INTERVJU Radović: Povoljni krediti za mlade, žene, zeleni biznis...

Državni Investiciono-razvojni fond (IRF) sa međunarodnim partnerima obezbijedio najmanje 150 miliona eura koje će pod povoljnim uslovima plasirati privredi tokom ove godine, kazala je u intervjuu za “Vijesti” izvršna direktorica IRF-a Irena Radović.

Sa kojim poslovnim rezultatom će IRF završiti 2022. godinu? Koliko je u toku ove godine odobreno ukupno kredita, koliko privatnom, a koliko javnom sektoru, i za koje privredne djelatnosti je odobreno najviše kredita?

Investiciono-razvojni fond je finansijski stožer razvoja naše ekonomije i najznačajniji partner crnogorske privrede. Iako nam kao razvojnoj finansijskoj instituciji ostvarivanje profita nije cilj koji postavljamo kao prioritet u poslovanju, ponosna sam na činjenicu da je IRF, nakon negativnog poslovnog rezultata ostvarenog u 2020. godini, uhvatio dobar zalet i sada već, drugu godinu zaredom, ostvaruje pozitivan poslovni rezultat. To posebno dobija na značaju, uvažavajući ozbiljnosti poremećaja u privredi izazvane pandemijom i ratom u Ukrajini.

Ovu kalendarsku godinu IRF je zaokružio sa plasiranih preko 183 miliona eura crnogorskim kompanijama i preduzetnicima, od čega 93% privatnom sektoru, dok je 7% plasirano kompanijama u vlasništvu države i lokalnih samouprava.

Shodno izraženoj tražnji, najviše sredstava plasirali smo u sektore trgovine i usluga, tako da je trenutna struktura portfolia IRF prema djelatnostima: poljoprivreda i prozvodnja hrane 10%, proizvodna djelatnost 20%, trgovina 15%, turizam i ugostiteljstvo 27% i uslužne djelatnosti 28%.

Moram istaći da je ovo bila izuzetna godina za IRF koju su obilježile i brojne nagrade i priznanja dodijeljena instituciji. 2022. godina bila je godina posvećena podršci i razvoju crnogorske privrede, sa posebnim akcentom na ranjive kategorije, prije svega snaženje ženskog preduzetništva, podršku mladima. To je prepoznala crnogorska privreda, pa su nam njihovi reprezentativni predstavnici, Unija poslodavaca Crne Gore, uručili godišnju nagradu za doprinos pružen razvoju MMSP i ženskog preduzetništva u Crnoj Gori. Takođe, imala sam posebnu čast da kao izvršna direktorica IRF-a odlukom predsjednika Francuske Republike u novembru budem odlikovana Ordenom Legije časti. To najprestižnije francusko odlikovanje dodijeljeno prvi put na teritoriji nezavisne Crne Gore ujedno doživljavam i kao priznanje vrijednostima i rezultatima rada tima Investiciono-razvojnog fonda na čijem sam čelu.

Ponosna sam i na društveno-odgovoran odnos koji je IRF pokazao u ovoj godini, i što je upravo naš proaktivan pristup, kada su u pitanju žensko preduzetništvo, podrška mladima, promovisanje ESG standarda, doprinio i osnažio nove inicijative koje su za svoj cilj imale primjenu savremenih evropskih standarda i unapređenje konkurentnosti crnogorskih preduzeća.

Koja je bila prosječna odobrena kamata na kredite, a koliko za privatni i javni sektor?

Prethodne dvije godine obilježile su globalna zdravstvena i bezbjednosna kriza, te kontinuirana neizvjesnost poslovnog ambijenta. Međutim, uprkos snažnim inflatornim pritiscima i nepovoljnim globalnim kretanjima naročito izraženim od polovine ove godine, koja direktno utiču na naše izvore finansiranja, IRF je uspio da na tržištu održi kvalitetnu ponudu kroz programe finansiranja sa povoljnim kamatnim stopama. Prosječna kamatna stopa na odobrene kredite u 2022. godini je iznosila oko 3% na godišnjem nivou, kako za privatni sektor, tako i za kompanije u vlasništvu države i lokalnih samouprava.

