Pregled kapitalnih projekata u CG, Srbiji, BiH i Hrvatskoj za 2023: Od žičara i puteva do fudbalskih stadiona

Najveća kapitalna investicija koja će biti završena u 2023. godini u Crnoj Gori je žičara Kotor-Lovćen, koja bi trebalo već u junu da prevozi prve putnike sa obale u Kotoru do Lovćena pružajući im veličanstven pogled na cijeli Bokokotorski zaliv.

Putnici će se za 12 minuta vožnje popeti na 1.350 metara nadmorske visine.

Projekat se realizuje u sklopu privatno-javnog partnerstva između Vlade i konzorcijuma kojeg čine podgorička firma “Novi Volvoks” i italijanskog “Leitnera”. Konzorcijum će kao koncesionar izgraditi i koristiti žičaru i propratne sadržaje 30 godina nakon čega će pripasti državi. Cilj projekta je poboljšanje turističke ponude, a prema ugovoru radiće najmanje sedam mjeseci godišnje.

Izgradnja ove žičare najavljuje se skoro 20 godina. Prvu žičaru Kotor-Lovćen izgradila je 1916. godine austrougarska okupaciona vlast. Nakon rata većina opreme je pokradena ili uništena i žičara nikada više nije bila u funkcija iako je bilo više pokušaja njene izgradnje u turističke svrhe.

Najvrednije kapitalne investicije koje će početi u ovoj godini su izgradnje vjetroparka “Gvozd” koji je procijenjen na 82 milion eura, kao i nastavak projekta “Solari 5000+” koji predviđa postavljanje novih pet hiljada mini solarnih elektrana na krovovima kuća i privrednih i poslovnih objekata. Do aprila bi trebalo da bude završen projekat “Solari 3000+” i “500+”, koji su započeti u junu prošle godine.

Oba ova projekta sprovodi državna Elektroprivreda, a “Gvozd” će biti prvi državni energetski projekat nakon 40 godina. Ovaj vjetropark bi trebalo da bude izgrađen i u funkciji do kraja 2024. godine.

Jedan od najznačajnijih kapitalnih projekata koji treba da počne u ovoj godini, ne po visini investicije već po ekološkom uticaju, jeste toplifikacija Pljevalja, na koja se čeka 40 godina od kada je počela sa radom termoelektrana u ovom gradu.

Zbog rada termoelektrane, ali i velikog broja kotlarnica i domova koje koriste ugalj, zagađenje vazduha u ovom gradu je i do 12 puta veće od dozvoljenog, a protekle sedmice su oboreni i ti rekordi. Predstavnici Elektroprivrede Crne Gore i konzorcijuma koji čine “Roto-Term Pljevlja” i “Synergy Tech DOO Beograd” potpisali su u novembru prošle godine ugovor o toplifikaciji Pljevalja, čija je vrijednost 2,5 miliona eura.

Prema ugovoru u ovoj godini treba da bude završena dokumentacija za cijeli projekat i da započne prva faza radova na glavnom toplovodu od termoelektrane. Sama toplifikacija grada bi počela krajem 2024. godine kada se završi ekološka rekonstrukcija termoelektrane.

U toku ove godine treba da bude završen glavni projekat nove dionice crnogorskog auto-puta od Mateševa do Andrijevice u dužini od oko 24 kilometra. Završetak tog projekta uz nedavno urađenu studiju ekonomske opravdanosti, uslov je da Crna Gora nastavak izgradnje auto-puta može kandidovati za finansiranje kod evropskih investicionih banaka. Ukoliko bi se ovi preduslovi ispunili, krajem ove godine bi mogao biti raspisan javni poziv na kojem bi se tražio izvođač radova.

Procjenjena vrijednost nove dionice, s obzirom na veliki rast cijena građevinskog materijala protekle godine, sada iznosi oko 370 miliona eura. Njena izgradnja bi trajala oko dvije i po godine.

Sadašnja dionica auto-puta, otvorena u julu nakon tri godine kašnjenja, povezuje glavni grad i selo Mateševo odakle vodi uski regionalni put do Kolašina i uključenja na magistralni put prema Bijelom Polju i dalje ka Srbiji. Nova dionica bi auto-put povezala sa magistralnim putem Plav-Andrijevica-Berane-Bijelo Polje, odnosno spojila bi centralni dio Crne Gore sa njenim sjeveroistočnim dijelom i bila bi korak bliže povezivanju sa auto-putem u Srbiji.

Crna Gora bi u julu ove godine mogla da dobije još jednu završenu i dugo čekanu kapitalnu investiciju – regionalni put Kolašin-Lubnice-Berane, ali samo teoretski jer je ovo četvrti rok za završetak tog puta započetog 2018. godine i čija je cijena kroz anekse ugovora porasla sa 34 na 56 miliona eura. Glavni izvođač radova je sarajevski “Euroasfalt”, a zvanični razlog za ova odlaganja je pronalazak velike količine vode u tunelu ispod Bjelasice.

