INTERVJU Joković: Cilj smanjenje uvoza hrane i bolje korišćenje fondova EU

Fokus Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ove godine će biti da ojača domaću proizvodnju kako bi se smanjio uvoz onih proizvoda koje Crna Gora zaista može da proizvodi bez većih problema, poput namirnica u mljekarskom i sektoru prerade mesa.

Uz to, najvažniji zadatak ministarstva biće da olakša građanima procedure za konkurisanje u okviru IPARD III programa i da novac koji Evropska unija (EU) bespovratno daje poljoprivrednici iskoriste u maksimalnoj mogućoj mjeri.

Ovo je u razgovoru “Vijestima” kazao resorni ministar i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković, koji je naveo da će inflacija prehrambenih proizvoda biti prisutna i u ovoj godina, ali da neće biti razloga za brigu kada je u pitanju redovno snabdijevanje hranom.

Joković je naveo i da je sadašnja Vlada odlučna da zaustavi nelegalnu eksploataciju šljunka iz korita rijeka i tvrdi da je više neće biti.

On je kazao da je Agrobudžet za ovu godinu jedna od najvažnijih tema kojima se bave, te da nakon što je usvojen državni budžet pristupaju njegovom preciznom definisanju.

”Brzo ćemo izaći sa preciznim i potpuno transparentnim pregledom Agrobudžeta”, rekao je Joković, upitan koliko će Agrobudžet iznositi, te da li smatra da je ta suma dovoljna za razvoj poljoprivrede.

IPARD III program unaprijediće poljoprivrednu proizvodnju

Govoreći o rezultatima u periodu dok je na čelu ministarstva, Joković je istakao to što će u okviru IPARD III programa poljoprivrednim proizvođačima u Crnoj Gori biti na raspolaganju 63 miliona bespovratnog novca EU do 2027. godine.

”Na taj način unaprijediće se poljoprivredna proizvodnja u Crnoj Gori, povećati konkurentnost i kvalitet poljoprivrednih proizvoda, kako na domaćem tako i na inostranom tržištu. Takođe prioritet je i postepeno usklađivanje sa pravilima EU, standardima, politikama i praksama u pogledu pridruživanja EU, koji će se postići kroz ekonomski, socijalni i teritorijalni razvoj u pogledu pametnog, održivog i inkluzivnog rasta kroz razvoj fizičkoj kapitala i kapaciteta poljoprivrednih proizvođača, kao i kroz diverzifikaciju i razvoj ekonomskih aktivnosti i poboljšanje kvaliteta života u ruralnim sredinama”, rekao je Joković.

Poljoprivrednici se za novi program mogu prijaviti od 2024. godine, s obzirom da se raspoloživi novac iz IPARD II programa može koristiti do kraja 2023. godine. Za IPARD II država je od EU dobila 52 miliona, ali zbog brojnih administrativnih prepreka višemilionska suma tog novca nije iskorišćena.

Na pitanje šta je konkretno preuzeo od dolaska na funkciju ministra da novac iz IPARD fonda ne propada, Joković je odgovorio da zajedno sa Vladom rade na formiranju kreditno-garantne linije /fonda, kako bi olakšali proizvođačima da lakše investiraju i unaprijede svoje proizvodne kapacitete.

”To je jedan od važnijih zadataka koji imamo - da olakšamo građanima procedure za konkurisanje i da novac koji nam je na raspolaganju iskoristimo u maksimalnoj mogućoj mjeri. Više je mehanizama koje osmišljavamo a koji treba da vode ka tom cilju, a evo ovdje da izdvojim jedan za koji lično smatram da bi bio najkorisniji. Budući da prepoznajemo da je najveća prepreka za povlačenje novca početni kapital koji poljoprivredni proizvođači moraju da obezbijede za planirane investicije, Ministarstvo poljoprivrede i Vlada rade na modelu formiranja kreditno-garantne linije/fonda, kako bi olakšali našim proizvođačima da lakše investiraju i unaprijede svoje proizvodne kapacitete. Takođe, jedan od modela pomoći jeste i stvoreni zakonski osnov za oslobađanje PDV-a za pojedince koji su korisnici IPARD programa, što nije bio slučaj u prethodnom periodu”, poručio je Joković, dodavši da će u narednom periodu sa posebnom pažnjom raditi na rješavanju problema i kreiranju novih mehanizama za uspješno povlačenje i realizaciju evropskog novca.

Vlada je Informaciju o potrebi obezbjeđenja finansijske podrške kroz kreiranje posebnog fonda usvojila na sjednici održanoj u avgustu.

Uvozimo ono što možemo da proizvodimo

Na konstataciju da podaci Monstata pokazuju da je uvoz hrane za Crnu Goru za prvih devet mjeseci ove godine vrijedio 16 puta više nego izvoz i na pitanje kako smanjiti taj odnos, Joković je saopštio da je uvoz poljoprivrednih proizvoda iz godine u godinu veći, ali je ove godine takva slika nastala usljed inflacije prouzrokovane nestabilnošću i neizvjesnošću na tržištu.

