Kovač: Revidirati sporazum Hrvatske i CG o gonjenju ratnih zločinaca, postoji asimetričnost u pravima i obavezama

Ministar pravde Marko Kovač je kazao da treba razmišljati o revidiranju sporazuma državnih tužilaštava Crne Gore i Hrvatske o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih i zločina protiv čovječnosti i genocida.

“U postojećem sporazumu postoji asimetričnost u pravima i obavezama. Ugovor se odnosi samo na obavezu crnogorskih organa, tužilaštva prije svega, da postupa po zahtjevima hvratskih istražnih organa”, kazao je Kovač na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.

Pred odborom je u toku kontrolno saslušanje o primjeni sporazuma državnih tužilaštava Crne Gore i Hrvatske saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih i zločina protiv čovječnosti i genocida, sa posebnim akcentom na istragu slučaja Lora 3".

Kovač je rekao da za slučaj “Lora 3 “ još nema optužnice u Hrvatskoj i da jedino taj slučaj u kome su stradali crnogorski državljani nije dobio sudski epilog.

On je istakao da se slučaj “Lora 3” odnosi na mučenje i ubistvo 14 pripadnika JNA iz Crne Gore takozvane nikšićko-šavničke grupe tokom 1992. godine.

“Širom BiH na više lokacija su pronađeni posmrtni ostaci 12 pripadnika JNA, jedno lice iz ove grupe je razmijenjeno posredstvom Crvenog krsta 1992, ali je zbog povreda preminulo godinu dana kasnije u Crnoj Gori”.

Ono što se sada može učiniti, kako je rekao Kovač, je da se kod hrvatskog pravosuđa i tužilaštva traži i urgira da se i pored velikog proteka vremena, istraje u slučaju “Lora 3” i da crnogorsko pravosuđe stoji na raspolaganju za bilo kakvu pomoć.

Predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Momo Koprivica je kazao da je taj sporazum primjenljiv samo ako su počinioci državljani i imaju prebivalište Crne Gore.

“Područje primjene govori o jednom jasnom podređivanju Crne Gore, a svi zločini, bez obzira ko je počinilac, državljanin koje god zemlje, treba da bude procesuiran i priveden pravdi”, kazao je Koprivica.

On je rekao da im je dužnost da sagledaju šta je učinjeno i koji su rezultati postignuti u primjeni sporazuma između dva državna tužilaštva i daju podsticaj da se ovo pitanje pokrene sa mrtve tačke.

Državna tužiteljka upućena na rad u Specijalno državno tužilaštvo, Tanja Čolan Deretić, je istakla da je Vrhovno državno tužilaštvo 2009. godine povodom izjave medijima predstavnika Udruženja boraca 90-tih godina, Radana Nikolića, formiralo predmet i krenulo u istraživanje ovog događaja.

Istakla je da su se obratili tada Hrvatskoj i da su dobili odgovor da li se ili ne vodi postupak u odnosu na oštećene državljane Crne Gore, nakon čega su prikupljeni određeni podaci koji su u dva navrata ustupljeni nadležnom tužilaštvu Hrvatske.

“Tužilaštvo se interesovalo za postupanje kolega iz Hvratske, pa je tužiteljka iz Specijalnog držanvog tužilaštva 18. jula 2018. u okviru projekta UNDP... posjetila Tužilaštvo u Splitu. Tada je došla do podatka da da dokazi koje su oni prikupili u predmetu ne pružaju dovoljno osnova za pokretanje krivičnog postupka protiv bilo kojeg lica u tom trenutku. SDT je tada predložilo postupajućim tužiocima iz Splita da ako cijene potrebnim, mi ćemo pružiti međunarodno-pravnu pomoć, odnosno, odraditi saslušanja lica koja se nalaze na našoj teritoriji. Tužioci su izrazili spremnost da to razmore. Međunarodna pomoć nakon ovog nije tražena od SDT-a”, kazala je Čolan Deretić.

Radunović: Sporazum sjajan dokaz kako je funkcionisala vlast pod Đukanovićem, Medenicom...