U ovoj godini bi trebalo da bude završena dokumentacija i projekti za gradnju gradskih bolnica u Podgorici, koja bi rasteretila centralni Kliničko-bolnički centar, i u Pljevljima, koja bi zamjenila postojeću izgrađenu 1963. godine. U Crnoj Gori nije izgrađena nijedna nova bolnica u proteklih 40 godina.

Budžetom za narednu godinu sa 24 miliona eura predviđa se gradnja novih žičara i modernizaciju skijališta u Kolašinu, na Hajli, Cmiljači i Žarskom.

Za izgradnju i rekonstrukciju puteva predviđeno je 90 miliona, a najznačajniji novi projekat je prva faza izgradnje bulevara od Budve do Tivta.

Srbija: Ukupne investicije 4,8 milijardi eura, za puteve i željeznicu oko dvije milijarde eura

Ukupne javne investicije u Srbiji u 2023. godini planirane su budžetom na 4,8 milijardi eura ili sedam odsto BDP-a.

S jedne strane, smanjuju se investicije u zdravstvo koje su naglo povećane tokom pandemije korone, s druge se ove godine završavaju neki veliki projekti kao što je obilaznica oko Beograda do Bubanj potoka, ali se uvode i neki novi projekti kao što je izgradnja beogradskog metroa ili novog mosta preko Save u Beogradu.

Najveći dio investicija biće realizovan u putnoj i željezničkoj infrastrukturi i ukupna vrijednost infrastrukturnih projekata od značaja za Srbiju iznosiće u ovoj godini oko 2,2 milijarde eura (260 milijardi dinara).

Ubjedljivo najveća pojedinačna državna kapitalna investicija u ovoj godini biće izgradnja Moravskog koridora, odnosno auto-puta od Pojata do Preljine čime će se spojiti Koridor 10 i Koridor 11. Za izgradnju ovog auto-puta čiji je rok za završetak radova 2025. godina planirano je 50,6 milijardi dinara ili 430,6 miliona eura.

Drugi mega projekat koji će biti finansiran iz budžeta ove godine je početak izgradnje beogradskog metroa. Za metro je planirano da se ove godine izdvoji 30 milijardi dinara ili 255 miliona eura.

Ove godine trebalo bi da bude završena brza saobraćajnica Ruma-Šabac, a sljedeće godine nastavak od Šapca do Loznice. Za ovaj projekat u 2023. godini planirano je 13,3 milijardi dinara ili oko 113 miliona eura.

Takođe bi trebalo da se privede kraju i obilaznica oko Beograda i njeno priključenje na auto-put kod Bubanj potoka i za taj projekat je planirano 95,3 miliona eura (11,2 milijarde dinara) u ovoj godini.

Za dio auto-puta Koridora 11 od Preljine do Požege izdvojeno je iz budžeta za 2023. 19,4 milijarde dinara, ili 165 miliona eura.

Među velikim infrastrukturnim projektima ove godine je i 10,6 milijardi dinara ili 90 miliona eura za put Novi Sad-Ruma.

Takođe će se graditi i putevi Požarevac-Golubac (80 miliona eura), Niš-Merdare (30 miliona eura), auto-put Beograd-Sarajevo (76,6 milona eura) i Valjevo-Lajkovac (46 miliona eura).

Prvi put u budžetu se pojavljuju sredstva za izgradnju novog mosta preko Save u Beogradu od 4,47 milijardi dinara ili 38 miliona eura.

Jedna od najvećih investicija i ove godine biće nastavak izgradnje brze pruge od Beograda do mađarske granice. Za ovaj projekat je u budžetu 2023. izdvojeno 25 milijardi dinara ili 212,7 miliona eura.

Među velikim projektima ove godine je i izgradnja komunalne infrastrukture za šta je planirano 13,3 milijarde dinara (113 miliona eura), gasni interkonektor sa Bugarskom za 7,26 milijardi dinara (62 miliona eura) i naravno Nacionalni stadion za koji je ove godine izdvojeno 7,7 milijardi dinara (65,5 miliona eura).

BiH: Sve oči uprte u koridor 5C

Izgradnja auto-ceste na trasi koridora 5C u vrhu je prioriteta Bosne i Hercegovine, čijom izgradnjom se omogućava bolje povezivanje zemlje sa zemljama zapadnog Balkana, ali i sa EU.

