Da li Kina dijeli dovoljno podataka o koroni?

Dok raste broj slučajeva koronavirusa u Kini, Svjetska zdravstvena organizacija i druge zemlje zahtijevaju da vlada u Pekingu bude transparentna oko podataka o širenju zaraze. Neki od njih čak tvrde da su brojevi koje Kina objavljuje besmisleni.

Zbog nedovoljnih podataka poput broja zaraženih, umrlih i hospitalizovanih, vlade drugih zemalja su uvele mjere testiranja za putnike iz Kine, na šta je Peking odgovorio prijetnjama o kontramjerama, tvrdeći da njihovi potezi nisu naučno osnovani.

Najveća briga jeste mogućnost pojave novog soja zbog masovne zaraze u Kini i njegovo širenje van granica te zemlje. Delta i omikron su se razvili na mjestima gdje je takođe bio veliki broj zaraženih, što može biti plodno tlo za pojavu novih sojeva koronavirusa.

Da vidimo šta se dešava sa podacima o koronavirusu u Kini:

Šta je objavljeno, a šta se krije?

Kineske vlasti svakodnevno objavljuju podatke o novozaraženima, hospitalizovanima i umrlima, ali te cifre uključuju samo zvanično potvrđene slučajeve prema pravilima Ministarstva zdravlja, jer Peking veoma usko definiše smrti povezane sa bolešću koju izaziva koronavirus.

„Kina svakako radi sopstvene studije uzorkovanja, ali ih ne dijeli javno“, kaže Rej Jip, koji je osnovao kinesku kancelariju američkog Centra za kontrolu bolesti.

Tako je na nacionalnom nivou 5. januara zabilježeno 9.548 novih infekcija i samo pet smrtnih slučajeva, dok su lokalne vlade i pokrajine objavile drugačije informacije, uz veće brojeve novozaraženih.

Zhejiang, pokrajina na istočnoj obali Kine, saopštila je 3. januara da ima oko milion novih slučajeva dnevno.

Šta se zna i šta se može razumjeti?

Do sada se nije pojavila nijedna nova varijanta virusa na osnovu podataka koje dijeli zvanični Peking. Tipovi zaraze koje ta zemlja objavljuje slični su onima koji su zabilježeni širom svijeta još u julu.

Doktor sa Medicinskog koledža u Valoreu u Indiji, Gagandip Kang, koji proučava viruse, ne vidi ništa posebno zabrinjavajuće u dosadašnjim podacima.

To nije spriječilo desetak zemalja, uključujući SAD, Kanadu, Japan, Južnu Koreju, Indiju, Australiju, Francusku, Britaniju, Španiju i Italiju, da zahtijevaju testiranje putnika koji dolaze iz Kine. I Evropska unija je ove nedjelje ohrabrila sve zemlje članice da učine isto.

Svoju odluku brane time da će testiranja popuniti prazninu u nedostatku informacija o korona virusu u Kini.

Kanada i Britanija će čak tražiti virusne čestice u kanalizaciji u avionima koji stižu iz Kine.

„To je kao sistem ranog upozorenja za vlasti, da predvide da li dolazi do porasta infekcija“, rekao je naučni saradnik u Duke-NUS centru za epidemiju u Singapuru Khoo Ioong Khean.

Reakcija SZO

Kineske vlasti tvrde da dijele informacije, dodajući i da imaju redovne sastanke sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom.

Međutim, SZO traži od njih da učine više – da ne šalju samo generičke podatke, nego i broj hospitalizovanih, primljenih na intenzivnu njegu i smrtnih slučajeva povezanih sa koronavirusom.

Generalni direktor SZO Tedros Adhanom Ghebreyesus izrazio je ove nedjelje zabrinutost zbog rizika po život ljudi u Kini.

„Podaci su i dalje ključni za SZO da sprovodi redovne, brze i precizne procjene rizika globalne situacije“, rekao je Ghebreyesus.

Novinska agencija Asošijeted pres navodi da Vlada u Pekingu često krije informacije od javnosti, posebno o nečemu što bi se negativno odrazilo na vladajuću Komunističku partiju.

Državni mediji su izbegavali da objave izveštaje o porastu kremacija i ljudima koji jure od bolnice do bolnice u pokušaju da dobiju potrebnu njegu, u trenutku preopterećenja zdravstvenog sistema. Vladini zvaničnici optužili su strane medije da preuveličavaju situaciju.

Naučni saradnik iz Singapura, Khoo, podsjetio je da je rano upozorenje Južne Afrike o omikronu dovelo do toga da su mnoge države zatvorile svoje granice za putnike iz tog dijela svijeta.

Zbog toga je napomenuo da postoji potreba za sigurnim okruženjem u kojem zemlje mogu dijeliti podatke bez straha od posljedica.

( Radio Slobodna Evropa )