”Činjenica je da uvoz poljoprivrednih proizvoda možemo podijeliti na tri dijela. Prvi dio je uvoz onih proizvoda koje Crna Gora nikada ne može proizvoditi, a koji zauzimaju značajan dio uvoza. To su npr. voće i prerađevine od voća iz tropskih krajeva, ribe i proizvodi ribarstva, suncokretovo ulje, razni konditorski proizvodi, alkoholna pića. Tu su zatim proizvodi koji se uvoze a Crna Gora nema komparativne prednosti da bi bila konkurentna na svjetskom tržištu - svinjsko meso, žitarice, proizvodi od žitarica, dodaci ishrani i slično. Onda imamo i proizvode koje Crna Gora može da proizvodi a isto ih i uvozimo. Mi smo se fokusirali na treću grupu proizvoda, odnosno da u narednom periodu ojačamo našu poljoprivrednu proizvodnju kako bismo smanjili uvoz onih proizvoda koje Crna Gora zaista može da proizvodi bez većih problema. U prvom redu to je mljekarski sektor i sektor prerade mesa, zatim plastenička proizvodnja, male prerade sa visokokvalitetnim proizvodima, vinarije i slično”, rekao je Joković.

Državno zemljište pod povoljnim uslovima

Kao razvojnu šansu za proizvodnju stočne hrane Joković vidi ustupanje državnog poljoprivrednog zemljišta poljoprivrednicima po povoljnim uslovima. Na pitanje dokle se stiglo sa tim procesom, ministar je naveo da se tokom prošle godine radilo na identifikaciji državnih površina, a da će se sa tim aktivnostima nastaviti i ove godine.

”Te površine su značajni potencijal za proizvodnju stočne hrane i biće ustupljeni poljoprivrednim proizvođačima kojima je ona najpotrebnija, a sve u cilju da se poveća proizvodnja kabaste stočne hrane i poveća rentabilnost i ekonomičnost proizvodnje mlijeka na farmama. Obavijestićemo sve zainteresovane i cjelokupnu javnost o načinu ustupanja poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu i kriterijumima za dobijanje istog u zakup čim finiširamo sve procedure oko tog procesa. To će brzo da bude”, poručio je Joković.

Garantovane zalihe proizvoda iz Srbije

Na pitanje da li i dalje postoji opasnost prekida redovnog snabdijevanja osnovnih prehrambenih proizvoda, Joković tvrdi da država trenutno raspolaže dovoljnim količinama hrane i pića, kao i hrane za životinje.

”Imajući u vidu da je Crna Gora uglavnom neto uvoznik hrane, trenutna situacija i kriza u Ukrajini u početku su prouzrokovali dodatni izazov oko nabavke određenih poljoprivrednih dobara. Cijene svih dobara koja se koriste kao inputi u poljoprivrednoj proizvodnji su značajno porasle, uzrokujući inflaciju uvoza, pa čak i manjak u pojedinim momentima. Stoga je Crna Gora morala da preduzme mjere u pogledu intenziviranja prometa poljoprivrednih proizvoda sa postojećim, ali i alternativnim tržištima, posebno u pogledu žitarica i uljarica. Vlada je usvojila Plan interventnih nabavki u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu za 2022. godinu. Njime se daje osnov da, u slučaju problema u snabdijevanju tržišta, Vlada može da donese odluku o aktiviranju Plana i naloži da se izvrši nabavka onih proizvoda za koje se procjenjuje da postoji problem u snabdijevanju”, naveo je ministar.

Susjedna Srbija je u jednom trenutku prošle godine zabranila izvoz određenih proizvoda, što je uključivalo i Crnu Goru. Joković je kazao da se ta situacija više neće ponoviti, navodeći da je nedavno prilikom zvanične posjete u razgovaru sa potpredsjednikom srpske Vlade Ivicom Dačićem i ministarkom poljoprivrede Jelenom Tanasković dogovoreno da će u slučaju moguće nove krize hrane Crna Gora imati privilegovan pristup garantovanim zalihama osnovnih životnih namirnica iz Srbije za period od šest mjeseci po istim uslovima koji važe za srpsko tržište i za tržište država Otvorenog Balkana.

”Dogovoreno je i da se preduzmu koraci ka liberalizaciji izvoza sirovog mlijeka ka Crnoj Gori počev od 1. januara 2023. godine. Dakle, u upravljanju ovim poslom nas u Ministarstvu poljoprivrede rukovodi etika rezultata i etika odgovornosti i dok mi radimo ovo što sada radimo građani nemaju razloga za brigu”, saopštio je Joković.

Pad indeksa cijena hrane se neće odraziti na Crnu Goru

Upitan da prokomentariše stanje na međunardnim tržištima prehrambenih proizvoda i stočne hrane, odnosno da li se može očekivati stabilizacija cijena i njihov povratak na staro, Joković je ukazao da je indeks cijena hrane FAO u padu, ali da su, zbog avansnog režima nabavke poljoprivrednih proizvoda koji Crna Gora ima sa tradicionalnim uvoznicima, određene količine nabavljene kada je cijena dostigla pik i inflacija će biti prenesena i u 2023. godinu.

