Tračak svjetla u užasnoj godini

Rijetki će žaliti zbog odlaska 2022. Bila je to godina brutalnog napada podlog despota na mirnog susjeda. Godina rasta inflacije i pada vrijednosti prihoda u globalnoj krizi troškova života. Rasta kamatnih stopa, snažnog dolara i problema zaduživanja; prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda (MM) šezdeset odsto država sa niskim prihodima je u dužničkoj krizi ili je izloženo visokim riziku od nje.

Bila je to godina pada cijena imovine i velike tržišne nestabilnosti. Godina dodatnog udaljavanja Sjedinjenih Država i Kine i formiranja konkurentskih blokova koncentrisanih oko dvije supersile, sa Rusijom u taboru Kine. Na samitu COP27 nije postignut uspjeh u promjeni krive emisije štetnih gasova. Nije čak zabilježen ni puni oporavak od opasnih ishoda pandemije kovida, naročito u najsiromašnijim zemljama svijeta.

Sve to je loše. Lošije možda tek slijedi, možda čak i mnogo gore. Vladimir Putin je naročito nepoznanica. Kao što smo vidjeli na osnovu politike u vezi sa kovidom isto važi i za Sija Đinpinga. Ko zna kakav finansijski haos mogu pokrenuti republikanci u vezi sa gornjom granicom američkog duga u 2023? Zatim, pitanje je hoće li Evropska unija zaista ostati na istom putu u vezi sa Ukrajinom dok rastu kamatne stope, ekonomije padaju u recesiju a dužnička kriza raste?

Ipak nije sve tako loše. U 2022, bilo je svjetla u tami. To treba proslaviti prije ulaska u narednu godinu.

Zapad se vratio. Invazija na Ukrajinu je okupila one koji dijele demokratske vrijednosti. Za NATO savez, bila je to godina ponovnog rođenja. Za Njemačku bila je to zeitenwende (prekretnica). Za Finsku i Švedsku, bilo je to vrijeme da odbace neutralnost. Opčinjenost Donalda Trampa Vladimirom Putinom nije uspjela da podrije američku podršku Ukrajini. Volodimir Zelenski je pobijedio u propagandnom ratu. On je herojski lider koji je Ukrajini - i zapadu - bio očajnički potreban.

Putin nije jedini čvrstorukaš koji danas izgleda slabije nego prije godinu. Isto važi za Sija i Trampa. Politike nulte tolerancije prema kovidu završila je neslavno. Tvrdnja današnje verzije antičkog kineskog despotizma da vlada kompetentnije od haotičnih demokratija je propala. Iranski despoti su pod napadom mladih. Trampovi kandidati su zadobili značajne udarce na izborima na sredini mandata, mada je za njega i te kako utješan i dalje prevelik broj pristalica. Republikanska elita ostaje plašljiva, ali je Kongres njegov pokušaj pobune sada u potpunosti razotkrio.

U međuvremenu u izmučenoj Britaniji, vrijednost demokratije je takođe dokazana. U strahu od izbornog poraza, konzervativci su se za 44 dana oslobodili Borisa Džonsona, a zatim i zapanjujuće nesposobne Liz Tras. Niko nije umro. Demokratija nije savršena, naročito kada ima oblik referenduma o temama za koje se ne može očekivati od građana da ih u potpunosti razumiju. Međutim, oni uče: nedavno istraživanje YouGov pokazalo je da 51 odsto Britanaca žali zbog bregzita a da ga svega 31 odsto i dalje podržava. Ta promjena će omogućiti budućoj vladi da ponovo približi Britaniju Evropskoj uniji.

Prekasno, ali odlučno Federalne rezerve su djelovale kako bi domaću inflaciju stavile pod kontrolu u SAD. Djelimično zbog toga, inflaciona očekivanja ostaju pod kontrolom. Bol tek slijedi. Međutim, postoje dobre šanse da će inflacija u SAD i drugim djelovima svijeta biti stavljena pod kontrolu u 2023. Nakon toga trebalo bi da uslijedi i ekonomski rast.

Rast nominalnih i realnih kamatnih stopa uzdrmao je tržišta. Ciklično prilagođeni odnos cijena/zarada u S&P 500 pao je sa 39 u decembru 2022, drugog najvišeg maksimuma u istoriji, na nedavno najniži nivo od 27. To je još uvijek daleko iznad dugoročnog prosjeka od 17. Ali je napredak. Tržišta su takođe postala primjetno nestabilnija, a neka špekulativna imovina je značajno oslabila. Bitkoin je pao sa vrhunca od 69.000 dolara prošle godine na 17.000 dolara. Ovo dokazuje da to nije ni obračunska jedinica ni skladište vrijednosti. To nikada nije bilo korisno sredstvo plaćanja. Kako je odlazio bitkoin, tako je otišao i FTKS Sam Benkman Frid. Kamatne stope možda neće ostati visoke u realnom ili nominalnom smislu. Ali njihovi skokovi su podsjetili investitore na rizik. To je dobro.

Globalizacija takođe nije mrtva. Zaista, izvan SAD, gdje su žalopojke zbog nefer trgovine poprimile razmjere epidemije, većina država shvata da im je potrebna trgovina da bi prosperirale. Ohrabrujuće je što MMF predviđa da će obim svjetske trgovine robom i uslugama ove godine porasti za 4,3 odsto. Zanimljivo, ovo je brže od rasta robne razmjene od 2,9 odsto: trgovina uslugama je u prednosti. Ovo prati rast obima trgovine robom i uslugama od 10,1 odsto i rast trgovine robom od 10,8 odsto u 2021. U međuvremenu, predviđa se da će globalni bruto domaći proizvod rasti samo 3,2 odsto u 2022, nakon 6 odsto u 2021.

Dakle svijet nije u procesu deglobalizacije: trgovina samo ne raste istom brzinom kao ranije. To je dijelom prirodno. Globalizacija ne može da raste kao ranije. Ali i dalje djeluje. Svjetska ekonomija takođe nastavlja da raste. Naši preci bi to smarali izuzetnim.

Konačno, na neki haotičan i loše koordinisan način svijet ostavlja kovid za sobom. Tome su u velikoj mjeri doprinijele vakcine, mada nijesu distribuirane na način na koji je trebalo. Teži sojevi su mogući, a nove pandemije vjerovatne. Međutim, ovo je napredak.

Lako je dozvoliti da nas preplave opasnosti, nepravde, sukobi i neuspjesi u našem svijetu. Sigurno je da ih ima dovoljno. Ali nije sve što se dogodilo ove godine bilo katastrofalno. Za one od nas koji vjeruju u demokratiju, vladavinu prava, kontinuirani ekonomski napredak, globalnu ekonomsku integraciju, zdrava finansijska tržišta i monetarnu stabilnost, 2022 nije bila u potpunosti loša. Ipak nadajmo se da će 2023. biti bolja. Mora da bude.

Priredila: N. Bogetić

( Fajnenšl tajms )