Tužilački savjet nakon Skupštine pisao i Vladi: Koče nas česte promjene na čelu VDT-a

Česte promjene na čelu tužilaštva mogu negativno uticati na funkcionisanje te institucije zbog čega je potrebno stvoriti zakonske pretpostavke da se na poziciji vrhovnog državnog tužioca obezbijedi kontinuitet.

To piše u inicijativi koju je Tužilački savjet (TS) juče poslao predsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću.

Oni su tražili od premijera da hitno razmotri njihov predlog izmjena Zakona o državnom tužilaštvu, ali i implementiranje u taj propis preporuka Venecijanske komisije i evropskih standarda u vezi sa određivanjem vršioca dužnosti VDT-a.

TS je tražio da izmijenjenim zakonom za v. d. VDT-a može biti određen državni tužilac koji ispunjava uslove, ali i da se izbriše stav kojim je ograničeno da ista osoba maksimalno dva puta zaredom može biti v. d. VDT-a ako se tokom trajanja mandata ne izabere vrhovni državni tužilac.

Aktuelnoj vršiteljki dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maji Jovanović, koja je ujedno i predsjednica TS, 5. februara ističe drugi šestomjesečni mandat na toj poziciji. S obzirom da Skupština nije u tom periodu izabrala VDT-a, nakon tog datuma, po važećim propisima, nužno je izabrati novog vršioca dužnosti.

Da bi Jovanovićeva i poslije 5. februara ostala ne poziciji v. d. VDT-a, nužno je da izmijenjeni zakonski tekst dođe do vanredne sjednice parlamenta, a potom i da stupi na snagu.

U inicijativi poslatoj Abazoviću, iz Tužilačkog savjeta objašnjavaju da ne žele da prejudiciraju odluku o određivanju vršioca dužnosti, ali i naglašavaju da je to pitanje od naročitog značaja za funkcionisanje Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta.

”Bez prejudiciranja odluke o određivanju vršioca dužnosti, ovim putem izražavamo stav da diskontinuitet na poziciji vrhovnog državnog tužioca, a samim tim i predsjednika Tužilačkog savjeta, odnosno česte personalne promjene na tim pozicijama, mogu negativno uticati na funkcionisanje institucije, budući da je neophodno određeno vrijeme da se lice koje obavlja tu funkciju, pa i u kapacitetu vršioca dužnosti, upozna sa svim okolnostima, informacijama i drugim pitanjima neophodnim za efikasno vršenje nadležnosti. Cijeneći potrebu da se nastavi sa primjenom dosadašnje pozitivne prakse, zasnovane na preporukama Venecijanske komisije, kao i jačanje državnotužilačke organizacije kroz profesionalno, stručno i kompetentno rukovođenje, TS je zauzeo stav da postoje opravdani razlozi da se preporuke VK i evropski standardi u vezi sa određivanjem vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca što hitnije implementiraju u Zakon o državnom tužilaštvu”, piše u tom dokumentu.

Oni premijera u tehničkom mandatu podsjećaju da se funkcija VDT-a od 8. oktobra 2019. godine obavlja u kapacitetu vršioca dužnosti.

Bez zakletve nema tužioca

Članica TS, više tužiteljka Tatjana Begović, za “Vijesti” je kazala da bi bilo problematično ukoliko bi nakon 5. februara za vršioca dužnosti izabrali osobu koja nije u državno-tužilačkoj organizaciji jer takvi kandidati nijesu polagali zakletvu.

”Zakonom o državnom tužilaštvu propisano je da državni tužilac stupa na dužnost polaganjem zakletve, što bi u konkretnom slučaju bio problem ukoliko bi se za v. d. VDT-a odredilo lice koje nije iz državno-tužilačke organizacije, jer nije položilo zakletvu. Da napomenem da je zakonom propisano da ako državni tužilac ne položi zakletvu, smatra se da nije izabran. Sve su to razlozi zbog kojih cijenim da bi se za v. d. VDT-a morao odrediti državni tužilac”, kazala je Begovićeva.

