Pejaković: Ova godina će biti izazovna za banke u Crnoj Gori
"Velika količina promjena učinila je firme i u Crnoj Gori fleksibilnijim i pripremljenijim na tržišne promjene, što nam daje nadu da će se kvalitetno prevazići svaki izazov, ma koje prirode bio i tokom ove godine", kazao je generalni sekretar UBCG
Za banke u Crnoj Gori prošla godina je bila uspješna, ali će ova biti izazovna, jer će se recesija u razvijenim ekonomijama i regionu odraziti na broj turista, nivo investicija i prihode klijenata, smatraju u Udruženju banaka (UBCG).
Generalni sekretar UBCG, Bratislav Pejaković, kazao je agenciji Mina-business da je stanje u bankarskom sektoru Crne Gore kvalitetno sa aspekta međunarodnih pokazatelja poslovanja i rasta aktive i prihoda banaka. Bankarski sistem, prema njegovim riječima, može kvalitetno odgovoriti izazovima i adekvatno pratiti potrebe klijenata.
"Bilansna suma od 6,15 milijardi eura, iznos ukupnog kapitala banaka od 629 miliona eura i nivo plasmana od 3,68 milijardi eura ukazuju na istorijske maksimume", naveo je Pejaković.
On je dodao da su, uz poštovanje standarda struke, banke prepoznavale klijente sa održivim potencijalom, adekvatno ih pratile, a time "utabale stazu" za pozitivno poslovanje. On smatra i da je prirodno da se za jači rast priželjkuju optimalni makroekonomski i politički trendovi.
"Kao država, koja je mala po površini i broju stanovnika, trpimo negativne efekte spoljnih uticaja - ekonomskih, finansijskih i zdrastvenih. Međutim, treba raditi na ambijentu za optimizaciju uslova poslovanja, upodobljavanju strukturiranosti privrede potrebama društva, stimulisanju stranih investicija, učenju iz pozitivnih primjera i produktivnosti", saopštio je Pejaković.
On je poručio da sve to utiče na prepoznavanje uslova za kvalitetnije iskorake poslovanja.
Pejaković je podsjetio da su sistemski u skladu sa harmonizacijom propisa sa EU, osnovani Fond za zaštitu depozita, a od ove godine i Sanacioni, kao siguronosni baferi, koje sredstvima pune komercijalne banke i daju dodatnu sigurnost klijentima.
On je naveo da je Centralna banka (CBCG) još tokom pandemije preventivno djelovala za slučaj hitne podrške likvidnosti bankarskog sektora i obezbijedila 100 miliona eura kod Banke za međunarodna poravnanja iz Bazela, a bilateralno sa Evropskom centralnom bankom (ECB) repo liniju otkupa dugovanja u iznosu do 250 miliona eura u slučaju nepredvidljivih okolnosti.
Pejaković smatra da su rezultati poslovanja banaka posljedica dobro koncipiranih reakcija bankarskog sistema na probleme klijenata prethodnih godina. Ti rezultati bi, prema njegovim riječima, bili kvalitetniji da nije bilo globalne ekonomske krize prouzrokovane ratom u Ukrajini, a koja se nastavila na pandemiju koronavirusa.
On je rekao da su komercijalne banke od juna 2020. do januara prošle godine, u skladu sa usvojenim mjerama olakšica klijenatima sa finansijskim poteškoćama u vraćanju odobrenih zajmova, restrukturirale kredite vrijedne oko 320 miliona eura.
"Omogućena su restrukturiranja kredita građanima kojima je, kao posljedica negativnog uticaja pandemije, prestao radni odnos, smanjena zarada više od deset odsto ili im nije isplaćena neto zarada više od tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva za restrukturiranje", naveo je Pejaković.
On je dodao da je kvalitetno finansirana priprema turističke sezone, uz tekuće finansiranje ostalih klijenata, pa se proširila lepeza usluga na investiciono bankarstvo.
"Realizovana su dva zahtjevna moratorijuma tokom pandemije, obavezni i u skladu sa procjenama banaka, rađeno u saradnji sa CBCG, a naglasio bih i saradnju države sa bankama u podržavanju turističke privrede", rekao je Pejaković.
On je kazao da se na takozvane manje privredne sisteme jače odražavaju eksterni uticaji.
"Globalna kriza 2007. godine, pa pandemijske godine koronakrize, nemila ratna dešavanja, poremećeni lanci snabdjevanja, neuobičajeni poremećaji međunarodne i ponude i tražnje, kao i udari posljedične inflacije koju upravo preživljavamo, utiču negativno. Usporavanje ekonomskih aktivnosti u značajnim ekonomijama sa kojima naša privreda sarađuje, odražava se prevashodno negativno na samu razmjenu roba, iznos i kvalitet investicija", objasnio je Pejaković.
On je podsjetio na pravilo da se u kriznim vremenima ekonomije zatvaraju i okreću više domaćem tržištu, smanjenju troškova, a posljedično i smanjenju prekograničnih investicija.
