Brazil: pokušaj najavljenog puča

Pristalice bivšeg predsjednika Bolsonara, ogrnuti brazilskim zastavama, upali su u Kongres, u Predsjedničku palatu i u Vrhovni sud i demolirali ih. Stravične slike u nedjelju u popodnevnim satima otišle su svijet. Ali to zapravo nikoga u Brazilu nije zaista iznenadilo. Bilo je jasno da će se taj juriš prije ili kasnije dogoditi.

Upozorenja nije nedostajalo, počevši od onih koje je izrekao sam Žair Mesijas Bolsonaro. Samo dan nakon juriša na Kapitol u Vašingtonu 6. januara 2021, iz Bolsonarovih izjava moglo se naslutiti da bi takve scene mogle da se ponove i u Brazilu ako se pojave sumnje u rezultate predsjedničkih izbora 2022. Bolsonaro je kasnije sam počeo da širi lažne vijesti o navodno manipulisanim biračkim kutijama, čime je samo pojačao sumnje oko ishoda izbora među njegovim najradikalnijim pristalicama.

Bolsonaro je još od svog „političkog prosvjetljenja“, odnosno postupka opoziva ljevičarske predsjednice Dilme Rusef u aprilu 2016, u stvari kopirao sve ono što je u SAD radio njegov proklamovani idol Donald Tramp - uključujući i to da ne prizna izborni poraz. U Bolsonarovom slučaju radi se o porazu od Luisa Inasija Lule da Silve.

Bolsonaro kopira Trampa i kad se radi o komunikaciji. I on svoje izjave formuliše tako da one budu dovoljno maglovite kako bi njegovi radikalni pobornici u tome mogli da pročitaju poziv na prevrat, a da on istovremeno može da tvrdi da tako nešto uopšte nije rekao. U nedjelju je u večernjim satima Bolsonaro iz svog utočišta na Floridi osudio napad na kvart u kojem se nalaze najvažnije državne institucije - ali ga je u istom dahu i opravdavao. Navodno je ljevica, kako je rekao, nešto slično uradila 2013. i 2017.

Tačno je da je posljednjih godina bilo nasilnih demonstracija „ljevice“ koje su dovele do obračuna sa policijom. Međutim, nije bilo razaranja ovakvih razmjera, niti je cilj bio da se unište demokratiju i njene institucije, kao što je to bio slučaj s neredima ove nedjelje.

Ali, Bolsonarove simpatizere, podstaknute video-snimcima sa TikToka, nije interesovala činjenica da im je još jednom servirana lažna vijest. Oni su se ionako već odavno oprostili od racionalnosti i realnosti.

Sumnjiva uloga snaga bezbjednosti

Video-snimci sa lica mjesta osim toga otkrivaju i da snage bezbjednosti u Braziliji očigledno nisu bile baš pretjerano zainteresovane za sukobom s demonstrantima. Umjesto da ih potisnu iz vladine četvrti, izgledalo je kao da oni u stvari samo prate Bolsonarove pristalice: vide se policajci koji snimaju vandalizam, koji razgovaraju s napadačima. Ali, ni to zapravo nikoga ne iznenađuje.

Veći dio snaga bezbjednosti, i vojske ali i raznih policijskih jedinica, otvoreno podržava Bolsonara. Oni su preko grupa na Votsepu povezani s njegovom mrežom. Oni su „privatne obavještajne službe“, o kojima je često maštao bivši predsjednik. A kakvu moć imaju policijske jedinice, to se jasno pokazalo još u februaru 2020. u saveznoj državi Seara, na sjeveroistoku Brazila. U to vrijeme, jedinice „Policije militar“, vojno organizovane državne policije podređene guverneru, pobunile su se da bi iznudile veće plate.

Međutim, savezne interventne jedinice „Forca nacional“, od kojih je ljevičarska državna vlada zatražila da uguše pobunu, pokazale su solidarnost sa pobunjenicima umjesto da im stanu na kraj. Upravo to se Bolsonaru dopalo: činjenica da se policajci i vojnici protive ljevičarskoj saveznoj vladi pokazala je kolika je moć predsjednika unutar bezbjednosnog aparata. I to je ove nedjelje potvrđeno neaktivnošću tih državnih službenika prema Bolsonarovim pristalicama.

