnici gdje radi ne sjećaju se kad je stažirao zadnji mladi ljekar.
Na raspisanim specijalizacijama sve češće se, kako navodi, niko ne javlja pa čak ni u Kliničkom centru kao najatraktivnijoj ustanovi za napredovanje u struci.
"Sve ovo navodi da se moramo ozbiljno upitati gdje ovo vodi. Ko će nas i gdje liječiti narednih decenija? Potrebna je ozbiljna i stručna planska strategija razvoja bolničkih kapaciteta. Neozbiljno je da premijer ili resorni ministar obilaze gradove i u cilju dnevne politike olako daju obećanja o izgradnji novih bolnica kao da se radi o postavljanju kioska", poručuje Ilić.
Već je, kako kaže, pisao o potrebi reorganizacije bolničkog sistema u Boki Kotorskoj i Budvi jer ovu regiju smatra jedinstvenom po mnogo čemu pa i u potrebi organizacije jedinstvene bolničke zdravstvene zaštite.
"Da, ovoj regiji je neophodno potrebna nova bolnica, najbolje u području Industrijske zone Kotor gdje za to postoje zadovoljavajuće slobodne površine i infrastruktura. Lociranje nove bolnice na ovoj lokaciji bilo bi na tromeđi Kotora , Budve i Tivta, blizu trase projektovanog bulevara između Budve i Tivta u području gdje će sigurno narednih godina nići novi grad", ističe Ilić.
Bolnica bi, kako navodi, trebala imati ozbiljne kapacitete, opremu i dovoljno kadra da ima status "sigurne bolnice“ tj da može kvalitetno zbrinuti najurgetnije pacijente tokom 24 sata svaki dan.
Izgradnja nove bolnice na ovom mjestu s objedinjavanjem kadra i opreme iz postojećih bolnica u kombinaciji s pametnom stambenom politikom za kadrove bi, kako kaže, sigurno riješilo ovaj gorući problem na duže vrijeme.
"Da ne govorim o značaju ovakve ustanove za razvoj turizma kao strateške privredne grane", navodi Ilić.
Kaže da na osnovu višedecenijskog profesionalnog i značajnog menadžerskog iskustva misli da je ovo jedini ispravni put.
"Svaka druga rješenja tipa izgradnje manje gradske bolnice kako se planira u Budvi ili smještanje novih djelatnosti u prenatrpanoj i neuslovnoj kotorskoj bolnicu ili revitalizacija potpuno kadrovski i opremom devastirane bolnice u Meljinama su unapred promašeni projekti i uzalud potrošena sredstva", zaključuje Ilić.
( I.V. )