Ona je istakla i činjenicu da je to što je TS za vršioca dužnosti VDT-a odredio lice iz reda državnih tužilaca prepoznato i pohvaljeno u izvještaju Evropske komisije 2022. godine:

”Kao potvrda uvažavanja preporuke VK”.

”Vijesti” su ranije objavile da će ukoliko ne dođe do izmjene Zakona, TS prije 5. februara održati sjednicu na kojoj će odlučiti kako da organizuju izbor v. d. VDT-a, odnosno, da li će objaviti javni poziv za tu poziciju sa jasnim pozivnim pravilima ko sve ima pravo da se prijavi, ili će, kao i prošle godine, sa spiska tužilaca izabrati nekog za koga vjeruju da bi mogao da vodi Tužilaštvo.

Članovi aktuelnog saziva TS-a, koji su iz reda tužilačke organizacije, teško da će glasati za opciju da neko van njihove organizacije bude vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca.

Za tu poziciju, prema informacijama lista, zainteresovan je pravni ekspert u Institutu za pravne studije Milorad Miško Marković. Njemu se zamjera što nema ni dan staža u pravosuđu, jer su, objašnjavaju upućeni, za posao VDT-a potrebne i svakodnevne instrukcije u radu tužilaca.

Mogući izbor Markovića za v. d. VDT-a vrlo vjerovatno bi naišao na packe Venecijanske komisije i Evropske komisije.

Venecijanska komisija je u mišljenju od 6. jula 2021. godine, između ostalog, preporučila da se v. d. VDT-a određuje iz reda državnih tužilaca, a to je konstatovano i u izvještaju Evropske komisije u oktobru 2022. godine.

Tužilački savjet je na sjednici 14. decembra donio odluku da dostavi skupštinskom Odboru za politički sistem, pravosuđe i javnu upravu inicijativu koja je juče dostavljena Abazoviću.

Veći dio Tužilačkog savjeta želi da sačuva tužiteljku Jovanović na čelnom mjestu u Državnom tužilaštvu, sve do izbora novog VDT-a u punom mandatu.

Odboru se nakon toga dopisom obratio i član TS-a Stevo Muk, ističući pravno neslaganje sa inicijativom većine kolega iz Tužilačkog savjeta.

Potez TS-a komentarisala je i NVO Akcija za ljudska prava (HRA), protestujući zbog njihove odluke da predlože Skupštini izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, kojima bi se neograničeno produžio mandat aktuelnoj v. d. VDT-a do izbora u punom mandatu.

Đurišić: Kome su u interesu besmislene personalne promjene?

Dugogodišnji podgorički advokat, Aleksandar Đurišić, kazao je za “Vijesti” da česte promjene odgovornih lica u bilo kom poslu koji se tiče državnih organa unose pravnu nesigurnost.

”Rekao bih i dalje, ne samo pravnu nesigurnost, nego i šire. Kome je interes da sjedi na rukovodećoj poziciji koja je izložena pretjeranom pritisku, nesigurnosti, i čestim besmislenim personalnim promjenama? Civilizacija podrazumijeva elementarna demokratska pravila - da je potrebna sigurnost u trajanju od jednog do dva mandata maksimalno, odnosno četiri do osam godina da bi se uopšte i vidjela nečija sposobnost, vještina, znanje, praktična iskustva i eventualni napredak. Drugačije je sve primitivan provincijski odnos”, kazao je Đurišić.

Izjašnjenja hitno i na viberu

Iz Sekretarijata Tužilačkog savjeta tražili su od članova tog tijela da se u petak na viber grupi izjasne da li su za to da se Vladi uputi inicijativa za izmjenu Zakona o državnom tužilaštvu.

Prema saznanjima "Vijesti", član TS Stevo Muk protestovao je zbog načina na koji je traženo izjašnjenje i ostavljenog roka od svega par sati za to. Objašnjenje je bilo da se TS već o izmjenama izjasnio kada je inicijativa upućena Skupštini.

Član TS iz Ministarstva pravde Bojan Božović bio je uzdržan kako ne bi kao predstavnik Vlade prejudicirao njenu odluku i kršio proceduru po kojoj se Ministarstvo izjašnjava.

( Jelena Jovanović )