Zašto je Amerikancima Linkoln najveći predsjednik

U svim ispitivanjima javnog mnijenja koja se periodično provode među Amerikancima predsjednici George Washington i Franklin Roosevelt takmiče se za drugo mjesto kao najbolji američki predsjednici. Što se tiče prvog mjesta, ono stalno ostaje rezervirano, bez konkurencije, za predsjednika Abrahama Lincolna. Rangiranja i ankete koje su akademske studije pratile u protekla četiri desetljeća sadrže pitanja iz nekoliko oblasti, između ostalog: sposobnost predsjednika da radi s političkim oponentima i postiže kompromise, uspjeh u imenovanjima u pravosudnim i izvršnim organima vlasti, lični integritet, odnos s Kongresom, sposobnost komunikacije s građanima i rukovođenje strankom.

Doprinosi Abrahama Lincolna predstavljaju prekretnicu u historiji Sjedinjenih Američkih Država, jer je precizno artikulirao problem političkih lidera koji donose sudbonosne odluke u vremenima podijeljenosti naroda, ili čak usred bijesnih građanskih ratova. Zbog toga je Lincoln postao jedna od najcjenjenijih ličnosti američke povijesti, čak i među svojim političkim protivnicima. Lincolnova borba za oslobađanje robova i okončanje građanskog rata, koji je Ameriku koštao više od 620.000 života i dvostruko više ranjenih, označila je njegov predsjednički mandat, koji je trajao od 1861. sve do njegovog ubistva 1865. godine.

Godine 1860. Republikanska stranka je nominirala Lincolna za predsjednika, na temelju antirobovlasničkog političkog programa. Budući da su južnjaci vjerovali u prevlast bijele rase i njenu nadmoć te u neophodnost očuvanja ekonomske situacije zasnovane na eksploataciji miliona crnih robova, južne države su zaprijetile da će se otcijepiti od Unije u slučaju da Lincoln bude izabran. Nakon Lincolnove pobjede, neke južne države proglasile su secesiju čak i prije nego što je položio zakletvu. Očuvanje jedinstva američke Unije postao je najveći izazov za vladavinu novog predsjednika.

Sjever i Jug zaratili su u aprilu 1861. godine. Južne države tvrdile su da polažu pravo na otcjepljenje i formirale su svoju Konfederaciju, a njihove snage su ispalile prve metke. Što se tiče sjevernih država, one su odlučile, pod vodstvom predsjednika Lincolna, zaustaviti pobunu i sačuvati američku Uniju. Većina sjevernjaka nije željela dugi rat, a nakon što su se borbe zaoštrile i na horizontu se počeli pojavljivati znaci pobjede sjevernjaka, Lincoln nije odgovorio na zahtjeve svojih savjetnika da se borbe prekinu kako bi se zaustavilo krvoproliće. Lincoln je insistirao na tome da južne države prihvate 13. amandman na Ustav, koji je predviđao ukidanje ropstva i porobljavanja, a odobren je 1865. godine. Međutim, južnjaci su to odbili.

Lincoln nije podlegao glasovima protivnika i odlučio je da ostane čvrst, oslanjajući se na svoje osnovno uvjerenje, što predviđa i dokument američkog Ustava, da svi ljudi uživaju jednaka prava na život, slobodu i potragu za srećom. Borbe su potrajale mjesecima, tokom kojih su deseci hiljada ljudi ubijeni na obje strane, nakon čega su sjevernjaci ostvarili velike vojne pobjede, koje su navele južnjake da se na kraju povinuju onome na čemu je Lincoln insistirao.

Lincoln je iskazivao lojalnost samo američkoj Uniji. U vrijeme kada je bjesnio građanski rat, pisao je Horaceu Greeleyu, uredniku New York Tribunea (najvažnijim novinama u to vrijeme): “Moj najvažniji cilj u ovoj borbi je da spasim Uniju, a ne da spasim ropstvo ili da ga uništim. Kad bih mogao spasiti Uniju bez oslobađanja robova, učinio bih to, a ako bih je mogao spasiti oslobađanjem svih robova, učinio bih i to.” Iako su bila potrebna desetljeća borbe prije nego što su Afroamerikanci dobili jednak tretman i zaštitu u skladu s vladavinom prava, Lincolnov Proglas o emancipaciji bio je prvi korak naprijed u ispunjavanju te važne misije.

Kada je prvi crni američki predsjednik Barack Hussein Obama stigao u Bijelu kuću 2008. godine, na ceremoniji inauguracije se zakleo da će braniti “američki san” pred demokratskim pristalicama. Obamin govor se u to vrijeme poklopio sa 45. godišnjicom čuvenog govora historijskog vođe Pokreta za građanska prava i dobitnika Nobelove nagrade za mir Martina Luthera Kinga, kada je rekao: “Imam san” (I have a dream). Obama je glasno odgovorio “Ja sam san” (I am the dream), kako bi potvrdio da je lično živo oličenje sna o kojem je King govorio prije pola vijeka, a zbog kojeg je Lincoln ubijen. Atentat je izveo protivnik slobode robova prije skoro 150 godina. Stoga nije bilo iznenađujuće što je Obama odlučio staviti ruku na Lincolnovu Bibliju kada je polagao predsjedničku zakletvu, kao simboličan gest koji upućuje na značaj Lincolna u onome što je Obama postigao.

Zbog njegovog gušenja južnjačke separatističke revolucije, očuvanja američke države i iskorjenjivanja ropstva koje je uslijedilo kao rezultat toga, milioni modernih Amerikanaca smatraju Lincolna najboljim predsjednikom koji je ikada vodio zemlju. Smatraju ga i drugim osnivačem SAD, oko čega se gotovo jednoglasno slažu i demokrate i republikanci. U Washingtonu postoji ogroman spomenik Lincolnu, najveći te vrste u glavnom gradu, s velikom statuom na čijem su dnu uklesani citati iz njegovih govora i odluka, a nalazi se ispred zgrade Kongresa. Među najvažnijim su riječi iz njegovog inauguracijskog govora na početku drugog mandata u vrijeme Građanskog rata: “Obojica čitaju istu Bibliju i mole se istom Bogu.”

Šesnaesti predsjednik Amerike ubijen je 1865. godine dok je gledao noćnu predstavu u pozorištu Ford u Washingtonu, DC, samo pet dana nakon završetka građanskog rata. Lincoln je bio prvi američki predsjednik ubijen u atentatu koji je najpoznatiji u američkoj historiji. Mnogi su se pitali postoji li neka vrsta zavjere iza atentata, što nije bila tajna među onima koji su Lincolna doživljavali kao prijetnju.

Više od stoljeća i po nakon njegovog ubistva, dvije stranke, Demokratska i Republikanska, prisjećaju se Lincolna i tvrde da se pridržavaju njegovih principa, nepristrasnosti i integriteta u upravljanju savremenim američkim političkim pitanjima. Međutim, stvarnost otkriva da su obje stranke jako daleko od principa koje je zagovarao predsjednik Abraham Lincoln.

(Al Jazeera)

( Mohamed Elmenshawy )