Kićanke iz prirode podstiču kreativnost i čuvaju životnu sredinu

Biti kreativan nije isto što i biti različit. Svako može biti čudan, to je lako. Teško je biti jednostavan kao Bah. Ako od jednostavnog uspijete da napravite genijalno, to je kreativnost”, rekao je jednom prilikom američki džezer i kontrabasista Čarls Mingus, a praznična euforija koja obično obilježi, ako ne čitav, onda posljednje dane decembra svakako još traje i često budi kreativnost kod mnogih.

Ona se najčešće ogleda u ukrašavanju prostora, jelki, no često se ne razmišlja i o zagađivanju životne sredine. Najčešće se na tržištu mogu naći ukrasi od vještačkih materijala, no na sreću postoje i oni koji vode računa o životnoj sredini i imaju viziju kako istoj mogu da doprinesu, a ne da je dodatno zagađuju. Tako su članovi koalicije Ozeleni.me riješili da naprave posebne novogodišnje ukrase, za sve one koji ne žele da dodatno zagađuju planetu.

Inicijator ideje je Vuk Vujisić, koji se sa svojim timom napravio neobične, ali prirodne ukrase koristeći materijale iz prirode, a njegova ideja inspirisala je mnoge da isto pokušaju i sami da naprave.

O novogodišnjim ukrasima i ideji prirodnih ukrasa Vujisić priča za Vijesti...

Kako ste došli na ideju da napravite novogodišnje ukrase?

Nakon što smo sakupili šišarke munjike i žireve naš tim je uvidio da nam prazne šišarke i kapice od žireva mogu dobro doći kao ukrasi. Kako težimo da promovišemo ideju održivog razvoja, odlučili smo da upravo od šišarki, kapica i ostalih prirodnih materijala napravimo ekološke ukrase koje ćemo koristiti za prikupljanje sredstava za sadnice.

Izrađivali ste ih od šišarki, žireva... Koje ste još materijale iz prirode koristili?

Koristili smo i puzavice koje su bile okupirale dvorište našeg budućeg green haba i uvidjeli smo da se upravo te osušene lijane mogu koristiti za pravljenje novogodišnjih vijenaca. Osim toga, koristili smo: pšenicu, pamuk, jutani kanap i suve kriške citrusa.

Pokazali ste da materijala za izradu ima gdje god da se okrenemo, samo je pitanje kreativnosti. Jeste li ovom akcijom podstakli i druge da prave ukrase?

Ljudi koji su vidjeli na koji način pravimo ukrase, počeli su da iste prave i za sebe, tako da smo proširili ideju održivog razvoju. Zar nije sjajno kad možete napraviti ukrase uz minimalna ulaganja, umjesto da koristite uvezene plastične neprirodne ukrase iz Kine.

Plastične ukrase koje kupujemo u radnjama možemo koristiti godinama. Jesu li i ukrasi koalicije Ozeleni.me namijenjeni da krase jelke više od jedne sezone?

Mnogi od njih se mogu koristiti i po nekoliko godina, poput vijenaca, šišarki i pletiva, a svake godine ih možete i unaprijediti i izmijeniti. Ono što je najvažnije, kada naši ukrasi dotraju ne zagađuju životnu sredinu već su biorazgradivi. Tako da su prednosti ručno rađenih eko ukrasa višestruke.

S obzirom na to da se ručno izrađuju, svi su unikatni. Kakav je dalje plan, na koji način zainteresovani mogu doći do njih?

Imajući u vidu da smo planirali da izlažemo na novogodišnjim bazarima, ali da je onaj centralni izostao u Podgorici, ponudićemo naše ukrase putem naše stranice i ljudi će moći da licitiraju za iste, a dio će se naći na bazarima u drugim opštinama. Naravno, svako može svratiti do budućeg green haba i odabrati ukras za sebe.

Green hab okuplja veliki broj volontera, koliko njih je učestvovalo u pravljenju ukrasa?

Green hab iako nije zvanično otvoren, okuplja veliki broj ljudi koji istinski žele da doprinesu ekološkoj viziji Crne Gore, što se tiče ukrasa i učestvovanja u radionicama kreativnog tima za sada je u tome učestvovalo preko 20 volontera.

Novac od prodaje namijenjen je za neke humanitarne akcije. O čemu se zapravo radi?

Sav novac koji se prikupi od ukrasa biće iskorišten za obnovu opožarenih površina, tj. sadnju sadnica i pošumljavanju, kao i za potrebe renoviranja green haba koji će postati centar ekoloških zbivanja, a sve u cilju širenja ideje održivog razvoja.

Na Balu magaraca zainteresovani su mogli da udome skadarski hrast, koji bi nakon određenog perioda imali priliku da posade negdje. Kako se ljudima svidjela ova ideja i koliko ste hrastova udomili do sad?

Ljudima je prosto bila presimpatična ideja u kojoj imaju šansu da udome hrast i na taj način doprinesu ozelenjavanju Crne Gore. Za sada smo udomili preko 120 hrastova, a vrlo je važno da što više ljudi osjeti to zadovoljstvo podizanja drveća koje će ga najvjerovatnije nadživjeti i biti tu za buduće naraštaje.

( Marija Vasić )