Ministar će vjerovatno biti žrtvovan

Problemi s pravosudnim aparatom sada prijete Andersonu Toresi, bivšem Bolsonarovom ministru pravosuđa i javne bezbjednosti koji je ranije bio zadužen za pitanja bezbjednosti u regionalnoj vladi distrikta Brazilija. No, taj Bolsonarov čovjek od povjerenja već je ranije uzeo godišnji odmor i nalazi se, baš kao i Bolsonaro, na Floridi. Za njim bi sada trebalo da bude raspisana međunarodna potjernica. Ako se vrati u Brazil, on bi mogao da postane „žrtveni jarac“.

Ni njegov pretpostavljeni, guverner Ibaneis Roša, na prolazi dobro. Njega je Lula da Silva najprije razvlastio, a onda je imenovao saveznog upravnika (interventor) koji je do kraja januara zadužen za bezbjednosni aparat u Braziliji. Sudija Vrhovnog suda Aleksandre de Moraes u međuvremenu je naredio da se Roša suspenduje - za početak na 90 dana. Nije pomoglo ni to što je objavio video-snimak na kojem se pokorno izvinio Luli da Silvi.

Još tokom proteklih nedjelja pojavile su se sumnje oko Rošine lojalnosti novoizabranom predsjedniku Luli da Silvi. Ni nakon nereda sredinom decembra, a ni nakon otkrića navodnog pokušaja atentata krajem istog mjeseca, izgledalo je kao da on i nije baš pretjerano zainteresovan za krivični progonom počinilaca. Rohu bije glas da je Bolsonarov prijatelj. Dakle, nepovjerenje Lule da Silve prema guverneru sasvim je opradano.

Lula da Silva profitira od varvarstva

Možda zvuči čudno, ali predsjednik Lula da Silva će profitirati od nereda - zato što većina njegovih protivnika ne želi da ima veze s vandalizmom i političkim nasiljem. Koliko god neko bio opozicija, uništavanje institucija i njihovih simbola suviše je čak i za desničarski tabor.

Vrhovni sud će se sada svom silinom obračunati s Bolsonarovim radikalnim kružokom. Do sada se to radilo oprezno, rezervisano, da niko ne može da kaže da se Bolsonarove pristalice proganjaju iz političkih motiva. Sada može otvoreno da se krene u akciju protiv pučista. Linija fronta postala je jasna.

A sada će i vojska, koja je do sada naginjala Bolsonaru, ali je ćutala, morati da se izjasni na čijoj je strani. Položaj Lule da Silve time je učvršćen. U vojsci ima mnogo simpatija za Bolsonara, ali to je uglavnom ograničeno na generale u rezervi koji čeznu za danima diktature. Aktuelno rukovodstvo oružanih snaga čvrsto je zasnovano na ustavu.

Ostaje upitno u kojoj je mjeri sam Bolsonaro umiješan u napade, odnosno kakve će posljedice po njega imati ova eksplozija nasilja. On će doduše negirati bilo kakvu umiješanost, forme radi će javno osuditi nasilje. Ono što se preko vikenda dogodilo u Brazilu pokopalo je Bolsonarove šanse da se etablira kao lider opozicije.

Ali, on to najvjerovatnije nije ni planirao. On ne raspolaže strateškim vještinama, a nema ni istrajnost da se na duži rok pozicionira kao protivkandidat Luli da Silvi na izborima 2026. I zato Bolsonaru možda i odgovara da za sobom poruši sve mostove. Tako može da prekrije nedostatak volje i kapaciteta kada je riječ o kreiranju politike - raspirivanjem polemika, baš onako kako je to kontinuirano radio tokom četiri godine svog predsjedničkog mandata.

(Deutsche Welle)

( Tomas Milc )