Simonović: Na sudstvu je da odolijeva uticaju i očuva nezavisnost

Nijedna vlast se ne libi da pokuša uticati na sudstvo, a u Crnoj Gori se to najčešće dešava kroz neosnovane i često štetne napade na sudije, ocijenila je predsjednica Udruženja sudija Hasnija Simonović.

Ona je kazala da je sa svakom političkom promjenom neminovan i pokušaj nove političke većine da vlast postavi što šire, a samim tim se to odnosi i na sudstvo.

"Ipak, na sudstvu je da odolijeva takvom uticaju i očuva nezavisnost i integritet", poručila je Simonović u intervjuu agenciji MINA.

Na pitanje da li je nakon promjene vlasti 30. avgusta 2020. godine eventualni politički uticaj na pravosuđe manji ili veći, ona je odgovorila da to nije moguće izmjeriti.

"Evidentno je da se nijedna vlast ne libi pokušaja uticaja na sudstvo, a kod nas se to najčešće dešava kroz neosnovane i često štetne napade na sudstvo i sudije", rekla je Simonović.

Upitana da li su političke partije u Crnoj Gori sklone tome da vrše politički uticaj na pravosuđe, ona je kazala da misli da su sklone takvim pokušajima.

"Srećom, ti pokušaji se ne završavaju uspjehom, pa se pribjegava neargumentovanoj kritici i napadima", navela je Simonović.

Kako je kazala, zabrinjava to što ti napadi obično prolaze bez odgovarajuće sankcije, a što pokazuje da sudstvo, kao ni sudije, ne uživaju adekvatnu zaštitu u crnogorskom društvu.

"Zajedno sa Građanskom alijansom već deset godina, u skladu sa mjerama iz dva akciona plana, radimo anonimne ankete građana i sudija", kazala je Simonović.

Ona je dodala da će ovogodišnji rezultati, nakon obrade, biti prezentovani crnogorskoj javnosti.

"Pošto sam imala uvid u te ankete, sudije koje su anonimno anketirane smatraju da ima političkog uticaja, ali na Sudski savjet", navela je Simonović.

Na pitanje kakve posljedice bi mogle nastati zbog nečije želje ili pokušaja da u pravosudnim institucijama bude više partijskih kadrova nego dokazanih profesionalaca, Simonović je odgovorila da bi one uvijek i bez izuzetka bile štetne.

Partijskim kadrovima, kako je istakla, nema mjesta u pravosuđu, jer se time narušavaju osnovna načela na kojima pravosuđe počiva – nezavisnost, nepristrasnost, objektivnost i integritet.

"Sudije ne smiju biti članovi nijedne političke partije, to propisuju Etički kodeks sudija i standardi ponašanja sudija u mišljenju Konsultativnog vijeća evropskih sudija, tako da u sudovima nema ili ne bi smjelo biti partijskih kadrova", navela je Simonović.

Ona je citirala kralja Nikolu I Petrovića koji je, prilikom usvajanja Opšteg imovinskog zakonika, rekao "da od svih vlasti, a naročito sudija, najstrože zahtijeva da u primjeni zakonskih određenja ne gledaju ni ko je ko, ni ko se kako zove, ni kog je roda ni plemena, ni koji položaj zauzima, ni kojim se krstom krsti ili ne krsti".

Simonović je kazala da su u toj rečenici sadržana načela nezavisnosti, nepristrasnosti, zakonitosti i sudijskog integriteta.

"Što se tiče crnogorskih sudija, koji se bave tom časnom i uzvišenom profesijom, mogu zasigurno reći da su se rukovodile tim riječima", navela je Simonović.

Kako je rekla, crnogorske sudije su nezavisne, prvenstveno sa individualnog aspekta, a ustavna i zakonska rješenja su tu da pravno regulišu pitanja nezavisnosti, samostalnosti i nepristrasnosti.

Sudijska funkcija je, prema riječima Simonović, uzvišeno i časno zanimanje, i kao takvo na adekvatan način prepoznato i uvažavano u demokratkim sistemima.

Ona je poručila da društvo mora imati adekvatan odnos prema sudiji, a sudija prema društvu.

"Velikan njemačke pravne dokrine Rudolf Fon Jering je rekao: "Sudije u sebi moraju imati dvije vrste pretpostavke: nužno znanje i moralni karakter. Znanje je moguće silom postići, karakter nije - nema ustanove koja bi onemogućila sudijinu pristrasnost"", navela je Simonović.

Prema tome, kako je kazala, sudija je nezavistan onoliko koliko on želi da bude, i u odnosu na stranke u postupku i u odnosu na društvo u cjelini.

Simonović je poručila da sve institucije i vlasti, bilo nacionalne ili međunarodne, moraju poštovati, štititi i braniti sudsku nezavisnost.

Tu se, kako je kazala, ogleda i uloga Sudskog savjeta, koji je po Ustavu obavezan da štiti i obezbjeđuje nezavisnost i samostalnost sudova i sudija.

