INTERVJU Milanović: Fali tužilaca, odolijevamo medijskom pritisku

Tužioci podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva tokom 2022. godine podnijeli su 469 optužnih predloga i 60 optužnica, a najčeće za krivična djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, kao i za krivična djela protiv imovine i protiv bezbjednosti javnog saobraćaja.

To je u intervjuu Vijestima kazao rukovodilac ODT Podgorica, državni tužilac Duško Milanović.

On je istakao i da, u proteklih nešto više od pola godine, koliko je na čelu tog tužilaštva, nije uočio da je neko od njegovih saradnika kršio zakon, i da bi, ukoliko bi to utvrdio, sigurno protiv tužilaca inicirao odgovarajući postupak.

Sredinom 2022. godine imenovani ste za rukovodioca najvećeg osnovnog tužilaštva u državi. Kakvo ste stanje zatekli?

Prije mog dolaska na mjesto rukovodioca ODT Podgorica, odnosno od 25. aprila 2019. pa do 30. maja 2022. godine, ODT u Pogdorici je bilo u v.d. stanju, što nije dobro za bilo koji državni organ, pa ni za Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, koje je u 2021. godini imalo priliv od 4.358 predmeta, a u 2022. godini priliv od 4.367 predmeta.

Da li je ODT u svakom smislu - kadrovski, prostorno, stručno...spremno da odgovori na sve zadatke koji se pred Vas i Vaše kolege postave ili imate problema sa manjkom tužilaca i saradnika, kancelarijama i “slabim karikama”, odnosno tužiocima sa manjkom znanja i rezultata?

Poteškoće u radu uslovljene su smanjenjem broja državnih tužilaca, od kojih je, od mog dolaska do sada, pet napredovalo u Više državno tužilaštvo u Podgorici, dva su upućena u Specijalno državno tužilaštvo, jedan u Osnovno državno tužilaštvo u Plavu i jedan u Sekretarijat Tužilačkog savjeta... Dodatni problem je što je popunjavanje upražnjenih mjesta za državne tužioce usložnjeno, jer kandidati za državne tužioce moraju da prođu obuku od 18 mjeseci koja je odnedavno započeta. Zbog toga je broj državnih tužilaca u ovom tužilaštvu u drugoj polovini godine bio u prosjeku od 14, iako je po sistematizaciji njih 24, što je nedovoljno, imajući u vidu priliv predmeta i zaostatak iz ranijih godina.

Koliko ste zatekli predmeta u izviđaju? Koliko od njih ih je formirano prije više od godinu? Koliko su optužnica i optužnih predloga podigli tužioci ODT Podgorica u 2022. godini i za koja djela najčešće?

Zatekao sam 1.446 nezavršenih predmeta iz ranijih godina, ne računajući predmete po nepoznatim učiniocima. Od mog dolaska je, od tih predmeta, riješeno 453, pored značajnog broja završenih predmeta iz tekuće godine, čime smatram da je postignut zavidan rezultat. Napominjem da je što se tiče istraga, samo u 2022. godini otvoreno 70 istraga, od kojih je završena 51. Podnijeto je 469 optužnih predloga i 60 optužnica, a najčeće za krivična djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, kao i za krivična djela protiv imovine i krivična djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja.

U koliko predmeta je, tokom 2022. godine, ocijenjeno da nema osnova za optužbe? Da li ste počeli provjeru odbačenih prijava? Ako da, da li ste pronašli nešto što bi ukazivalo na sumnjiva postupanja kolega?

Kada su u pitanju odbačaji krivičnih prijava do sada ih je bilo 626, ukjljučujući i odbačaje prijava primjenom instituta odloženog krivičnog gonjenja, s tim što napominjem da je primjenom ovog instituta u ovoj godini, humanitarnim organizacijama i javnim ustanovama uplaćeno preko 125 hiljada eura. Pogrešna je percepcija većeg dijela laičke javnosti da su odluke Osnovnih državnih tužilaštava samim danom donošenja konačne, odnosno pravosnažne. Ukoliko su u pitanju rješenja o odbacivanju krivične prijave, ista podliježu kontroli Višeg državnog tužilaštva, a ukoliko su u pitanju optuženja, ona podliježu kontroli suda u kontradiktornom postupku i dvostepenost je obezbijeđena. Osim toga vrše se redovne kontrole od strane Višeg državnog tužilaštva u Pogdorici i Vrhovnog državnog tužilaštva. Takođe je Tužilački savjet kroz pritužbe na rad stranaka na postupanje državnih tužilaca u konkretnim predmetima vrši uvid u te predmete i pribavlja izjašnjenja kako mene kao rukovodioca, tako i postupajućeg državnog tužioca, pa smatram da je strankama obezbijeđena adekvatna pravna zaštita u slučaju da je nezadovoljna odlukom državnog tužioca. Do sada nijesam uočio da je neki državni tužilac u ODT Podgorica kršio zakon, a ukoliko bih to utvrdio sigurno bih protiv njega inicirao odgovarajući postupak.

Optuživali su Vas da ste odali podatke prikupljene mjerama tajnog nadzora u slučaju Cetinje. Šta je istina o tom predmetu? Da li je ikada utvrđeno kako su mjere dospjele u medije?