Koji su planovi IRF-a za narednu godinu, koliko planirate da odobrite novih kredita? Kako će IRF u narednoj godini obezbijediti novac za dodjelu tih kredita? Koje će biti aktivne kreditne linije u novoj godini, i da li planirate neke nove?

IRF će shodno Godišnjem planu rada za 2023. godinu nastaviti sa investicionom podrškom projektima koji unapređuju konkurentnost mikro, malog i srednjeg biznisa i doprinose očuvanju postojećih i otvaranju novih radnih mjesta. Dodatno će se voditi računa da ponuda bude stimulativna za razvoj preduzetništva, naročito kroz podršku posebnim ciljnim grupama - ženama, mladima, individualnim poljoprivrednim proizvođačima i drugim ranjivim kategorijama koje imaju otežan pristup finansijama.

Podrška ravnomjernom regionalnom razvoju kroz razvoj infrastrukture je izuzetno značajan mehanizam koji će IRF u saradnji sa resornim ministarstvima i opštinama nastojati da dodatno unaprijedi tokom 2023. godine. Svi planovi IRF su bazirani i na integraciji zelene i digitalne tranzicije, koje kao horizontalne komponente imaju uticaja na većinu sektora.

U tom smislu, plan IRF-a je da u 2023. godini plasira najmanje 150 miliona eura kreditnih sredstava privredi. Za te potrebe na raspolaganju su nam dostupni aranžmani sa našim međunarodnim finansijskim partnerima: Evropskom investicionom bankom (EIB), Razvojnom bankom Savjeta Evrope (CEB) i Francuskom razvojnom agencijom (AFD).

Kreditna sredstva EIB-a su namijenjena preduzetnicima, mikro, malim, srednjim i srednje kapitalizovanim, te javnim preduzećima i lokalnim samoupravama, ali i za infrastrukturne i ekološke projekte, te projekte klimatske akcije. Upravo ti projekti koji imaju za cilj ispunjavanje ciljeva zaštite životne sredine kao što su energetska efikasnost, smanjenje emisija gasova koji izazivaju efekat “staklene bašte”, ulaganje u obnovljive izvore energije, generalnu resursnu efikasnost (upravljanje vodama, otpadom itd.), te zaštitu zdravih ekosistema u Crnoj Gori, biće u fokusu u godinama koje su pred nama.

Kreditni aranžman sa CEB-om je namijenjen realizaciji infrastrukturnih i projekata vodosnabdijevanja, tretmana otpadnih voda, projekata zaštite životne sredine, ali i podsticanja projekata od lokalnog, regionalnog i državnog značaja sa posebnim fokusom na ujednačen regionalni razvoj.

Ugovorom sa francuskim AFD-om finansiraju se zeleni projekti kao, i ugroženi segmenti s otežanim pristupom finansijama - žene i mladi, kao i infrastrukturni projekti u nerazvijenim djelovima države.

Osim toga IRF je, u saradnji sa Ministarstvom finansija, krajem 2022. godine, inicirao proces pregovora sa CEB-om za nastavak finansijske podrške preduzetnicima, mikro i malim preduzeća, ali i privrednicima u okviru strukovnih udruženja, koji imaju ograničen pristup finansijama.

Osluškujući potrebe klijenata i preporuke međunarodnih partnera, revidirali smo, u cilju jednostavnije i efikasnije komunikacije sa korisnicima, programe kreditne podrške za 2023. godinu, koji su privrednicima već sada na raspolaganju.

Naplata kredita iz Abu Dabi fonda mnogo niža od obaveza države

Šta se dešava sa slučajem “Abu Dabi”, protiv koliko firmi i kojih je pokrenuta prinudna naplata? Da li se i koliko novca naplatilo od prinudne naplate i koliki su sada ukupni dugovi tih firmi?

