Paštrovići slave velike jubileje u svojevrsnom getu

Danas smo svjedoci da Paštrovići imaju manje prava nego što su ih imali u srednjem vijeku, i to je tužna istina. Paštrovići imaju manje prava nego bilo koja druga autohtona skupina u Evropi, a možda i u svijetu - barem što se tiče prava na kulturno nasljeđe i elementarnog prava na slobodu kretanja. Oni nemaju pravo da uđu u grad kojeg su napravili njihovi preci i ostavili im u amanet.

To je u razgovoru za "Vijesti" kazao jedna od pokretača Inicijative za vraćanje grad hotela "Sveti Stefan" u državno vlasništvo, mještanin Blažo Kažanegra.

Upravo 2023. je godina jubileja za Paštroviće.

"Svaki kraj u Crnoj Gori ima svoju neku istorijsku posebnost i tradiciju koja ga razlikuje od ostalih krajeva. Tako i Paštrovići, pored dosta sličnosti sa drugima, imaju i svoje posebnosti koje ih na određeni način izdvajaju i čine ih drugačijim od ostalih krajeva Crne Gore. Niti ga čine boljim niti lošijim, već jednostavno drugačijim, utopljenim u bogatstvo kulturnih raznolikosti naše države. Godina 2023. je veoma važna za Paštroviće. U njoj se obilježavaju dva važna jubileja. Prvi je 600 godina od potpisivanja ugovora sa Venecijom 1423. godine, kada su se Paštrovići dobrovoljno stavili pod vlast Venecijanske Republike, dobivši zauzvrat visok stepen autonomije, zakonodavne i sudske vlasti, pravo da zadrže sve privilegije koje su prethodno imali, kao i pojedine sopstvene zakone i običaje. Drugi jubilej je 200 godina od rođenja Visariona Ljubiše, episkopa zahumskog, potom i crnogorskog mitropolita, prvog predsjednika Crvenog krsta Crne Gore, prvog ministra obrazovanja Crne Gore, rektora Cetinjske bogoslovije, glavnog pregovarača sa Vatikanom tokom potpisivanja konkordata, saradnika na prikupljanju građe za Opšti imovinski zakonik, uz mnogo drugih važnih dužnosti i zanimanja. Visarion je rođen u starom gradu Svetom Stefanu 1823. godine, u kući koja se nalazi u blizini današnje restoranske terase. Jubilej 600 godina potpisivanja ugovora sa Venecijom će se ispuniti 4. aprila 2023, dok će se dvijestota godišnjica rođenja ispuniti nešto ranije, 27. januara 2023, na Savindan", kazao je u razgovoru za "Vijesti" Kažanegra.

Dva vijeka od rođenja Stjepana Mitrova Ljubiše

Međutim, kako kaže, treba pomenuti i treći jubilej - rođenje Stjepana Mitrova Ljubiše, koji se po nekim novim istraživanjima rodio 1822., a ne 1824. kako se prvobitno smatralo.

"Pojedine institucije su već obilježile rođenje čuvenog književnika i društvenog djelatnika, tako da je jubilej rođenja ovog velikana već uveliko u toku. Što se tiče jubileja 600 godina potpisivanja ugovora sa tada moćnom Venecijanskom republikom, taj događaj, kao što kaže arheolog Dušan Medin, treba više tumačiti kao početak zlatnog doba uspješne paštrovske diplomatije koja se svodila na balansiranje odnosa između tada dva najmoćnija carstva u regionu - Mletačke Republike i Otomanske Imperije - tokom sljedeća skoro četiri vijeka, kao i na očuvanje prethodno stečenih privilegija (“breveleđe”). Tokom tog perioda Paštrovici su razvili autonoman pravno-administrativni sistem, u značajnoj mjeri zasnovan na decentralizaciji, inkluzivnosti, jednakosti i demokratskim principima, načelima prirodnog i običajnog prava, kao i onog sto se danas u društvenim naukama naziva “bottom up” model, uz zavidan nivo političke kulture, očigledno mnogo viši nego što ga danas imamo u Crnoj Gori", navodi Kažanegra i dodaje:

"Najviši autonomni organ zakonodavne i sudske vlasti, čuvena "Bankada", jeste dobar dio vremena zasjedao na Svetom Stefanu, kao "mjestu od pravde", gdje je donosio presude i druge pravne akte, o čemu danas svjedoče i brojne tzv. "paštrovske isprave" koje su se pisale od XV pa sve do početka XX vijeka. Ove isprave se izučavaju na brojnim univerzitetima širom svijeta, uključujući i prestižni univerzitet Harvard, gdje je prije nekoliko decenija odbranjena doktorska disertacija na temu Paštrovskih isprava (“Deklinacija u paštrovskim ispravama 16-18. vijeka”, autorke Biljane Šljivić Šimšić). Dok je većina tadašnje Evrope bila okovana lancima feudalizma i despotizma, Paštrovići su bili svoji na svome, sa visokim nivoom prava i sloboda”, ističe Kažanegra.