"Nezapamćena inflacija na globalnom nivou izazvala je reakaciju centralnih banaka koje su povećale osnovne kamatne stope, što se odražava na obračunske kamatne stope kao što je EURIBOR, što se opet negativno odražava na otplatu kredita sa varijabilnom kamatnom stopom i utiče na standard kako preduzeća, tako i stanovništva", rekao je Pejaković.
On je naveo da su ukupni plasmani stanovništvu na kraju novembra iznosili 1,55 milijardi eura, što je rast u odnosu na isti period prošle godine od oko 118 miliona.
"Ukupni plasmani privrednim društvima ili nefinansijskom sektoru na kraju novembra iznosili su 1,26 milijardi eura ili oko 112 miliona više nego u istom periodu 2021. godine. Podaci iz kreditnog registra CBCG pokazuju da su građani najviše uzimali gotovinske, nenamjenske kredite, za kojima slijede oni za kupovinu stanova i adaptaciju, kao i za refinansiranje obaveza prema drugim bankama", precizirao je Pejaković.
Prema raspoloživim podacima, ukupna prosječna nominalna kamatna stopa kod građana iznosila je 7,55 odsto za gotovinske kredite, za kupovinu stana i adaptaciju 4,4 odsto, dok je za refinansiranje obaveza prema drugim bankama bila 5,09 odsto.
"Kada je riječ o prosječnoj efektivnoj kamati, u koju je uključen i iznos naknada i provizija koje banka obračunava klijentu u postupku odobravanja pozajmice, ona je za gotovinske kredite iznosila 8,42 odsto, stambene 4,81 odsto, a refinansirajuće 5,67 odsto. Prosječna nominalna kamatna stopa na nivou sektora građana za ukupne novoodobrene kredite iznosila je 6,7 odsto, dok je prosječna efektivno bila 7,4 odsto", saopštio je Pejaković.
On smatra da korekcija prezentovanih kamata od jula do novembra prošle godine može biti u dijelu kredita sa varijabilnim kamatnim stopama i novih zaduženja.
"Međutim, kada pričamo o plasmanima prema preduzećima, treba kazati da je tokom godine bilo značajnih plasmana ispod tri odsto na godišnjem nivou za najbolje klijente, dok na na nivou sistema prosječna efektivna stopa za pravna lica se kreće oko 5,85 odsto na godišnjem nivou", saopštio je Pejaković.
On je kazao da su kamatne stope u najvećem dijelu odraz preuzetog rizika plasmana i cijene izvora sredstava.
"Neozbiljno je upoređivati kamatne stope u ekonomski najrazvijenim zemljama na svjetskom nivou, kao što su Luksemburg, Švajcarska ili Njemačka, i aktivne kamatne stope u Crnoj Gori. Niti imamo nivo razvijenosti privrede, ni zaokruženu infrastrukturu, ni radne navike, ni produktivnost, ni pravno uređeni sistem naplate potraživanja ili zaštite povjerioca", rekao je Pejaković.
On je dodao da prosječno sudski utuženi spor u naplati potraživanja banaka traje oko 2,5 godine uz period do utuženja, a prosječna ročnost ide do tri godine.
"Broj od skoro 20 hiljada blokiranih preduzeća uz vrijednost blokiranih sredstava od oko milijardu eura ukazuje da ambijent nije baš optimalan za poslovanje, što znači povećani rizik, a time i veće kamatne stope od možda očekivanih za lokalne komentatore", naveo je Pejaković.
Svjedoci smo, prema njegovim riječima, da pored svih negativnih uticaja, postoji zanemarljiv rast kamatnih stopa u plasmanima banaka, pogotovo u poređenju sa rastom cijena za osnovne životne namirnice ili gorivo.
"Prosječna kamatna stopa u plasmanima banaka je oko šest odsto na godišnjem nivou, a inflacija u odnosu na isti period prošle godine je već 18 odsto. Očigledno je da banke, ipak, treba pohvaliti, a ne tumačenjem loših dužnika kritikovati po svaku cijenu ili prevaljivati krivicu sopstvene neefikasnosti na nekog drugog", kazao je Pejaković.
On je rekao da postoje neke banake u sistemu kod kojih je evidentiran rast naknada, iz operativnih razloga i u skladu sa strategijama poslovanja uz dvomjesečno pravovremeno obavještenje regulatora i klijenata.
Pejaković je poručio da će od cijene izvora sredstava i procjene rizika zavisiti i nivo kamatnih stopa i naredne godine.
On je saopštio da je na kraju novembra stanje depozita na nivou sistema bilo 5,07 milijardi eura, a na kraju novembra 2021. godine 4,18 milijardi
"Raspoloživi podatak iz CBCG kao nezavisnog supervizora ukazuje da je likvidonosna aktiva banaka iznosila 1,93 milijardi i u odnosu na isti period 2021. godine bila veća 36,7 odsto, što je odraz povjerenja u bankarski sistem i dobro postavljenih nivoa pasivnih kamatnih stopa", kazao je Pejaković.