Iako su inflacija i poskupljenja uzrokovala razne probleme, iz preduzeća Auto-ceste FBiH stižu ohrabrujuće vijesti - 2023. godina mogla bi biti ključna za završetak kompletnog projekta koridora 5C. U ovoj godini planiran je početak radova na dva veoma važna objekta, tunelu Prenj i mostarskoj obilaznici. Do sada je izgrađeno 126 kilometara auto-ceste u vrijednosti 2,32 milijardi KM i treba očekivati da do 2028. bude završeno svih 335 kilometara koridora 5C.

”Trenutno je na koridoru 5C sedam aktivnih gradilišta. Ukupna investicijska vrijednost radova koji su u toku iznosi 1,3 milijarde KM (660 miliona eura). Najveći obim posla, kad je u pitanju izgradnja auto-ceste, izvodi se u Zeničko dobojskom kantonu”, rekao je Elmedin Voloder, direktor JP Auto-ceste FBiH.

Važno je spomenuti da je prije tri mjeseca usaglašena trasa auto-puta kroz Brčko koja će biti sastavni dio budućeg auto-puta Beograd-Sarajevo-Beograd i Beograd-Banjaluka. Sada već bivši ministar transporta i komunikacija BiH Vojin Mitrović, rekao je da će auto-put koji prolazi kroz Brčko donijeti novu dimenziju i mogućnost da distrikt ima još bolju poziciju za domaća i strana ulaganja.

Jednako važan za zemlju je i projekat gasifikacije, ali se na tom planu i nije mnogo odmaklo jer, kao i obično, politika ima zadnju riječ. Još prije šest godina gasovod Južna interkonekcija BiH-Hrvatska proglašen je projektom od strateškog značaja. Ovim projektom bi trebalo da se poveća sigurnost snabdijevanja potrošača, ali i omogući gasifikacija južnog dijela BiH, odnosno lokalnih zajednica u kojima ovaj energent do sada nije bio dostupan. Partner sa hrvatske strane je preduzeće “Plinacro”.

U Programu javnih investicija FBiH za period 2022-2024. je među 132 projekta vrijednosti 16,7 milijardi KM (8,6 milijardi eura) uvršten projekat regionalnog plinovoda. Partner sa hrvatske strane odradio je veliki dio posla i čeka se razrješenje situacije s druge strane granice. Pravac Zagvozd-Imotski-Posušje- Novi Travnik, s odvojkom za Mostar je u visokoj fazi pripreme. Za dionicu Dugopolje-Zagvozd u dužini od 52 kilometra “Plinacro” je isposlpvao studije, rješenja i dozvole.

Zvaničnici iz Republike Srpske, posebno su zainteresovani za realizaciju infrastrukturnih projekta, hidroelektrane “Buk bijela”, aerodroma Trebinje, ali i izgradnju gasovoda iz Srbije prema Banjaluci, u čemu imaju podršku srbijanskih vlasti.

Milorad Dodik, predsjednik RS-a i SNSD-a je tokom razgovora o formiranju vlasti sa koalicionim partnerima u prvi plan upravo isticao ove projekte kao uslov za dogovor.

”Ono što je nama ključno je da dobijemo garancije da će biti odblokirani procesi iz RS-a koji su nama bitni. Od tih garancija koje ćemo dobiti, zavisi i naše krajnje opredjeljenje”, poručio je Dodik.

Podsjetimo, u maju 2021. položen je kamen - temeljac za izgradnju HE “Buk bijela” na rijeci Drini, koju će, kako je tada rečeno, finansirati sa 220 miliona eura elektroprivrede Srbije i RSa. Spomenuti projekti, međutim, nemaju zeleno svjetlo Predsjedništva BiH.

Hrvatska: Ulaganja od preko pet milijardi eura

Uprkos negativnim trendovima na globalnom nivou, hrvatska je vlada budžet za ovu godinu temeljila na prognozi blagog ekonomskog rasta od 0,7 posto, u najvećoj mjeri upravo na velikim infrastrukturnim investicijama koje bi trebalo da se finansiraju iz fondova i mehanizama EU. Plan je ove godine iskoristiti gotovo za trećinu više novca iz tih izvora nego lani. Ulaganja u kapitalne projekte u novom su proračunu veća za gotovo 1,2 milijarde eura i trebalo bi da dosegnu čak 5,5 milijardi eura.