Država i investitor stavili mještane u turističko-graditeljski geto

Kažanegra navodi da Paštrovići nemaju pravo da uđu u grad kojeg su napravili njihovi preci i ostavili im u amanet i kaže da zajedno sa ostalim građanima Crne Gore, nemaju pravo da pristupe njihovom nacionalnom blagu, što bi bilo isto kao da građanin Hrvatske nema pravo da uđe u amfiteatar u Puli.

"Tako nešto je nezamislivo ne samo u Evropi i na Zapadu, već i u manje razvijenim zemljama. Ovo predstavlja grubo kršenje člana 22 i 27 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima koji se tiču kulturnih prava i prava na kulturni život zajednice. Isto tako, ovo što trpe Paštrovići zajedno sa ostalim građanima Crne Gore predstavlja grubo kršenje skoro svake odredbe okvirne Faro konvencije Savjeta Evrope o vrijednostima kulturne baštine za društvo. Odnos države Crne Gore prema problemu Svetog Stefana donekle je nalik na situaciju koja je slikovito opisana u filmu ‘Underground’ Emira Kusturice - grubo kršenje ljudskih prava uz pokušaj "nadležnih" da se to sakrije i svijetu predstavi kao napredak i uspjeh, a sve na ogromnu štetu lokalne zajednice", ističe Kažanegra.

Prema njegovim riječima, država i investitor su mještane stavili u neku vrstu turističko-graditeljskog geta ili aparthejda, sistematski degradirajući i njihovu bogatu viševjekovnu kulturnu baštinu.

"Miločerski park, umjesto da bude zaštićen kao kulturno dobro, dijelom je pretvoren u meg-gradilište u kojem se grade stanovi za prodaju u okviru kompleksa od preko 20.000 kvadrata. Stare kraljevske vile u Miločerskom parku su važećim planskim dokumentima predviđene za “rekonstrukciju”, te se uvidom u Odluku o urbanističko-arhitektonskom rješenju hotelskog rizorta ‘Miločer’, donesenoj na sjednici Vlade 28. 12. 2015. godine, može vidjeti da će te stare kraljevske vile biti dobrim dijelom uništene, nadograđene, modernizovane, pa bi se od jedne vile napravila jedna manja luksuzna zgrada sa dupleksima ili slično. Možda ovo zvuči nevjerovatno, ali ovo je istina koju svi građani Crne Gore treba da saznaju. Prema tome, ovo što se dešava u Miločerskom parku i Svetom Stefanu, teško da ima više igdje na kugli zemaljskoj u 21. vijeku. Ljetnja pozornica ispred Svetog Stefana, maestralno djelo čuvenog našeg arhitekte Branislava Mitrovića iz 1982. godine - de fakto jedina pozorišna scena u ovom kraju i gdje su se decenijama održavale manifestacije tradicionalne kulture i pozorišne predstave, takođe je predviđena za rušenje pomenutim planskim dokumentom. Država i investitor su, stoga, svjesno ili nesvjesno, u našem kraju započeli jedan proces skrnavljenja i uništavanja kulturne baštine u težem obliku, koji još traje i koji se izgleda još nije završio, uz oduzimanje osnovnih ljudskih prava mještanima" naglašava Kažanegra.

Nadležne institucije godinama ćute

Kažanegra ističe da nadležne institucije ćute već godinama na ovo što se dešava.

"Sve se svodi na upotrebu raznih floskula i fraza tipa "sačuvajmo baštinu", "sačuvajmo kulturno nasljeđe", "save the heritage", bez trunke praktične primjene onoga o čemu se propovijeda. Od Ministarstva kulture očekujemo da se ozbiljnije počne baviti problemom Svetog Stefana, naročito u pogledu primjene gore pomenute Faro konvencije.

Sveti Stefan je, na sreću, dio evropske kulturne baštine, tako da očekujemo da će Evropska unija i relevantne međunarodne organizacije imati više razumijevanja za ovj kulturni haos što se dešava na Svetom Stefanu. Crna Gora je trenutno u procesu pridruživanja Evropskoj uniji i očekujemo da donosioci odluka iz Brisela neće dozvoliti da Crna Gora okonča proces pridruživanja bez rješavanja kulturnih i pravnih problema na Svetom Stefanu i u Miločerskom parku kao nacionalnom blagu jedne države, buduće članice EU. Sljedeće naše aktivnosti biće usmjerene na upoznavanje relevantnih međunarodnih organizacija, ambasada, institucija Evropske unije i drugih bitnih međunarodnih faktora o situaciji u slučaju Svetog Stefana, uz dokumentovanje svega što se dešava i šta se dalje planira", kazao je Kažanegra.

( Vuk Lajović )