On smatra da kamatna stopa na depozite od 2,5 odsto na godišnjem nivou nije niska, a da konstantan rast depozitne baze ukazuje da je ponuda dobro izbalansirana sa tržištem.
Pejaković je ocijenio da je interesovanje domaćih banaka za obezbjeđivanje nedostajućih sedstava države u skladu sa potencijalom i mogućnostima.
"U regulatornom smislu, izloženost banaka prema državi tretira se kao bezrizična, i to sa stanovišta kreditnog rizika, limita izloženosti, kao i potreba za kapitalom. Sa druge strane, izloženost u dijelu emitovanih obveznica se posmatra u kontekstu rezervi likvidnosti, a u smislu njihove utrživosti, kao i uticaja na kapitalnu poziciju banaka u kontekstu razlike u nabavnoj i tržišnoj cijeni, odnosno nerealizovanih dobitaka i gubitaka", saopštio je Pejaković.
On je naveo da je izloženost crnogorskih banaka prema državi preko 900 miliona eura, iskazano kroz dug po osnovu državnih obveznica i direktnog kreditiranja Vlade i javnih preduzeća, ali i kredita koje kod banaka imaju penzioneri i zaposleni u javnoj upravi.
"Upravo postojeći nivo izloženosti limitira potencijal banaka u Crnoj Gori za traženo finansiranje potreba države. Različit je potencijal od banke do banke. Za veća zaduženja kako iznosom, tako i ročnošću potrebnim državi, kontaktiraju se međunarodne banke i u skladu sa procjenom rizika zemlje se formiraju cijene i ponuda", objasnio je Pejaković.
On je dodao da se domaće banke u principu frekventnije uključuju kroz kupovinu blagajničkih zapisa države preko CBCG, a svakako su dobar kanal za kontakt i komunikaciju sa spoljnim kreditorima.
Kada je riječ zaštiti građana koji imaju kredite sa varijabilnom kamatnim stopama, Pejaković je podsjetio da je bankarski sistem u Crnoj Gori već početkom prošle godine ukazao na scenario koji je za očekivati u tom pogledu
"Lično sam javno, medijski ukazao na trendove koji se očekuju, iako je bilo komentara za preuranjenost. Već od maja imamo značajnije interesovanje klijenata za adekvatno postavljanje prema tom problemu, tako da se i prije sugestije CBCG u komercijalnim bankama radilo sa klijentima koji su se zadužili uz varijabilnu kamatnu stopu. Međutim, kada su pare u pitanju lakše je prozivati nekog drugog", naveo je Pejaković.
On je podsjetio na ličnu odgovornost, informisanost i adekvatnost reakcije svakog klijenta, jer oni sami upravljaju svojim sredstvima.
"Kada su uspješni, to je lični uspjeh, a u suprotnom se traži krivac", poručio je Pejaković.
On je dodao da bankar treba da ukaže na posljedice određenih postupaka, kod valjanosti potencijala uzimanja kredita u pogledu iznosa i tražene ročnosti, a zatim i odabira zaduženja pod fiksnom ili varijabilnom kamatnom stopom.
"Ne treba zaboraviti da su dužnici pod varijabilnim kamatnim stopama bili favorizovani u odnosu na druge duže od 11 godina, gdje nije bilo opterećenja kamatne stope dodatnim varijabilnim obračunima, jer je Evropska centralna banka držala osnovnu kamatnu stopu ispod nule", saopštio je Pejaković.
On je kazao da su bankari iz eurozone očekivali prošle godine prosječnu stopu inflacije od 8,4 odsto, a ove 6,3 odsto, dok se osjetnije usporavanje, na 3,4 odsto, odnosno 2,4 odsto, predviđa za 2024. i 2025. godinu.
"Time je rizik od kašnjenja otplate kredita sa varijabilnom kamatnom stopom evidentan i tokom ove godine, što se direktno odražava na nivo loših kredita i rezervacije banaka. To opet utiče na raspoloživost sredstava za plasmane. Inflacija vrši pritisak i na povećanje plata i troškova, a upitna je realnost, prostor uvećanja prihoda u postojećim uslovima, gdje kao posledicu možemo imati smanjenu likvidnost, bježanje u sivu zonu poslovanja i kašnjenja otplate obaveza, ali i rast cijena zaduženja", saopštio je Pejaković.
On je dodao da je za pad inflacije, sigurnost lanaca snabdijevanja i investicije potrebna politička i ekonomska stabilnosti, predvidljivost i definisanosti strategija.
"Nadamo se da se izazovi sa kojim su se suočavale firme prethodnih godina, neće usložnjavati već smirivati. Velika količina promjena učinila je firme i u Crnoj Gori fleksibilnijim i pripremljenijim na tržišne promjene, što nam daje nadu da će se kvalitetno prevazići svaki izazov, ma koje prirode bio i tokom ove godine", zaključio je Pejaković.
( MINA business )