Dozu opreza kad je riječ o ovim planovima pobuđuje, međutim, činjenica da je država lani prilično podbacila u trošenju evropskog novca pa je rebalansom budžeta u ovu godinu prebačeno više od 700 milijuna eura kapitalnih izdataka. Mahom je pri tom riječ o projektima koje je trebalo finansirati iz prošle finansijske perspektive, odnosno evropskog budžeta za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Taj je novac moguće povući najkasnije do kraja ove godine, zbog čega je kroz 2023. i planirano ambicioznije trošenje EU novca, da bi se tempo ponovo smanjivao kroz projekcije za naredne dvije godine. Dobar dio uzroka kašnjenja u povlačenju novca iz prošlog sedmogodišnjeg budžeta EU krije se u manjku stručnog kadra i nesnalaženju javne uprave, koja u dobroj mjeri još počiva na starim, socijalističkim postavkama, bez previše ambicije i kreativnosti. Zbog toga su donekle i razumljivi planovi za 2024. i 2025. godinu koji predviđaju sporiji tempo trošenja ovog novca. No, državu bi to na kraju ponovo moglo odvesti u vremenski škripac, s obzirom na to da već treba prionuti trošenju novca iz novog sedmogodišnjeg EU budžeta, ali i onoga iz evropskog Mehanizma oporavka i otpornosti. Iz tih izvora Hrvatskoj je u narednim godinama na raspolaganju ukupno čak 25 milijardi eura, što je velik izazov za državnu administraciju.

Mezhanizam oporavka pri tom je najvećim dijelom usmjeren na projekte održivog razvoja, prije svega u zaštiti okoline i vodoprivredi, gdje se očekuju značajna ulaganja u vodoopskrbne mreže, budući da se na vodovodima u Hrvatskoj do potrošača izgubi čak do polovine količine vode zahvaćene na crpilištima. Velika ulaganja očekuju se i kad je riječ o projektima u resoru mora, prometa i infrastrukture, u koji bi kroz naredne tri godine trebalo da se investira oko 1,26 milijardi eura. U prošloj godini Hrvatska je tu zabilježila dovršetak Pelješkog mosta, projekta vrijednog gotovo 530 miliona eura, a u idućem razdoblju veliki su planovi vezani uz modernizaciju luka i željeznice, u kojoj se u ovoj deceniji očekuju ulaganja od čak 3,5 milijardi eura. Uz “nizinsku” prugu Botovo-Zagreb-Rijeka, prioriteti su koridor prema istoku zemlje, te izgradnja infrastrukture na dva koridora koji su dio Transevropske saobraćajne mreže. Pod istim ministarstvom je i telekomunikacijska infrastruktura, gdje su planovi takođe veliki, ali kaska se s realizacijom. Za projekt izgradnje nacionalne telekomunikacijske infrastrukture, agregacijske mreže koja bi trebalo da omogući superbrzi internet i u krajevima u kojima za to nema komercijalnog interesa, evropski je novac odobren još 2017. godine, istovremeno s novcem za Pelješki most, no projekt je još uvijek u povoju, a kako je rok za trošenje tog novca pri kraju, plan je da se finansira fazno, novcem iz nove finansijske perspektive do 2027. godine. Uz ovaj, faziraće se i veliki projekti vezani uz podizanje otpornosti na katastrofe, poput nasipa u Kupu, koji je takođe godinama u realizaciji, ali velikog pomaka nema, jer ga koče birokratske zavrzlame i mlak pristup države prema vlasnicima parcela uz Kupu koji se žale jer će im nasip zakloniti pogled na rijeku.

Na ogromna neplanirana ulaganja Hrvatsku su kroz protekle dvije godine prisilila i dva razorna potresa koja su u martu i decembru 2020. godine pogodila Zagreb i Petrinju, ostavljajući za sobom devetoro mrtvih i desetine hiljada načetih ili potpuno porušenih kuća i poslovnih objekata, oštećene ceste, vodovode, kanalizaciju... Privatne kuće svojim novcem, uz mnogo problema i kašnjenja, obnavlja država, a za infrastrukturu i zgrade javne namjene iz Evropskog fonda solidarnosti odobreno je ukupno više od milijardu eura. Ni korištenje ovog novca nije išlo po planu pa je rok za sanaciju štete od zagrebačkog potresa produžen za godinu, do juna ove godine, no neslužbeni izvori govore kako bi od ukupno 683 miliona eura namijenjenih za pomoć Zagrebu, u evropsku blagajnu na kraju moglo biti vraćeno oko 200 miliona.

Među kapitalnim investicijama koje bi trebalo da usljede kroz naredne godine, posljednjih se mjeseci spominju i ulaganja u sportske objekte, a nakon još jedne medalje hrvatske fudbalske reprezentacije fokus je na izgradnji fudbalskih stadiona. U budžet za ovu godinu novac za tu namjenu nije osiguran, no u projekcijama za 2024. i 2025. godinu moći će se pročitati kako Vlada sportske objekte od nacionalnog interesa namjerava sufinansirati s više od 13 miliona eura, a kroz ovu godinu očekuju se prvi koraci u tom smjeru Hrvatskog fudbalskog saveza, zainteresovanih gradova i privatnih investitora.

( Miloš Obradović (Danas), Goran Kapor (Vijesti), Amela Lončarić (Oslobođenje), Iva Boban Valečić (Večernji list) )