Kovač: Sutkinja Simonović u sukobu interesa u slučaju Svetlane Vujanović

Ministar pravde Marko Kovač kazao je da je proces u kojem je, na kraju, donijeta sudska odluka o vraćanju sutkinje Vrhovnog suda Svetlane Vujanović na posao, obavljen u svega četiri radna dana, ocijenivši da u pitanju nije ažurnost "već nešto drugo".

Ističe da se radi o sudovima u kojima građani na pravdu čekaju i po više godina, rekavši da to upućuje na sumnju u neobjektivnost pojedinaca u Vrhovnom i Upravnom sudu, kao i na zloupotrebu pozicija zarad ličnih interesa.

Kovač ukazuje da je u vijeću, u slučaju Svetlane Vujanović, u svojstvu sudije izvjestioca odlučivala i sutkinja Hasnija Simonović koja je, kako je ocijenio, direktno bila zainteresovana za donošenje takve presude, jer po postojećem zakonu stiče uslove za prestanak sudijske funkcije ovog mjeseca. Ocijenio je da se radi o sukobu interesa, direktnom obliku korporativizma i odsustvu objektivnosti.

Kazao je da pozdravlja reakcije Sudskog savjeta, ali i Udruženja sudija kao strukovne organizacije i postavlja pitanje da li bi anomalija u crnogorskom pravosuđu bilo manje, a postupci protiv bivših nosilaca pravosudnih funkcija nezamislivi, da su se u prethodnim decenijama oglašavali svakog puta kada su osjetili da izvršna vlast utiče na nezavisnost i nepristrasnost njihovog rada.

"Odgovor se sam nameće, kao i zaključak zašto su sve ove godine 'glasno ćutali'", kazao je Kovač.

On je prije par dana nazvao skandaloznom odluku Upravnog suda da poništi odluku Sudskog savjeta iz avgusta 2021, na osnovu koje je penzionisana sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Vujanović, rekavši tada da to ukazuje na potrebu preispitivanja odgovornosti nosilaca svih pravosudnih funkcija.

Pojasnio je šta je uticalo na takvu njegovu reakciju.

"Vrhovni sud Crne Gore je 14. decembra 2022. godine donio presudu odlučujući o zahtjevu za ispitivanje sudske odluke – presude Upravnog suda Crne Gore, kojom se pomenuta presuda ukida i predmet vraća tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje. U tom vijeću, u svojstu sudije izvjestioca, odlučivala je i sutkinja Hasnija Simonović koja je direktno bila zainteresovana za donošenje ovakve presude jer po postojećem zakonu ona stiče uslove za prestanak sudijske funkcije u januaru 2023. godine. Ako to nije sukob interesa, direktan oblik korporativizma i odsustvo objektivnosti, pitamo se - što onda jeste? Po svim standardima a naročito poštujući načelo nepristrasnosti u radu sudija, sutkinja Simonović nije smjela da bude sudija izvjestilac u konkretnom slučaju, niti da u njemu odlučuje", naveo je Kovač.

Da bude stvar alarmantnija, kako je kazao, taj predmet je izvijećan 14. decembra i pismeno otpravljen u roku od četiri radna dana, a Upravni sud već 20. decembra u vijeću donosi novu odluku na osnovu pomenute presude Vrhovnog suda, "iako je to gotovo nezamislivo u realnom vremenu i skladu sa postojećim kapacitetima i standardima".

"Bojimo se da ovdje nije posrijedi ažurnost, već nešto drugo. Zbog javnosti, želimo da istaknemo da je po procesnim pravilima neophodno sljedeće: Održati sjednicu vijeća Vrhovnog suda (održana 14. decembra); Izvijećati, donijeti i izraditi pismeni otpravak presude; Spise vratiti iz Vrhovnog u Upravni sud; Spise vratiti istom vijeću koji je prethodno donijelo dijametralno suprotnu odluku; Zakazati i održati nejavnu sjednicu Upravnog suda; i Izvijećati, donijeti i izraditi pisani otpravak nove presude", naglašava Kovač.

Kazao je da je sve to "nerealno učiniti" u svega četiri radna dana. "Naročito u sudovima u kojima prosječni građani na pravdu čekaju i po više godina. To nas upućuje na sumnju u neobjektivnost pojedinaca u Vrhovnom i Upravnom sudu, kao i na zloupotrebu pozicija zarad ličnih interesa. Ako na takve anomalije Ministarstvo pravde ne reaguje, postavljamo pitanje kad i u kojim slučajevima treba upozoravati stručnu i laičku javnost da je stanje u našem pravosuđu i dalje alarmantno i da postoje nejednaki aršini u odnosu na privilegovane pojedince i ostale građane u našem društvu", saopštio je ministar pravde.

Kazao je da Ministarstvo pravde upravo iz tih razloga vjeruje u opravdanost uvođenja vetinga u pravosudni sistem u Crnoj Gori, jer strahuju da je "ovo nažalost paradigma stanja u kojem se crnogorsko sudstvo nalazi".

"Dakle, Ministarstvo pravde nije i ne želi da ulazi u meritum bilo koje presude. Ali ukoliko dođe do jednog ovako neuobičajeno 'ažurnog' procesno-funkcionalnog kretanja spisa i odlučivanja u predmetima koji se odnose na bivše i aktuelne sudije Vrhovnog suda, ta nenormalna brzina postupanja mora i uvijek će pobuditi pažnju ali i osnove ozbiljnih sumnji i kod stručne i laičke javnosti a nadamo se, da će i tamo gdje je najlogičnije – u Sudskom savjetu.

"Ministarstvo pravde će nastaviti da javnost obavještava o svim sličnim postupcima jer je vrijeme ćutanja i klimanja glavom na ovakva dešavanja nepovratno za nama. Nadamo se da će to shvatiti i naše sudije. Što prije - to bolje, naročito za naše društvo koje vapi za pravdom, a ne za nastavkom privatizovanja pojedinih funkcija", zaključio je Kovač.

( B.H. )