Potrošnja bromazepama posljedica neadekvatnog liječenja i pandemije

"Porast anksioznih i depresivnih poremećaja prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije je i do 20 odsto u zemljama u razvoju. Ovo je odličan podatak koji govori u prilog tome koliko je mentalno zdravlje narušeno", kaže Popović

7123 pregleda4 komentar(a)

Građani Crne Gore su tokom 2022. godine popili više od dva miliona tableta bromazepama. To nije konačna cifra je podatke o potrošnji još nisu dostavile sve veledrogerije.

Ovolika potrošnja, smatra psihijatar Aleksandar Popović, govori ono na šta ljekari upozoravaju već neko vrijeme - da je došlo do poremećaja mentalnog zdravlja kao posljedica aktuelne pandemije.

"Porast anksioznih i depresivnih poremećaja prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije je i do 20 odsto u zemljama u razvoju. Ovo je odličan podatak koji govori u prilog tome koliko je mentalno zdravlje narušeno", kaže Popović.

Siguran je, kaže, da ima dosta zloupotrebe, a da potrošnja ne bi bila ovolika da je pristup liječenju adekvatan.

Podatak od dva miliona tableta se odnosi na količinu koju je distribuirao Montefarm, objašnjava Veselinka Vukićević iz Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore.

Izvještaj će biti kompletan kada veledrogerije dostave podatke.

"Nedavno je Institut uradio analizu petogodišnje potrošnje za period od 2017. zaključno sa 2021. godinom i pokazuju da je potrošnja bromazepama i ostalih sličnih ljekova u porastu, s tim što je 2020. bila god maksimalne potrošnje, a 2021. je došlo do blagog pada", rekla je Vukićević.

Dodaje i da je u Crnoj Gori potrošnja 221. godine bila gotovo duplo niža nego u Srbiji, ali ipak značajno viša nego u Hrvatskoj.

"Ako uzmemo u obzir cijelu grupu ljekova, i lorazepam i dijazepam i ona poredimo Crnu Goru, Srbiju i Hrvatsku, mi smo po potrošnji na trećem mjestu. Međutim, zanimljivo je da smo mi i zemlje u regionu značajno iznadu po potrošnji nego što su to razvijene zemlje", navela je Vukićević.

Ne može se, navodi ona, doći do zakljucka da li je potrošnja opravdana.

Popović ističe da problem leži u neadkvatanom pristupu liječenju poremećaja.

"Kod dugotrajnije upotrebe se došlo do saznanja da izazivaju zavisnost i da bi njihova upoteba trebalo biti ograničena. Građani su navikli da najlakše dolaze do ovih ljekova. Postoji rizik od predoziranja, razvoja zavisnsosti jer su predviđeni za kratkotrajnu primjenu", rekao je Popović.