Bošković: Sudski savjet ima pravo da se odredi prema odluci za slučaj Svetlane Vujanović

Za danas su završena saslušanja kandidata - biće nastavljena sjutra (srijeda).

Na pitanje Moma Koprivice (Demokrate) kako gleda na to što je US u ovom sazivu ukinuo normu zakona koja postavlja rok za donošenje odluka sudija US i da li je to bilo u skladu sa Ustavom i da li je cjelishodno rješenje, Bošković je kazala da nije prihvatljivo ni pravično da bude isti rok za sve ustavne žalbe.

Kandidatkinja za sutkinju US, Narcisa Maja Bošković, kazala je da, prema saznanjima iz medija Vrhovni sud nije dobio odluku Upravnog suda vezano za slučaj Svetlane Vujanović, te da takva odluka nije izvršiva i da Sudski savjet ima pravo da se odredi prema toj odluci.

Vesna Pavićević (DPS) je pitala za stav vezano za situaciju Svetlane Vujanović koja se, kako je rekla, vratila na posao nakon što je Upravni sud poništio odluku Sudskog savjeta kojom je konstatovan prestanak sudijske funkcije jer je navršila 64 godine.

„Zanima me vaš stav, posebno jer smo danas upoznati da je vd predsjednica Vrhovnog suda Vesna Vučković nije ni prihvatila nju da dođe na posao, nego navodno čeka odluku Sudskog savjeta, iako ima odluku Upravnog suda“, kazala je Pavićević.

Jovanka Bogavac (PzP) je pitala Bošković da li je treba tretirati kao kandidatkinju manje zastupljenog naroda, jer se u biografiji izjasnila da je Crnogorka islamske vjeroispovijesti. Bošković je kazala da poštuje svoju vjeru i da je „bogobojazna“.

„U familiji imam i Crnogoraca i Srba i pripadnika muslimanske vjeroispovijesti. Gdje god da se svrstam, pripadam i onom drugom dijelu“, kazala je Bošković.

Na pitanje Jovanke Laličić (DPS) da li joj treba dodatna obuka ako bi radila u US, Bošković je odgovorila da dok je čovjek živ, mora da uči, ali da trenutno ne smatra da bi joj bila potrebna neka dodatna edukacija.

Bošković radi od 2010.godine u Osnovnom sudu u Kotoru, a radila je i u Osnovnom sudu u Baru.

Na pitanje Dragana Ivanovića (SNP) da li bi kao sudija US, bez ičije inicijative reagovao ukoliko bi Ustav povrijedio bilo ko - predsjednik ili bilo koja institucija, Beganović je odgovorio da bi, kada bi mislio da je neko povrijedio Ustav, saminicijativno pokrenuo to pitanje pred kolegama US.

Odgovarajući na pitanje Ljuiđa Škrelje (DPS) kako tumači član 10 Zakona o Ustavnom sudu i da li je dovoljno implementiran u rad tog suda u poslednjih 10 godina, Beganović je odgovorio da je što se tiče zastupljenosti manje brojnog naroda, njegov lični stav da bi i da nema te norme u zakonu, poslanici trebalo da predlože za sudiju US makar jednog kandidata, pripadnika manje brojnog naroda.

„Ne na uštrb kvaliteta, već ako se prijavi neko ko to zaslužuje“.

Kordić je kazala da je Skupština obavezna da uzme u obzir i okolnost da li kandidat pripada manje zastupljenom polu ili manje zastupljenom narodu, ali da to nije izričit uslov u Zakonu o US.

Beganović je rekao da je Bošnjak i da pored stručnih referenci, želi da se razmatra njegova kandidatura da kao pripadnik tog naroda bude sudija US.

Škrelja je kazao da ohrabruje Beganovića da se javlja na svaki javni poziv, jer je po svim kriterijumima dokazao da je zreo, intelektualno sposoban i da može d aodgovara izazovima koji su pred državom.

Kandidat za sudiju US Alija Beganović kazao je da ukoliko bi kao sudija izvjestilac bio zadužen za predmet, gdje je veća pozornost javnosti a gdje su posljedice nesagledive i posebno gdje ne može retroaktivno djelovati, to bi značilo da takav predmet prioritetno uzme u rad.

To je saopštio, odgovarajući na pitanje poslanika Demokrata Moma Koprivice da li bi kao sudija US uticao da se brzo donose odluke u osjetljivim stvarima u skladu sa procedurom.

