Pozvao ih da odole iskušenju da ubiju

Putinov saveznik je pohvalio patriotizam bivših osuđenika i podijelio im savjete za ponašanje u civilnom životu

31110 pregleda5 komentar(a)
Osnivač Vagnera je pod sankcijama Zapada, Foto: Rojters

Jevgenij Prigožin, osnivač najmoćnije ruske plaćeničke grupe, oprostio se juče od bivših osuđenika kojima su istekli ugovori u Ukrajini i pozvao ih da odole iskušenju da ubiju kada se vrate u civilni život.

Vagner grupa, koju su prvobitno činili veterani ruskih oružanih snaga prekaljeni u borbi, učestvuje u sukobima u Libiji, Siriji, Centralnoafričkoj Republici i Maliju, kao i u Ukrajini.

Nakon što je predsjednik Vladimir Putin poslao trupe u Ukrajinu 24. februara, Prigožin je izašao iz sjenke i regrutovao hiljade muškaraca iz zatvora, nudeći im šansu da budu oslobođeni ako se uključe u neke od najopasnijih borbi u Ukrajini.

Prigožin, kojem su zapadne države uvele sankcije zbog uloge u Vagneru, prikazan je na snimku državne agencije RIA kako se rukuje sa prvom grupom osuđenika koji su oslobođeni nakon šest mjeseci na ratištu, prenio je Rojters.

”Nemojte da pijete previše, ne drogirajte se, ne silujte žene - seks samo iz ljubavi ili za novac, kako kažu,” rekao je Prigožin bivšim osuđenicima, koji su se smijali. “Policija bi trebalo da se s poštovanjem odnosi prema vama.”

”Naučili ste puno - prije svega: kako da ubijete neprijatelja,” rekao im je Prigožin u autobusu. “Zaista ne želim da vježbate tu vještinu na zabranjenoj teritoriji ... Ako ponovo poželite da ubijete neprijatelja, vratite se.”

Bivši zatvorenici su prebačeni letjelicom sa nepoznate lokacije u, kako je navela RIA, južnoj ruskoj Krasnodarskoj oblasti.

Sa sahrane pripadnika Vagnera koji je poginuo u Ukrajini foto: Reuters

Prigožin (61), koga ponekad nazivaju “Putinov kuvar” zbog velikog ketering biznisa je najmoćniji u grupi Putinovih saveznika koji sada kontrolišu ono što su u suštini privatne armije koje regrutuju vrhunske vojne oficire, bivše špijune i osuđenike, piše Rojters.

Vagnerov moto je: “Krv, čast, domovina, hrabrost”.

Bivši osuđenici koji su preživjeli odlikovani su medaljama za hrabrost, rekao je Prigožin.

SAD predstavljaju Prigožina kao oligarha i kaznile su ga zbog pokušaja miješanja u američke izbore i zbog širenja ruskih dezinformacija širom svijeta. Prigožin, koji je proveo devet godina u zatvoru u sovjetsko doba zbog pljačke i drugih krivičnih djela, prije ulaska u biznis tokom 1990-ih, prošle godine je priznao miješanje u američke izbore i prvi put priznao ulogu u osnivanju Vagnera.

”Zapamtite da vam je život dao ovu šansu: niste izbjegli čast, nijeste zabrljali: branili ste domovinu, svi ste bili spremni da poginete u ovih posljednjih 180 dana,” rekao je Prigožin osuđenicima.

”Sada moramo da se kontrolišemo.”

“Kriminalac godine”

Prigožin je osoba koja je najviše doprinijela razvoju organizovanog kriminala i korupcije u prethodnoj godini, ocijenio je prošle nedjelje žiri međunarodne novinarske mreže Projekat za izvještavanje o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP).

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, neke od najžešćih bitaka Kremlja vodila je privatna vojska čiji su redovi puni osuđenih prestupnika. Prigožin je ove godine možda i najupadljiviji predstavnik svega najmračnijeg u svojoj otadžbini. U mješavini prljavog novca i brutalnog nasilja, podrugljivog cinizma i nekažnjivosti, Prigožin predstavlja oličenje zlonamjerne korupcije koju sponzoriše država. Zbog toga je Prigožina - u vrijeme dok njegovi plaćenici siju smrt u još jednom ukrajinskom gradu - žiri OCCRP-a izabrao za osobu koja je najviše doprinijela razvoju kriminala i korupcije u 2022. godini, navedeno je u obrazloženju.

Ovu titulu Prigožin je zaslužio svojim neumornim naporima da “proširi zlobni i koruptivni domet Rusije, da krade za Vladimira Putina i da kazni one koji pruže otpor”, kazao je urednik OCCRP-a Dru Saliven.

Mnogi od prethodnih “osoba godine” u izboru OCCRP-a su bili državni lideri - prošlogodišnja titula je pripala predsjedniku Bjelorusije Aleksandru Lukašenku. Neslavna titula je 2019. pripala premijeru Malte Džozefu Muskatu, a 2015. premijeru Crne Gore Milu Đukanoviću.