Saglasno Zakonu o državnoj imovini u postupcima prinudne naplate potraživanja od strane krajnjih korisnika kredita iz slučaja “Abu Dabi” postupa zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, kao zakonski zastupnik Ministarstva poljoprivrede. Ukupan dug po raskinutim ugovorima iznosi oko 21,7 miliona dolara.

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja odobrilo je kreditna sredstva iz Abu Dabi projekta i zaključilo ugovore o kreditu, sa korisnicima: “Milkraft Leche” Bijelo Polje, “HM Durmitor” Žabljak, “Eko - per” Šavnik, “Vektra Jakić” Pljevlja, “IM Gradina” Rožaje, za koje su raskinuti ugovori. Za sve navedene korisnike kredita Ministarstva poljoprivrede, zaštitnik-imovinsko pravnih interesa, kao zakonski zastupnik Ministarstva provodi sve postupke naplate potraživanja. Država Crna Gora, kao povjerilac u postupcima izvršenja još nije naplatila svoja potraživanja, čak ni u djelimičnim iznosima. Ugovor o kreditu za korisnika “Amanda” Podgorica, je takođe raskinut. Od tog korisnika kredita na račun državnog trezora do sada je naplaćen iznos od oko 50.000 eura i postupak dalje naplate je u toku.

Kada dospijevaju obaveze Države Crne Gore za vraćanje kredita Abu Dabi fondu, i da li se one mogu platiti od do sada naplaćenih potraživanja od crnogorskih firmi koje su bile konačni korisnici tih kredita?

Obaveze države za vraćanje kredita prema Abu Dabi fondu dospijevaju polugodišnje, sa krajnjim rokom 15. 12. 2031. godine. Ukupan dug po glavnici zajma iznosi oko 21,7 miliona dolara.

Kao što je navedeno u prethodnom odgovoru, zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, kao zakonski zastupnik Ministarstva se stara o naplati potraživanja, ali nažalost prema dostupnim informacijama, sredstava koja se naplaćuju od korisnika kredita ni izbliza nijesu dovoljna za uredno izmirivanje obaveza.

Kao što je poznato, Specijalno državno tužilaštvo provodi radnje iz svoje nadležnosti u vezi s Abu Dabi projektom, i u tom pravcu očekujemo dalja postupanja državnih organa na rasvjetljavanju svih okolnosti u vezi s navedenim postupcima.

IRF se pridružio postupku protiv bivšeg direktora

IRF je 2021. godine podnio krivičnu prijavu protiv bivšeg direktora Zorana Vukčevića i nekoliko njegovih saradnika da su falsifikovali ugovore o radu, kojim su sami sebi ugovarali ogromne otpremnine za slučaj prestanka funkcije i to u vrijeme kada se spremala promjena rukovodstva u IRF-u. Da li ste upoznati dokle je stigao taj postupak kod tužilaštva?

Da, upoznati smo. Specijalno državno tužilaštvo je, nakon sprovedene istrage, dana 21. 06. 2022. godine Višem sudu u Podgorici – specijalizovanom odjeljenju za suđenje za krivična djela organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina, podnijelo optužnicu protiv bivšeg menadžmenta IRF-a, stavljajući im na teret krivično djelo - zloupotreba položaja u privrednom poslovanju u pokušaju iz čl. 272, st. 3 u vezi st. 1 u vezi čl. 20 Krivičnog zakonika Crne Gore.

Optužnica je od strane nadležnog suda potvrđena, počeo je glavni pretres i na ročištu održanom 24. 11. 2022. godine zakonski zastupnik IRF-a se, na pitanje suda, da li se pridružuje krivičnom gonjenju, izjasnio da se IRF pridružuje krivičnom gonjenju.

Kako je krivični postupak u toku, poštujući prezumpciju nevinosti, do pravosnažnosti ovog krivičnog postupka, nemamo dalji komentar.

( Goran Kapor )