U toku trajanja oglasa za izbor rukovodioca ODT Podgorica neke strukture su pokušale putem određenih medija da me profesionalno diskredituju i diskvalifikuju, pa je u tom kontekstu neistinito navođeno da sam odao mjere tajnog nadzora kao rukovodilac ODT Cetinje, što naravno nije istina, jer prije svega nijesam bio državni tužilac koji je preduzmao radnje u tom predmetu, niti sam istim bio zadužen, a odgovorno tvrdim da mi državni tužioci, niti bilo ko od zaposlenih u ODT Cetinje te mjere nije odao, odnosno kompromitovao. Kako su mjere dospjele u medijima to ne znam i u tom pravcu ne mogu biti od pomoći.

U medijima su Vas optuživali da ste progonili sada pokojnog mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija. Tada ste i reagovali na navode, odbacujući optužbe. Kako danas gledate na te optužbe? Da li ste otkrili ko ih je i sa kojim ciljem plasirao?

Što se tiče proganjanja sada pokojnog mitropolita crnogorsko primorskog, Amfilohija, sa ove vremenske distance smatram da je dolazilo sa istih adresa i sa identičnim ciljem, a utvrđeno je takođe da je i to neistina, što su potvrdili i pravni zastupnici Mitropolije crnogorsko primorske.

Tokom 2022. godine uhapšeni su specijalni i tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu. Kako to komentarišete?

Mene su, iskreno, zatekle te vijesti, jer se radi o kolegama koje poznajem dugo godina, ali o razlozima njihovog procesuiranja sam upoznat samo iz medija i o tome nemam neka druga saznanja.

Kakvi su međuljudski odnosi u ODT Podgorica?

Radi se o najvećem tužilaštvu u Crnoj Gori, sa najvećim brojem zaposlenih, a smješteni smo u dvije odvojene zgrade. Osim da blagovremeno i profesionalno obavljaju svoje radne zadatke, od državnih tužilaca zahtijevam da poštuju Etički kodeks državnih tužilaca, a od ostalih zaposlenih da poštuju Etički kodeks državnih službenika i namještenika i do sada nije bilo kršenja tih kodeksa.

Na sjednici Tužilačkog savjeta, na kojoj ste i izabrani za rukovodioca, Vaš tadašnji rival Nikola Boričić rekao je da je njegov odnos sa bivšim v.d. VDT Draženom Burićem poremećen kada su od njega tražili određene nezakonitosti. Da li ste, kao njegov pretpostavljeni, tražili izjašnjenje na te navode i eventualno tražili procesuiranje g. Burića?

Odnos kolege Nikole Boričića sa bivšim v.d. V.D.T. Draženom Burićem ne bih posebno komentarisao, a njihova komunikacija o kojoj govorimo datira iz vremena kada ja nijesam bio rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici. Ukoliko je pak bilo nekih uticaja na rad kolege Boričića, on svakako zna postupke kako da to i formalizuje.

Stranke često ugrožavale tužioce

Da li ste Vi i tužioci u ODT Podgorica izloženi prijetnjama i od koga eventualno?

Bezbjednosti zaposlenih u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici je u proteklom periodu bila više puta ugrožena od strane stranaka, tako da smo u saradnji sa Upravom policije - Centrom bezbjednosti Podgorica, uspjeli da obezbijedimo prisustvo jednog policijskog službenika, dok smo uz pomoć Uprave za katastar i državnu imovinu uspjeli da postavimo sistem elektronskih brava na vratima tužilaštva, čime je djelimično obezbijeđena sigurnost zaposlenih. U komunikaciji smo sa ambasadom Sjedinjenih Američkih Država koja je izrazila spremnost da donira postavljanje savremene opreme (detektora, video nadzora i dr.) i time doprinese obezbjeđenju službenih prostorija ODT Podgorica, u zgradi, koju osim tužilaštva koristi i Osnovni sud u Podgorici i Sud za prekršaje u Podgorici.

Da li ima opstrukcije u radu i ako da - od koga, da li su to kolege ili opstrukcije stižu van tužilaštva i odakle?

Do sada nijesam imao bilo kakvih opstrukcija u radu, a naglasio bih i da je Tužilački savjet, u okviru svojih ustavnih ovlašćenja, u potpunosti obezbijedio samostalnost državnih tužilaca.

“Preko medija bi da diktiraju odluke”

Da li Vi i Vaše kolege u ODT Podgorica trpite pritiske? Ako da, odakle vjetrovi najčešće duvaju - koje su to adrese sa kojih se pokušava napraviti pritisak na tužioce? Da li, sa pozicije na kojoj ste, vidite da ima kolega koji su podložni uticaju i kako se protiv toga izboriti?

U odnosu na Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, u nekim slučajevima za koje je javnost ili dio javnosti zainteresovana, putem pojedinih medija se pokušava napraviti pritisak kako da se donese odluka, a dešava se i da se tužioci javno prozivaju ukoliko se donese odluka koja nekome ne odgovara. S tim u vezi, želim da istaknem da dok sam rukovodilac ODT Podgorica nikada nećemo podlegnuti niti ovom, niti bilo kojoj drugoj vrsti pritiska i sposobni smo da se izborimo protiv toga.

( Jelena Jovanović )