Poslanik DF-a Slaven Radunović je kazao da je Sporazum sjajan dokaz kako je funkcionisala crnogorska vlast pod Milom Đukanovićem, Vesnom Medenicom i drugim učesnicima u ovakvim događanjima:

“Kako su se prale biografije preko krvi, mesa, kostiju i bola naših ljudi i njihovih porodica”.

Što se hrvatske strane tiče, rekao je da mu je jasno zašto je potpisan ovakav Sporazum poslije samostalnosti Crne Gore, jer im se 'ukazao' Đukanović i klika koja je htjela da sa sebe spere odgovornost za događaje u Hrvatskoj na način kako su to gledali ljudi iz Hrvatske i tamošnjeg državnog rukovodstva.

“Kroz usta tadašnjeg predsjednika Filipa Vujanovića, napravljen je politički dil: “Vi nemojte dirati ulogu Đukanovića u ratnim dešavanjima u Hrvatskoj, a mi ćemo da zažmurimo na “Loru”, kazao je Radunović.

On je pitao Kovača da li može da traži od Ministarstva pravde Hrvatske da se Sporazum redefiniše i bude ravnopravan, kako bi se pristupilo procesuiranju i zločinaca iz “Lore”, vezanih za nikšićko-šavničku grupu.

Kovač je odgovorio da su ugovorne strane Sporazuma dva vrhova državna tužilaštva i da će u komunikaciji sa vršiocem dužnosti VDT-a Crne Gore predložiti izmjenu Sporazuma:

“Da se inicira postupak komunikacije sa nadležnim tužilaštvom Hrvatske, kako bi sporazum u pravom smislu riječi bio sporazum a ne ultimatum jedne strane prema drugoj”, rekao je Kovač.

Predstavnik Udruženja boraca 90-tih godina, Radan Nikolić, je kazao da Sporazum treba staviti van snage ili donijeti novi, jer su sada ratni zločini u nadležnosti SDT-a.

Bošnjak: Sraman sporazum

Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak (DF) je kazala da nije postojalo političke volje ni u Crnoj Gori ni u Hrvatskoj da se ove stvari riješe:

“Ovo je sraman Sporazum koji govori o tome kako je prethodni režim gledao na ove stavri i kako je svoje građane “pustio niz vodu”, a da nije htio da obešteti te žrtve i njihove porodice, niti da postavi pitanje o vome. Za ovo neko treba da odgovara. Očigledno je i Prevlaka predana zbog ovoga”, kazala je Bošnjak.

Dragan Bojović (DF) je rekao da sporazum pokazuje u kakav poltronski položaj je Crna Gora dovedena zahvaljujući bivšem režimu, zahvaljujući tome što je javni i kolektivni interes podređen privatnom interesu.

“Država ih je poslala na ratište, a onda ih se odrekla. Nisu se pojavili čak ni na sahrani posmrtnih ostataka”.

Milosava Paunović (SNP) je kazala da je ovo naredba i ultimatum, a ne Sporazum.

“Za razliku od sporazuma koje su zaključile ostale države bivše Jugoslavije, na primjer, Srbija ovo je jednostrani iskaz volje. Zašto je to tako? Iz razloga da se nečija uloga za vrijeme ratnih dešavanja prikrije ili kompenzuje, bilo da je to dubrovačko ratište gdje su određeni imali određenu ulogu. Ovo vodi do državnog vrha, predstavlja sramotu za državu Crnu Goru”, istakla je Paunović.

Jovan Vučurovič (DF) je istakao da je “takozvani Sporazum akt izdaje Crne Gore”, ne samo od Vesne Medenice, već i onih koji su upravljali njom i Crnom Gorom u prethodnih 30 godina.

“Akt izdaje državnog rukovodstva Crne Gore na čelu sa Milom Đukanovićem”, rekao je Vučurović.

On je pitao Kovača kada će biti uklonjena spomen -ploča u Morinju, gdje se, kako je kazao, nije dogodio ratni zločin.

Kovač je odgovorio da je konstatovano da je spomen ploča postavljena suprotno Zakonu o spomen obilježjima, te da i on apeluje da se što prije pristupi njenom uklanjanju, kako bi se izvršilo rješenje koje je donijeto.

( Željka Vučinić )