Odgovarajući na pitanje kako ocjenjuje rad US u prethodnom sazivu, rekao je da bi trebalo napraviti reorganizaciju, navodeći da je US bio dosta zatvoren prema javnosti.

„To mora da se promijeni. Što ste više zatvoreni, to je veća doza sumnje“, kazao je Beganović, navodeći da bi US trebalo da organizuje konferencije za štampu.

Istakao je da US mora sarađivati sa izvršnom i zakonodavnom vlašću, te sugerisao poslanicima da bi tokom izmjena Zakona o Ustavnom sudu trebalo imati u vidu da bi sudije US trebalo da imaju položen pravosudni ispit.

Predsjednica Ustavnog odbora Simonida Kordić je kazala da međunarodna praksa to ne pokazuje kao nužnu praksu, jer US ne odlučuje u meritumu.

Beganović je rekao da je dvije decenije u pravosuđu, te da je između ostalog, radio u Višem državnom tužilaštvu, Osnovnom sudu, te da je sada u drugom mandatu predsjednik Suda za prekršaje u Bijelom Polju.

Na pitanje Jovanke Bogavac (PzP) da li ima uslov za penziju, Aković je poslanicu uputio na izmjene i dopune Zakona o radu koji je stupio na snagu u januaru 2022.godine, a kojim su precizirani uslovi oko odlaska u penziju.

Ljuiđ Škrelja (DPS) je pitao Akovića da pojasni koje je to neprilike imao tokom rada, a kandidat je odgovorio da je 2010.godine zbog iznijetih stavova pravna služba Doma zdravlja u kojem je radio, proglašena tehnološkim viškom.

On je kazao da postoji samo lični interes jedne partije da se i dalje sprovodi blokada US.

“Moja percepcija je da i u ovom šestom naletu, zbog politike partija neće doći do deblokade suda”.

Konsultativno saslušanje u plenarnoj sali Skupštine prati i šefica delegacije EU u Crnoj Gori Kristina Oana Popa, kao i predstavnici javnosti.

Kandidat za sudiju Ustavnog suda (US) Marijan Aković kazao je da bi ako ako bude izabran za sudiju US, pokušao da pristupi stvaranju optimalnih uslova za rad kolega, s obzirom da je poznato u koliko lošim uslovima rade.

Aković je to rekao na konsultativnom saslušanju pred Ustavnim odborom, odgovarajući na pitanje Vesne Pavićević (DPS) na koji način bi radom doprinio unapređenju rada US u svim segmentima, ne samo u rješavanju predmeta nego i poboljšanju uslova rada u sudu, s obzirom da je u medijima objavljeno da je zgrada suda bez struje i grijanja.

On je kazao da je razočaran u kakvim uslovima su prostorije US, pitajući da li je to sve propalo od avgusta 2020.godine.

Pavićević je pitala i da li je tokom rada učestvovao u izmjenama nekih zakona, na šta je odgovorio da je u dva navrata nije bio imenovan na sudijsku funkciju, niti je imao potporu da ga neko kao mladog pravnika „gura naprijed“.

Pred Ustavnim odborom je počelo saslušanje kandidata za izbor četvoro sudija Ustavnog suda, koji su se javili na konkurs, raspisan krajem prošle godine.

Aković je kazao da ne živi od iluzije da će biti izabran za sudiju US, te da će to potkrijepiti tokom daljeg izlaganja. Istakao je da ne pripada nijednoj partiji, te da je sa političkog aspekta imao mnogo neprilika tokom rada.

„Dolazim na kandidaturu lično, odgovorno, moralno kao Srbin, čovjek koji živi u Crnoj Gori“, kazao je Aković.

Istakao je da je, ukoliko se ne deblokira US, odgovorna EU i njeni predstavnici.

Saslušanja kandidata za izbor četvoro sudije Ustavnog suda pred skupštinskim odborom počela su danas.

Za sudiju Ustavnog suda bira se osoba iz reda istaknutih pravnika koja ima najmanje 40 godina i 15 godina radnog staža u pravnoj struci.

Istaknutim pravnikom smatraju se profesori pravnih nauka, sudije, državni tužioci, advokati, notari, pravnici koji rade u državnim i organima državne uprave i lokalne samouprave, odnosno lokalne uprave, kao i pravnici koji rade u privrednim društvima i pravnim licima, koji uživaju profesionalni i lični ugled.

Sudije Ustavnog suda parlament bira na 12 godina