”Ovo povećanje cijena uticalo je i na potrošačku korpu građana, pa je od početka 2022. godine do danas potrošačka korpa za prehrambene proizvode porasla 19,7 odsto, što se osjetilo i na standard građana. S druge strane, imamo povećanje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u 2022. godini, uzimajući u obzir da je u prva tri kvartala otkupljeno 5,7 odsto više poljoprivrednih proizvoda u odnosu na isti period prethodne godine, pa su naši poljoprivredni proizvođači bolje plasirali svoje proizvode u odnosu na prošlu godinu i tako smanjiti uticaj povećanja cijena inputa”, naveo je Joković.

Nastaviće da pomažu pogođene u mljekarskom sektoru

Dio stočara je iz više navrata isticao da je stanje u toj oblasti neodrživo, tražeći veće subvencije po litru otkupljenog mlijeka.

Joković nije precizno odgovorio kolike će premije po litru mlijeka iznositi sljedeće godine i da li će biti uvećane u odnosu na ovu.

”Ako želimo da govorimo objektivno, primjereno i tačno, onda mora da se pođe od toga da je stanje u mljekarskom sektoru teško i to zbog više razloga. I dalje osjećamo efekte kovid krize, skokova cijena inputa i drugih stvari. Dakle, nije jednostavno i razumljivo je povremeno nestrpljenje, a nekada i nezadovoljstvo koje čujemo od pojedinih stočara. Međutim, i ovo treba da se zna - Ministarstvo je upravo zbog tih razloga tokom 2022. godine reagovalo redovnim budžetskim mjerama, kao i vanrednim, kako bismo odgovorili izazovima sa kojima smo bili suočeni tokom godina. Redovne premije za predato sirovo mlijeko privrednim subjektima (mljekare i sirare) iznosile su 0,08 centi osnovna premija, plus 0,08 centi za kvalitet mlijeka i 0,01 cent za veću količinu predatog mlijeka. Osim redovnih premija, od juna mjeseca ove godine vanredno su isplaćivana 0,03 centa po litru mlijeka”, naveo je Joković.

Pored ovih direktnih premija za mlijeko, Joković je kazao i da su proizvođači imali mogućnost da koriste i druge mehanizme podrške, kao što je npr. podrška za proizvodnju stočne hrane (zasijane površine).

”Dakle, problema ima, problemi se pojavljuju, ali tu smo da sve probleme racionalno rješavamo. Tako smo radili tokom ove, isto tako nastavljamo i iduće godine”.

Raskinuli pojedine ugovore o eksploataciji šljunka

Joković tvrdi i da je ova Vlada odlučna da zaustavi nelegalnu eksploataciju šljunka iz korita rijeka, a posebno iz korita rijeke Morače što je u dužem periodu bila jedna od glavnih tema u javnosti.

On je ljetos na sjednici Vlade najavio zabranu eksploatacije iz svih vodotoka u Crnoj Gori i uključenje svih državnih organa u ovaj problem.

Na pitanje šta je konkretno od tog momenta preduzeto, da li je i ko procesuiran zbog nelegalne eksploatacije, te da li ima saznanja da se eksploatacija i dan- danas dešava, Joković poručuje da je formiran međuresorki tim i da već imaju neke dobre rezultate.

”Nelegalne eksploatacije šljunka više neće biti. Neki ugovori sa pojedinim firmama o eksploataciji šljunka su raskinuti. Donijeta su rješenja o rušenju pojedinih nelegalnih objekata uz korita Morače, a koja se povezana sa nelegalnom eksploatacijom šljunka. Kao što svi danas jasno vide da se ova Vlada posvećeno bori protiv organizovanog kriminala, protiv korupcije i protiv mafije, naša odluka da zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka iz korita rijeka je dio te šire borbe protiv kriminala. Već početkom naredne godine očekujem još vidljivih signala da smo stali na put i ovom segmentu kriminalnih aktivnosti u našoj državi”, zaključio je Joković.

Privode kraju izradu strategije razvoja poljoprivrede do 2028.

Joković je kazao i da je ministarstvo na čijem je čelu za nešto više od pola godine napravilo zapažena postignuća poput toga što je u saradnji sa opštinama urađen inicijalni popis zemljišta, kategorizacija i evidentiranje, te da su odvojili skoro milion eura za podršku izgradnji vodovoda na seoskim područjima i to u 17 opština. On je najavio da se uskoro privodi kraju izrada strategije razvoja poljoprivrede do 2028. godine.

”Kada govorimo o našoj međunarodnoj saradnji Ministarstvo poljoprivrede bilo je domaćin šesnaestog godišnjeg sastanka ministara Jugoistočne Evrope u Budvi, gdje su ministarstvo i Crna Gora preuzeli predsjedavanje Skupštinom Stalne radne grupe za regionalni i ruralni razvoj u Jugoistočnoj Evropi. To je bio veliki događaj koji je i regionalno i na nivou Evrope ocijenjen kao izvanredan. Dakle, posvećeno radimo i na unutrašnjem i na spoljnom planu i efekat je očigledan - brzo i kontinuirano napredovanje u sektoru za koji smo odgovorni”, naveo je Joković.

( Ivan Ivanović )