Izbori u svijetu će oblikovati ishod rata u Ukrajini
Američke, ruske i ukrajinske predsjedničke trke 2024. mogle bi biti jednako važne kao i događaji na ratištu
Konvencionalna mudrost glasi da se ratovi okončavaju pregovorima. Međutim, oni se često završe ili zamrznu na biralištima. Tu je okončan američki rat u Vijetnamu, kao i francuski rat u Alžiru, i upravo je porazom Slobodana Miloševića na izborima 2000. zaista došao kraj ratovima u bivšoj Jugoslaviji.
Danas, rat u Ukrajini se dešava u sjenci važnih izbora zakazanih za 2024. Izbori u Rusiji, Ukrajini, na Tajvanu i u Sjedinjenim Američkim Državama biće ključni za oblikovanje vođenja rata 2023. Ishod tih izbora bi mogao definisati oblik sljedećeg međunarodnog poretka.
U martu 2024. biće održani predsjednički izbori u Rusiji i Ukrajini. Teško je zamisliti da Vladimir Putin izgubi izbore koji su organizovani iz jednog jedinog razloga - da on na njima pobijedi. Međutim, opterećen neuspješnom “specijalnom operacijom”, on i te kako ima razloga da brine da će se u slučaju vojnog poraza, ili sukoba zamrznutog na njegovu štetu, suočiti sa protivljenjem ne samo šačice liberala koji su ostali u zemlji, nego i mobilisane i vjerodostojne nacionalističke desnice.
To se nije desilo tokom njegove vladavine duže od dvije decenije, ali bi izborna kampanja u kombinaciji sa neuspjesima na frontu mogla pokrenuti antiputinovski momenat koji Evropljani i Amerikanci odavno čekaju - iako je malo vjerovatno da bi to bio momenat slobode Rusije.
Ukrajinski izbori će takođe imati dubok uticaj na strateške odluke predsjednika Volodimira Zelenskog 2023. Oni će mu onemogućiti da prihvati bilo kakav teritorijalni kompromis, iz straha da ne izgubi izbore. Odgađanje glasanja nije opcija.
Međutim, sprovođenje izbora u vrijeme rata, kada je većina stanovništva u egzilu ili interno raseljena, biće ogroman logistički izazov za Zelenskog. Organizovanje slobodnih i fer izbora biće od presudnog značaja za jačanje imidža Ukrajine kao demokratskog Davida koji se bori protiv autokratskog ruskog Golijata.
U izbornom koktelu naredne godine, predsjednički izbori na Tajvanu bi takođe mogli postati faktor koji će uticati na dinamiku rusko-ukrajinskog rata. Strah od pobjede nacionalista na njima mogao bi uticati na kinesku strategiju “ujedinjenja”. Još nije poznato koju je lekciju predsjednik Si Đinping naučio iz ruske invazije. Zaključio je da je Putin pogriješio što je započeo rat ili da ga je počeo prekasno?
Izbori u vrijeme rata, kada je većina stanovništva u egzilu ili interno raseljena, biće ogroman izazov za Volodimira Zelenskog
Potreba da drži Amerikance podalje mogla bi takođe ubijediti kinesku vladu, već poniženu neuspjehom da se izbori sa pandemijom kovida-19, da poveća podršku Moskvi u nadi da će zadržati SAD zaglavljene u evropskom sukobu.
Američki predsjednički izbori i, u puno manjoj mjeri, izbori za evropski parlament, takođe će imati direktni uticaj na vođenje rata. Predsjednički izbori u SAD mogli bi biti presudniji za ishod rata od bilo koje vojne operacije na terenu. Ukrajinci se ne mogu oduprijeti Putinovoj ubilačkoj mašineriji ako Amerikanci i Evropljani odluče da smanje značajnu vojnu i finansijsku podršku.
U tom smislu, Ukrajinci imaju razlog da strahuju od poraza demokrata na predsjedničkim izborima, jer bi podrška SAD njihovim ratnim naporima mogla da omekša zavisno od toga koji republikanac pobijedi. I za demokrate i njihove evropske saveznike, uspjeh Putina u Donbasu ili dikretna uključenost NATO u ratu mogli bi dramatično uticati na to ko će biti sljedeći predsjednik SAD i ko će biti izabran za Evropski parlament.
Ukrajinci se ne mogu oduprijeti Putinovoj ubilačkoj mašineriji ako Amerikanci i Evropljani odluče da smanje značajnu vojnu i finansijsku podršku
Ruski uspjeh na frontu ili veliko angažovanje NATO u sukobu mogli bi pomjeriti ravnotežu snaga ka republikancima na američkim predsjedničkim izborima. Posljednje što je demokratama i njihovim evropskim saveznicima potrebno je da birači okrive Bijelu kuću za izazivanje trećeg svjetskog rata. Da bi Džo Bajden i njegovi evropski saveznici pobijedili na izborima, od ključnog značaja je da Ukrajinci i dalje pobjeđuju na bojnom polju.
Znamo kako su ekonomska međuzavisnost i proliferacija nuklearnog oružja promijenili prirodu modernog rata. Ono čega još nismo svjesni je kako bi predstojeća serija izbora mogla takođe promijeniti prirodu rata u Ukrajini, posebno u trenutku globalne hiperpolarizacije.
Poruka? Za pobjedu u ratovima u 21. vijeku, nije uvijek dovoljno imati nadmoć na bojnom polju. Takođe morate pobijediti na izborima, i ne samo u svojoj zemlji.
Autor je predsjednik Centra za liberalne studije u Sofiji. Članak je preuzet iz “Fajnenšl tajmsa”
Priredila: A. Šofranac
( Ivan Krastev )