Simonović je dodala da je ta njegova obaveza propisana i Zakonom o Sudskom savjetu i sudijama i odredbama Etičkog kodeksa sudija, koji je donesen na osnovu principa iz Bangalora i relevantnih međunarodnih standarda.

"Međutim, cijeneći i posljednja dešavanja u drżavi, Sudski savjet ne štiti crnogorske sudije, i pored ukazivanja Evropskog udruženja sudija, Evropskog udruženja sudija i tužilaca za demokratiju i slobode i Biroa Konsultativnog vijeća evropskih sudija", kazala je Simonović.

Ona je rekla da je, shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, zatražila od Sudskog savjeta da joj dostave sve odluke, dopise i obavještenja gdje je Savjet zaštitio nezavisnost sudstva i crnogorskih sudija pojedínačno.

"To mi još nije dostavljeno. Da li je razlog neposjedovanje te ìnformacije ili nešto drugo, ne znam", dodala je Simonović.

Ona je ukazala da su Vrhovni sud, Ustavni sud i Vrhovno državno tužilašvo u v.d. stanju.

"Kome to odgovara ne znam, znam da to ne odgovara građanima Crne Gore, kao nosiocima suvereniteta, kao ni sudstvu ni tužilaštvu", rekla je Simonović.

Kako je kazala, u sklopu nedavnih dešavanja, i stručna i laička javnost postavile su pitanje legitimiteta ovakvog sastava Sudskog savjeta.

Simonović je podsjetila da je 2. jula 2018. godine istekao mandat članovima Sudskog savjeta iz reda uglednih pravníka.

Njima je, kako je dodala, produžen mandat Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu.

"Ovdje se u javnosti postavlja pitanje da li se zakonom može mijenjati Ustav? Odgovor vam se sam nameće", navela je Simonović.

Kako je ukazala, da bi neko postao dobar sudija i kao takav napredovao potrebno je dosta odricanja, usavršavanja i ogromnog truda.

Simonović je rekla da sudije rade u uslovima koji su neprimjereni u savremenom svijetu, da završavaju predmete nauštrb svog slobodnog vremena, noseći ih kući.

"Kada uzmemo u obzir i činjenicu da su u posljednje dvije godine razriješene sudije na nedostojanstven, neustavan i nezakonit način, i da sada u crnogorskim sudovima nedostaje petina sudija, sami izvedite zaključak ima li ili nema političkog uticaja na organ koji treba da brani nezavisnost crnogorskog sudstva", navela je Simonović.

Sve to, kako je kazala, izazvalo je nesagledive posljedice, prvenstveno po građane Crne Gore, kojima je prekršeno pravo na suđenje u razumnom roku, ali i po državu.

Simonović je rekla da je Evropska komisija (EK) u Izvještaju o napretku Crne Gore decidno navela da je tumačenje zakonskih uslova za penzionisanje sudija sporno, jer se odstupilo od opštih odredbi Zakona o radu.

"I gdje su crnogorske sudije redovnih sudova diskriminisane, kako u odnosu na sudije Ustavnog suda, na koje se primjenjuju ista ustavna i zakonska rješenja, tako i u odnosu na ostale građane", dodala je Simonović.

U tom pravcu je, kako je rekla, bila i nedavna izjava ambasadorke Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Oane Kristine Pope.

"Čija izjava, kao i mišljenje EK, ukazuje da je, između ostalog, problem nezakonitog razrješenja funkcije sudija jedna od prepreka na putu Crne Gore na putu ka EU", navela je Simonović.

Kako je dodala, Poljska i Mađarska su, budući da nijesu ispunile demokratske standarde po pitanju nezavisnosti pravosuđa, ostale bez velike podrške, i to Poljska od 75 milijardi eura, a Mađarska 12 milijardi eura iz razvojnih fondova namijenjenih tim državama.

"Zapitajte se koliko će sve to koštati Crnu Goru", navela je Simonović.

Kako je dodala, EK je 2019. godine u Izvještaju navela da je Crna Gora ostvarila nepredak, prvenstveno zahvaljujući crnogorskim sudovima i njihovoj efikasnosti završavanja starih predmeta.

Simonović je istakla da crnogorske sudije i dalje rade sa velikim entuzijazmom i iscrpnim radom da bi u rokovima završili ogroman broj predmeta, o čemu govori i statistika iz godišnjih izvještaja sudova.

Na pitanje da li atmosfera u kojoj se vrši izbor utiče na zainteresovanost pravnika koji su dokazani u struci da se prijavljuju na konkurse, ona je odgovorila potvrdno.

"Atomosfera u kojoj se vrši izbor članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, a cijeneći sve ranije što se dešavalo, i te kako će da utiče na zainteresovanost za prijavu na konkurs", navela je Simonović.

Ona je podsjetila da bivši sudija suda u Strazburu, ugledni profesor Univerziteta Crne Gore i vrsni poznavalac ljudskih prava, Nebojša Vučinić, nije izabran za člana Sudskog savjeta iz uglednih pravnika.

"Zaključak izvucite sami", dodala je Simonović.

( Mina )